Vodopad Skakavac, smješten u srcu prašume Perućica, jedan je od najimpozantnijih prirodnih fenomena u Bosni i Hercegovini. Sa visinom od približno 75 metara, Skakavac je jedan od najviših vodopada u zemlji, a njegova ljepota i snaga očaravaju sve koji ga posjete.

Prašuma Perućica, koja je dio Nacionalnog parka Sutjeska, predstavlja jednu od rijetkih preostalih prašuma u Evropi. Ovaj zaštićeni prirodni rezervat dom je mnogobrojnim endemskim vrstama biljaka i životinja, a sama prašuma gotovo je netaknuta ljudskom rukom, pružajući jedinstven uvid u to kako su izgledale šume u dalekoj prošlosti.

Vodopad Skakavac nalazi se duboko u ovoj divljoj prirodi, okružen gustim drvećem, mahovinom prekrivenim stijenama i raskošnim zelenilom koje se proteže u svim pravcima. Zvuk vode koja pada sa takve visine stvara neponovljivu atmosferu mira i snage prirode.

Do samog vodopada nije lako doći, što ga čini idealnim za avanturiste i ljubitelje prirode koji traže autentične doživljaje. Staza koja vodi do Skakavca pruža spektakularne poglede na okolne planine, a dolazak do vodopada nagrađuje posjetioce prizorom koji se dugo pamti.

Skakavac u prašumi Perućica nije samo prirodni dragulj već i simbol netaknute prirode i divljine koja još uvijek postoji u Bosni i Hercegovini, nudeći posjetiocima priliku da iskuse nevjerovatnu ljepotu i moć prirode.

Put do vodopada

Do samog podnožja vodopada moze se stići iz dva pravca - Dragoš sedla i sa glavnog puta od Tjentišta ka Dragoš sedlu. Otprilike do njega je potrebno pješačiti oko sat i po do dva sata. Za vrijeme toplih ljetnih dana ispod vodopada možete se i okupati.

Zimi kada su niske temperature vodopad zna i da zaledi i da se formiraju velike ledene ploče na njemu. Potok Perućica je, inače, najveći i najbujniji u proljeće, a najmanji u septembru.

Kako bi se vodopad Skakavac zaštitio Uprava NP Sutjeska je uvela naplatu takse za njegovu posjetu od 200 KM/ 100 EUR. Iako su mnogi ljubitelji prirode osudili ovu mjeru i tako visoku taksu, za ovaj potez Uprava NP Sutjeska se odlučila, jer su mnogi nesavjesni posjetioci ostavljali smeće pored vodopada, urezivali svoja imena u koru starih stabala, pa čak i palili vatru da roštiljaju u prašumi, što je apsolutno nedopustivo.