Pariz, Madrid, Meksiko Siti i Atina odlučni su da do 2025. godine zabrane dizelaše i da umesto toga daju novčane podsticaje za upotrebu vozila na struju ili vodik i promovišu biciklizam i pješačenje.Kampanji su se u Londonu pridružili ljekari koji su na uličnom protestu naveli da oko 9.400 stanovnika britanskpg glavnog grada godišnje umre od posljedica bolesti povezanih sa udisanjem lošeg vazduha. Dizel-motori tome doprinose na dva načina – proizvodnjom takozvanih suspendovanih čestica PM 10, toliko sitnih da mogu da se probiju duboko u pluća i da izazovu ozbiljne posljedice po zdravlje, kao i emisijom štetnih azotnih-oksida.

Ali, bez obzira na to što su ova vozila, lokalno posmatrano, značajni zagađivači, njihova upotreba je dugo u porastu, ne samo zbog ekonomskih razloga (manja potrošnja) već i zbog toga što su im proizvođači i brojne države davali prednost zbog manje emisije ugljen-dioksida, značajnog uzročnika klimatskih promjena, piše "Politika".

Najavljena zabrana za dizelaše trebalo bi da bude primjer i drugim velikim svjetskim gradovima koji kubure sa zagađenjem vazduha, ali, također, i da bude opomena auto-industriji. Ranija iskustva pokazuju da su proizvođači uvijek bili na šteti kad nisu pratili promjene propisa i ekološke politike.

Dok Meksiko Siti, koji muku muči i sa saobraćajnim gužvama, pokušava da ljude preusmjeri na javni prevoz, podzemnu željeznicu i ulaže u izgradnju biciklističkih staza, drugi gradovi iz ove četvorke već su preduzeli konkretne poteze.

Tako je u Parizu zabranjen ulazak u grad svim vozilima proizvedenim prije 1997. godine, s tim što će starosna granica u naredne četiri godine biti još stroža. Osim toga, jedna od najvećih pariških avenija Jelisejska polja zatvorena je za saobraćaj jednom mjesečno, a u pješačku zonu pretvorena je i tri kilometra dugačka ulica uz desnu obalu Sene.

Svjetska zdravstvena organizacija je procijenila da je oko tri miliona smrtnih slučajeva širom svijeta godišnje povezano sa izloženošću aero-zagađenju.