Početkom novembra Fojnica je bila domaćin 2. od pet planiranih godišnjih internacionalnih simpozija o temi Planinarski objekti u funkciji razvoja turizma Bosne i Hercegovine i iskustva zemalja regije jugoistočne Evrope, koje organizira Planinarski savez BiH.

Iskustva regiona

Na ovogodišnjem simpoziju govorilo se o 25 tema, a predavači su bili iz obrazovnog, kulturnog, sportskog i političkog života BiH i jugoistočne Evrope.

Cilj simpozija i ove je godine bio stvaranje platforme o planinarskim objektima u BiH, te skretanje pažnje turističke javnosti na planine uopće, kao veliki prirodni resurs zemlje, a učesnicima su, između ostalih, bile prezentirane teme vezane za izgradnju, obnovu i funkcioniranje planinarskih domova u BiH, te iskustva i saznanja planinarskih i turističkih djelatnika u dijelu valorizacije planinarskih objekata u funkciji razvoja turizma.

Među onim koji su pozdravili planinare iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije, Turske, Bugarske, bili su predsjednik Balkanske planinarske unije Jovica Ugrinovski, pomoćnik federalne ministrice okoliša i turizma Mladen Rudež, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Radoje Vidović...

Agencije podsjećaju da je BiH do 1991. godine imala 58 planinarskih objekata, od kojih je gotovo polovina devastirana. Ipak, veliki broj tih objekata je obnovljen i stavljen u funkciju, ali su izgrađeni i novi, svi zajedno uglavnom puni.

I mada Bjelašnica spada u bh. planine kojima, po opšteprihvaćenom mišljenju, čak i ne treba posebna promocija, nekako u vrijeme fojničkog skupa Fena je zorno pokazala da je to možda i jedna od zabluda koje bi skupovi kao što je ovaj fojnički, trebali razbijati.

Naime, planina na čiji je pomen prva asocijacija olimpijska ljepotica, a slika staza punih skijaša, za ovu agenciju ipak ne znači samo zimski turizam, što dokazuju nizom sličica zabilježenih prvog novembarskog vikenda.

Brojni posjetioci svih generacija iskoristili su, piše Fena, lijepo vrijeme za šetnju, a najviše ih je bilo u Babinom dolu i na izvanrednoj šetnici od hotela Maršal do Amfiteatra.

Odluka ministra saobraćaja Kantona Sarajevo Jusufa Bubice da poveže autobuskim saobraćajem Bjelašnicu sa Sarajevom bila je, ocjenjuje ova agencija, pravi potez, jer su konačno zaljubljenici prirode i planinari dobili najpraktičniji način da tokom cijele godine, a ne samo zimi, dođu na Igman i Bjelašnicu i uživaju u prirodi.

Čudesni Amfiteatar

Autobus Centrotransa, koji saobraća subotom i nedjeljom do Bjelašnice, itekako ima svoje putnike što potvrđuje i prva novembarska subota kada je 25 učenika sarajevske OŠ Džemaludin Čaušević sa nastavnicima popunilo taj autobus, a osim njih bilo je i starijih zaljubljenika prirode, planinara.

Nastavnik, vrsni planinar i član Gorske službe spašavanja Redžep Grabus tokom putovanja od Sarajeva do Bjelašnice kaže da učenike škole u kojoj radi jednom mjesečno vodi u prirodu.

- Upoznaju tako planine i izletišta oko Sarajeva, rekreiraju se i uče od malih nogu zdravom načinu života i pozitivnom odnosu spram prirode - kaže Grabus.

Staza dužine 2,7 kilometara od hotela Maršal do kamenog Amfitetra u Jablanovom dolu vodi kroz šumu. Na pojedinim mjestima ograđena je i ima rukohvate tako da i djeca bez opasnosti mogu šetati ovom stazom.

Na pola puta je pećina.

A kameni Amfiteatar, iako privatni posjed, otvoren je za posjete. Izvanredno je uređen i podsjeća na odmorišta u planinama Slovenije i Austrije. Hladnjaci, česma, klupe, jezero, veliki roštilj, sve je urađeno od prirodnih materijala - drveta i kamena. Amfiteatar smješten u nekadašnjoj vrtači je također urađen od kamena i namijenjen je za izvođenje pozorišnih predstava na otvorenom.

- Koliko god je ova staza izvanredna u jesenjim danima za šetnju, jer je zaklonjena od vjetra, također je izuzetna za šetnju u vrijeme ljetnih vrućina. Idealna da se sa gradskog asfalta dođe na nekoliko sati šetnje i pročišćenje pluća i krvotoka planinskim kisikom - piše Fena.

Osim šetnje, vožnja bicikla ili quada može biti dio rekreacije na Bjelašnici, a žene iz Lukomira i Umoljana nude bjelašničke trave za čajeve, ručno pletene vunene čarape, rukavice i ženske marame izvezene raznobojnim cvjetnim motivima na pamučnom bijelom platnu.

Te marame ukrašene bogatim vezom su dio nekadašnje narodne nošnje žena bjelašničkih sela...