Broj stranih turista koji su posjetili BiH u 2015. znatno je povećan u odnosu na prethodnu godinu i prvi put je premašio magični broj od milion posjetilaca u jednoj godini. No, stvarni broj turista, računajući i one čiji boravak nije prijavljen, neuporedivo je veći i, prema nekim procjenama, premašio je broj od 1,6 miliona

13.07.2016.
Razgovarala: Rubina Čengić  

Kako biste opisali turističku ponudu FBiH ove sezone?

- BiH je u prva tri mjeseca 2016. posjetilo 7,8 posto turista više u odnosu na isti period prošle godine. Zabilježeno je 7,1 posto noćenja više nego u prva tri mjeseca 2015. Turisti u našoj zemlji uživaju u turističkoj ponudi koja uključuje kulturno-historijska mjesta, planine, gastronomske specijalitete. Trudimo se da svaka turistička destinacija na teritoriji FBiH postane primamljiva turistima. Sarajevo od početka godine bilježi povećan broj turista i ide ka tome da postane top-destinacija. Tu je i  Neum, kao jedini bh. grad na obali Jadranskog mora. U turističku ponudu uključena su u Tuzlanskom kantonu slana jezera Panonike. Ruralni turizam nudi planinarenje, posmatranje ptica, kampiranje, vožnju kajakom, ribolov, lov, fotografiranje prirode, ronjenje, posjete parkovima i , farmama. FBiH obiluje raznovrsnim pejzažom sa spektakularnim planinama, šumama, rijekama, jezerima, jedinstvenim nacionalnim parkovima. Mnogi dijelovi naše zemlje i prirodne atrakcije pružaju izvrsno okruženje za različite blaže ili teže avanturističke aktivnosti - rijeka Una, Tara, Neretva, Drina... Time naša zemlja iz godine u godinu postaje sve poželjnija turistička destinacija domaćih i stranih turista.


 U BiH 300.000 STRANIH TURISTA


Sve informacije govore da broj posjetilaca raste, ali da kratko ostaju. Kako produžiti boravak turista u BiH?

- Jedan od trendova u svjetskom turizmu je porast kratkih putovanja, uglavnom prema lako dostupnim gradovima. Različiti povezani faktori su doprinijeli takvom ponašanju putnika: promjene u načinu života, nesigurnost radnih mjesta i nedostatak vremena. Zbog toga ljudi obično biraju one destinacije do kojih se može doći lako i brzo. Iako broj inostranih dolazaka u BiH konstantno raste, u posljednjih deset godina 5-7 posto godišnje, njen udio u okviru zemalja Jugoistočne Evrope je relativno mali. BiH privlači nešto više od 300.000 stranih posjetilaca godišnje što je, naprimjer, samo 0,4 posto od ukupnog broja stranih turista u susjednim zemljama. U Hrvatsku dolazi 9,5 miliona ljudi, u Srbiju 950.000 i Crnu Goru 2,5 miliona stranih turista. BiH ovisi o susjednim tržištima jer više od 50 posto ukupnog broja stranih turista dolazi iz susjednih zemalja. Primjetan je nedostatak pouzdanih statističkih podataka o kretanjima i aktivnostima posjetilaca u BiH, kao i o prihodima ostvarenim u sektoru turizma. Kretanja posjetilaca i njihove aktivnosti nisu redovno statistički praćene. Dugoročno, cilj je u brediranju naše zemlje kao jedinstvene turističke destinacije s izgrađenom turističkom infrastrukturom, zemlje kao spoja ekologiju, kulture, tradicije, inovativnosti i avanture, gdje turisti iz cijelog svijeta treba da dolaze zbog  jedinstvene prirodne, kulturne i historijske znamenitosti. BiH mora ponuditi paket turističkih usluga koji će turistu koji dođe u našu zemlju zadržati pet-šest dana. Ovdje je bitna saradnja turističkih subjekata i povezivanje različitih regija kako bi, naprimjer, turista u Hercegovini dobio posjetu Mostaru, Međugorju, Vjetrenici, Konjicu, Hutovom Blatu...

Svake godine broj turista je sve veći, ali prihod ne raste istom dinamikom. Zašto je tako? Ako se uporedimo sa drugim sličnim zemljama ili gradovima, poput Praga, Budimpšete i slično, kod njih je prihod mnogo veći.

- Broj stranih turista koji su posjetili BiH u 2015. znatno je povećan u odnosu na prethodnu godinu i prvi put je premašio magični broj od milion u jednoj godini. No, stvarni broj turista, računajući i one čiji boravak nije prijavljen, neuporedivo je veći i, prema nekim procjenama, premašio je broj od 1,6 miliona. Zbog rasprostranjene sive ekonomije nije moguće precizno utvrditi ukupni prihod ostvaren od turizma, a procjenjuje se na više od dvije milijarde KM godišnje, računajući i prihod ostvaren u sivoj zoni.


DVA MILIONA KM ZA RAZVOJ TURIZMA


Koliko sarađujete sa nevladinim sektorom? Prema dostupnim informacijama, nevladin sektor je, recimo u Jajcu, napravio bum!  

- Sarađujemo kroz sastanke, upite, dajemo im smjernice ukoliko se obrate Ministarstvu. Osnovna saradnja se ogledala kroz transfere za razvoj turizma koje dodjeljujemo kroz javni poziv na koji mogu aplicirati i dobiti određena novčana sredstva za projekte koje kandidiraju.

Koliko Vlada FBiH ili Ministarstvo uopšte mogu ulagati u razvoj turizma?

- Ministarstvo ima male mogućnosti ulaganja u razvoj turizma. Uglavnom se to vrši putem transfera za razvoj turizma, koji se dodjeljuju svake budžetske godine odabranim programima koji pristignu na javne pozive. Zbog toga je važno privući strane investicije, koristiti IPA-fondove i razvijati javno-privatno partnerstvo kako bi se povećala ulaganja u razvoj turizma. Razvoj podrazumijeva velika investiciona ulaganja, a time i brže zapošljavanje. Boljim organiziranjem naša zemlja bi zasigurno postala atraktivnije mjesto za ulagače. Vlada FBiH, kroz strateške projekte za ekonomski razvoj BiH, planirala je putem međunarodnih kreditora investirati u četiri turistička objekta u FBiH ukupno 305 miliona KM. U planu je u Sarajevu izgradnja tržnog centra - kompleksa Korea, hotela Skenderija i obnova hotela Igman, u Mostaru planirana obnova hotela „Neretva“. Ovi projekti su i dio plana Ministarstva turizma i okoliša koji će znatno ojačati turističke kapacitete. Oni omogućavaju pokretanje velikih javnih i infrastrukturnih projekata i radova, te otvaranje novih radnih mjesta.

Koliko ste, recimo, uložili 2015. godine, a koliko ove?

- U 2015. Ministarstvo nije realiziralo transfer za razvoj turizma u iznosu od miliona KM zbog poznatih događanja u radu Vlade FBiH, a transfer za razvoj turizma u 2016. iznosit će dva miliona KM. Ministarstvo je u fazi odabira programa i izrade kriterija po kojima će se dodjeljivati ova sredstva.

Sa terena ima primjedbi da su kriteriji za grantove nedovoljno konkretni, da grantovi kasne... Može li se to unaprijediti i kako?

- Ministarstvo radi na analizi prethodno dodijeljenih sredstava i rezultata njihove realizacije, smjernica revizije i povratnih informacija od aplikanata, a sve u cilju unapređenja i uređenja ove oblasti. Nažalost, FBiH nema strategiju razvoja turizma koja bi dala smjernice za ulaganja u dugoročni rast i razvoj turističkog sektora.

Kako unaprijediti i ujednačiti kategorizaciju objekata u kojima borave i koje posjećuju turisti?

- Ministarstvo kategorizira ugostiteljske objekte na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti iz 2009. godine i 16 podzakonskih akata, kao i elemenata o kategorizaciji koji su za svaki objekat utvrđeni i objavljeni na web-stranici Ministarstva. Kategorizacija je unaprijeđena i ujednačena sa zemljama iz okruženja, ali problem su objekti koji nemaju kategorizaciju i rade na crno, a sami stavljaju zvjezdice i promoviraju se putem društvenih mreža. Potrebno je pojačati inspekcijski nadzor nad radom ugostiteljskih objekata, posebno onih koji se razvrstavaju u kategorije koje im nisu doznačene niti primjerene. U toku su pripreme za izradu radne verzije zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i poseban akcenat ćemo staviti na smanjenje rada na crno, pojačane kaznene odredbe i harmonizaciju propisa od lokalnog, kantonalnog do federalnog nivoa, kao i sa propisima Ministarstva iz Republike Srpske.

 
VIA DINARICA POVEZUJE ŠEST DRŽAVA

Međunarodne organizacije pomažu razvoj turističke ponude u BiH  kroz projekte poput Vinske centre ili Via Dinarika. Kolika je korist od tih projekata?

- Korist od razvojnih projekata međunarodne zajednice je velika, jer su svi projekti koncipirani tako da budu samoodrživi. Via Dinarica ili platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast je razvojni program Ujedinjenih naroda i Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država. Projekt Via Dinarica prirodno povezuje šest država, među kojima je i BiH. To je koncept razvoja avanturističkog i planinskog turizma koji podrazumijeva planinarenje, biciklizam, rafting, ribolov... BiH ima veliki potencijal zbog prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa. Tim projektom će biti uspostavljen koridor Via Dinarica kao turistički proizvod u vlasništvu zajednice koji nudi održivu egzistenciju širokom spektru subjekata.