logo

[{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2017\/06\/panonska-jezera-tuzla.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2017\/06\/jedanaest.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2017\/06\/stecci-na-visocici-1.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2017\/06\/pocitelj-1.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2017\/06\/medjugorje-deset-tajni-r-1.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2017\/06\/arslanagica-most-u-trebinju-2.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2017\/06\/vranica-2112.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2017\/06\/prenj-2155.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2016\/12\/krvavac-11_1.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2017\/06\/vrsnica-hajducka-vrata-1.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2017\/06\/zelengora-jugino-jezero-1.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2016\/12\/bjelasnica-3.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2016\/08\/3.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2016\/08\/jeze-1.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2016\/12\/krvavac-8.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2016\/08\/train-tracks-to-the-horizon-landscape.jpg"},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2016\/08\/panorama-scenics-photography.jpg"}]
[{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/st1.jpg","thumb":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/preview\/st1.jpg","full":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/source\/st1.jpg","caption":""},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/2_27.jpg","thumb":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/preview\/2_27.jpg","full":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/source\/2_27.jpg","caption":""},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/3_28.jpg","thumb":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/preview\/3_28.jpg","full":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/source\/3_28.jpg","caption":""},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/4_26.jpg","thumb":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/preview\/4_26.jpg","full":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/source\/4_26.jpg","caption":""},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/6_20.jpg","thumb":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/preview\/6_20.jpg","full":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/source\/6_20.jpg","caption":""},{"img":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/7_17.jpg","thumb":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/preview\/7_17.jpg","full":"http:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/source\/7_17.jpg","caption":""}]

STEĆCI: Dokazuju da je i prije 600 godina u BiH živio bogat i kulturan svijet

10.05.2016 u 13:34

  • 1861
  • Atrakcije

Dobro zaštićena od ljudskog pogleda i moderne civilizacije, na području Parka prirode  Skakavac, ili, tačnije, na lokalitetu Visojevica koji pripada području Nahoreva u opštini Ilijaš, na samoj granici prema opštini Centar, udaljena oko sedam kilometara od glavne saobraćajnice ili devet od sela Vučija Luka, nalazi se srednjovjekovna, još uvijek neistražena, nekropola sa 79 stećaka.

 

Otkrili planinari

 

- Mi mislimo da je to još iz doba Bogumila, ali mora biti da je i tada bilo neke tehnike jer kako bi ih drugačije mogli isklesati i donijeti na ovu livadu i zaravan - govori Drago Bunjevac, sedamdesetosmogodišnji bivši lovočuvar.

On je, praktično, ekipu BH PUTOVANJA doveo do stećaka za koje ne zna gotovo niko od mještana lokolnih sela, zabavljenih svojim životom i svakodnevnicom.

- Mi smo to razgledali još davno i prije je mnogo ljudi ovdje dolazilo da ih vidi. Na njima ima slika, ima uklesan i mač, pa i nešto piše, ali ko bi to znao pročitati - priča Bunjevac.

Nekropola je otkrivena prije rata u BiH, ali je tek krajem prošle godine Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom ovaj lokalitet čiji je tačan naziv Arheološko područje Ostaci srednjovjekovnog grada i nekropola sa stećcima Luka. Nedavno je ova lokacija uključena u planinarsku transverzalu Planinarskog društva sarajevske opštine Centar, koju planinari prelaze u okviru dvodnevnih i trodenevnih planinarskih tura do Ozrena, a poduzetni pojedinci su u blizini skretanja za nekropolu napravili restoran Vukov konak.

- Tu nekropolu su i otkrili planinari, a nas su na taj lokalitet uputili starije kolege. Sama pozicija je vrlo atraktivna ali, nažalost, malo ko zna za nju. Inače, postoje dva prilaza koji su, svaki na svoj način, izuzetno atraktivni. Jedan je šumskim putem od Vučje Luke, a drugi sa Čavljaka, preko Bukovika do Skakavca. Obje trase su obilježene markacijama i mi se trudimo da koliko-toliko održavamo oba, da uredimo biciklističke staze i da to promoviramo i kroz ture i kroz medije jer je dobro da ljudi to vide - pojašnjava Muris Dervišagić iz PD Centar.

On očekuje da brigu o ovom lokalitetu preuzme javno preduzeće koje brine o Vrelu Bosne, Skakavcu i i Bijembarama, ali i preduzeće Sarajevo-šume koje je nedavno uspostavilo i upravitelja za to područje.

Za one koji ne znaju,stećci su kameni nadgrobni spomenici nastali u srednjem vijeku, između 14. i 16. vijeka, i obično su ukrašeni prizorima iz života, lova, viteških turnira ili natpisima na bosančici. U pisanim dokumentima se prvi put pojavljuju 1530. godine, a legenda pak kaže da su stećci okamanjeni svatovi, koji su se okamenili jer su se sukobili iako su bili svatovi dvaju sestara.

 

Crkva bosanska

 

U svakom slučaju, uočene su dvije vrste - položeni koji imaju oblik sanduka, ploče i sljemenjaka i uspravni u obliku stuba, stele ili krstače.

U bivšoj Jugoslaviji je registrovano više od 2.980 nekropola sa više od 66.000 stećaka, od čega se u BiH na više od 2.000 mjesta nalazi više od 58.000 stećaka.

Profesor Odsjeka za istoriju sarajevskog Filozofskog fakulteta Esad Kurtović pojašnjava da postojanje stećaka na određenom lokalitetu govori da su ljudi tu živjeli, a moguće je da su se odselili najvjerovantije zbog promjene klime i uslova života.

- Stećci govore i o tome da su ti ljudi bili bogati jer je trebalo mnogo novca da se to kamenje dovuče i obradi, ali pokazuju i da su imali veliko poštovanje prema mrtvima, što opet govori o kulturi življenja jer i danas vidite da ljudi podižu kredite da bi svojim mrtvima napravili grobnice - pojašnjava Kurtović.

Stećci su otkriveni na cijelom prostoru kojeg je pokrivala Crkva bosanska, te na susjednim rubnim područjima. To su cijela BiH, te pogranični dijelovi Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Kao nadgrobne spomenike koristili su ih i bosanski heretici i kršćani, pa po mnogim istoričarima stećci govore o pacifizmu Crkve bosanske i o multilateralnom duha srednjovjekovne bosanske države.

Zbog njihove umjetničke ljepote Miroslav Krleža je stećke izložio 1950. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu kao veličanstvenu kulturnu baštinu s područja cijele bivše Jugoslavije, a BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora su nedavno pokrenule proceduru stavljanja tridesetak nekropola na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Na kraju, za one koji krenu do Luka preporuka da ne idu niskim automobilom ili običnim biciklima nego isključivo terencima i jačim biciklima, jer je šumski put od Vučije Luke dosta loš.

 

 

Džema i Tito

 

Drago Bunjevac nam kaže da je u blizini nekropole i vikendica Džemala Bijedića.

- Sve bi ovo bilo drugačije da je Džemal živ. Ni rata ne bi bilo, ni ničeg lošeg - cijeni Bunjevac.

On se, kaže nam, često družio s drugom Džemom koji je tu dolazio u lov, da je jednom i Tito trebao doći na Crepoljsko ali nije, te da je taj lokalitet dosta bogat životinjama.

- Ima medvjeda, vukova i srni - kaže Bunjevac.

Pokazuje nam i prekrasnu ravnu stijenu iznad poljane.

- Prelijepa je ovako ravna. Ali, odatle je stoka znala pasti jer se zabavi pašom, pa ne vidi i padne - kaže Bunjevac.

 

Gorčin

 

Bosanskohercegovački pjesnik Mak Dizdar bio je opčinjen stećcima. Jedna od njegovih najpoznatijih pjesama Gorčin donosi navodnu poruku sa stećka.

Ase ležit vojnik Gorčin,

z zemlji svojoj na baštini tuždi.

Žih, a smrt dozivah, noć i dan,

mrava ne zgazih, u vojnike odoh.

Bil sam u pet i pet vojni, bez štita i oklopa,

e da ednom prestanu gorčine.

Zgiboh od čudne boli.

Ne probi me koplje, ne ustreli strijela, ne posječe sablja,

Zgiboh od boli nepreboli.

Volju, a djevu mi ugrabiše u roblje.

Ako Kosaru sretnete na putevima gospodnjim,

molju, skažite za vjernost moju.

 

Otkrivaju sve

 

Natpisi na stećcima daju izuzetno značajno lingvističko, istorijsko i kulturološko blago jer oblik slova, pravopis, skraćenice, te pismo daju opise ličnosti, njihove društvene i političke uloge u određenom vremenskom periodu, ali imaju i istorijski aspekt jer daju podatke o društvenoj hijerarhiji feudalne BiH u kojoj vlastela leži sahranjena na svojoj plemenitoj baštini odnosno svom feudalnom zemljišnom posjedu. Zato ti natpisi otkrivaju strukturu društvenih odnosa vladara, plemstva, naroda..., ali u BiH je relativno malo stećaka sa natpisom.

Stećci Vučija Luka Gorčin

Možda vas zanima i ...

Selo kao muzej sa 5.000 eksponata

27.07.2016 u 14:26

Jedinstveno etnoselo i muzej Ljubačke doline predstavlja autentično banjolučko selo iz 19. vijeka. Osim nostalgične arhi...

  • 90
loading ...