Električni automobili uživali su u popularnosti između kasnih 1800-tih i ranih 1900-tih. Ovo je bilo zlatno doba za električne automobile - imali su više komfornosti i jednostavnosti prilikom korištenja nego automobili pokretani fosilnim gorivima. Promjene koje su uslijedile u razvoju automobila s unutrašnim sagorijevanjem uskoro su dovele navedene prednosti električnog automobila u ozbiljnu krizu, pa su te prednosti postale potpuno zanemarive.

TESLINA VIZIJA 

Zahvaljujući Nikoli Tesli, svijet današnjice ima priliku da ublaži problem planetarnog zagrijavanja i otopljavanja. Ovim riječima su na svjetskom samitu, održanom 2011. godine u Kopenhagenu (Danska) o klimatskim promjenama, predstavnici fabrike električnih automobila „Tesla“ iz San Karlosa u Kaliforniji (SAD) reklamirali svoj proizvod, za koji su smatrali da je budućnost svjetske autoindustrije. Tada je najavljen i novi model – „S“, koji je u serijsku proizvodnju krenuo 2012. godine.
- Automobil „Tesla S“, u koji je uloženo oko 500 miliona dolara, dostiže brzinu od 60 kilometara na sat za šest sekundi. Puni se na kućni priključak za struju za 45 minuta. Sa jednim punjenjem može da pređe 330 kilometara brzinom i do 120 kilometara na sat - kazao je tada Elon Mask, vlasnik fabrike.

Fabrika električnih automobila „Tesla“ iz Kalifornije već je tri godine ranije počela da proizvodi automobile na struju po projektima Nikole Tesle. Vožnja ovim automobilima je tri puta jeftinija od onih koje pokreće benzin.
Prvi model „rodster“ prodat je već u 700 primjeraka (iako je koštao 109.000 dolara), a za tada najavljeni „S model, čija je cijena bila 57.400 dolara, odmah su imali 10.000 narudžbi.
Kada su novinari upitali vlasnika fabrike zašto automobili imaju ime i znak Tesla, Elon Mask (inače izumitelj „Pejpala“, najpoznatijeg alata za novčane transakcije preko interneta) odgovorio je:
- Tesla je imao viziju automobila koji pokreće kosmička energija, odnosno elektricitet. Mi pokazujemo da je ta Teslina vizija moguća.
Tesla je svoju viziju automobila na elektricitet izradio 1930. godine. Prvi automobil po Teslinim nacrtima napravljen je u nekoliko primjeraka 1931. godine u kompaniji „Pirs-erou sedan“ iz Njujorka. Bilo je, međutim, potrebno da prođe skoro osam decenija da Teslini automobili na elektriku masovno krenu svjetskim drumovima.

POTICAJI ZA KUPOVINU

Renomirani američki magazin „Customer Reports“, između 260 modela automobila za 2014. godinu, odabrao je svojih TOP 10 u 10 kategorija. Zanimljivo je da je ukupni pobjednik testiranja električni automobil „Tesla Model S“ , inače najprodavaniji električni automobil na svijetu. Plijeni pozornošću, posebno iznutra, jedva se čuje, ima pristup internetu, a računalne komande i veliki ekran u interijeru su zapanjujući, rečeno je.

Električni automobil se pokreće elektromotorom, koristeći električnu energiju pohranjenu u akumulatoru ili drugim uređajima za pohranu energije. Ovi automobili pridonose čišćem zraku jer ne ispuštaju štetne tvari u okolinu, kao što su čestice (čađi), organski spojevi, ugljikovodici, ugljični monoksid, ozon, olovo i razni azotni oksidi. Upravo to su i razlozi zbog kojih pojedine države dugi niz godina daju poticaje za građane koji žele kupiti ovakva vozila.

Od nedavno, priliku za subvencioniranje imaju i naši susjedi iz Hrvatske, prvo samo za automobile na električni pogon, a od ove godine eko-poticaji obuhvataju i kupovinu električnih skutera, motocikala i četverocikala. Osigurana su sredstva od 14 miliona kuna (dva miliona eura), a automobili koji su obuhvaćeni poticajima su električna vozila, hibridna „plug-in“ vozila i hibridna vozila. Sva kupljena vozila moraju biti nova.

Električna vozila nisu nepoznanica u Bosni i Hercegovini, čak ih se i proizvodi ovdje, ali su za sada jedina vozila koje pokreće struja u Bosni i Hercegovini obično tramvaji ili trolejbusi javnog gradskog prijevoza, i to samo u Sarajevu. 

Električni automobili nisu u potpunosti dobri za okoliš zbog baterija koje su teške, a proizvođači automobila pokušavaju svoja vozila učiniti što lakšima te moraju koristiti materijale koju su veoma laki, ali i čvrsti kao npr. aluminij i kompoziti ugljičnih vlakana koji iziskuju mnogo energije za proizvodnju. Također, sastavni dijelovi baterija koje se koriste u električnim automobilima imaju štetne posljedice za okoliš. Sastavne dijelove baterija litij, nikal i bakar nalazimo u Zemljinoj kori te je za njihovu eksploataciju i obradu potrebno koristiti mnogo energije, što nije efikasno. Nepravilnim rukovanjem tih baterija možemo znatno naštetiti okolišu.

GDJE PUNITI?

U bilo kojem tipu električnog automobila, bio on proizveden u najmodernijoj tvornici kao što je Tesla Motors ili je iz garaže samograditelja entuzijasta, uz razne verzije adaptera i priključaka, uvijek će se pronaći kabl za punjenje kojim se automobil puni iz najobičnije kućne utičnice. Da bismo napunili jedan manji gradski automobil iz kućne utičnice potrebno je strpljenje u trajanju 6-8 sati. Ako je domet automobila zadovoljavajući za dnevne potrebe, onda problema nema, puni se noću, a vozi danju i punjenje od nekoliko sati ne predstavlja problem. Sljedeći način punjenja je trofazni priključak koji je osjetno brži, ali nema ih u svakom domaćinstvu. Javne punionice mogu imati obje od gore navedenih vrsta utičnica, postoje i takozvani superpunjači koji su u stanju napuniti automobil za manje od 60 minuta, ali su skupi i rijetki. Još uvijek nisu usklađene sve vrste i oblici utikača i utičnica raznih proizvođača električnih vozila, no u skorije vrijeme vjerojatno će postojati jedna ili možda samo dvije vrste, što će pojednostaviti punjenje. U svakom slučaju, za manji električni automobil dovoljna je i najobičnija kućna utičnica!

KOLIKO TRAJE BATERIJA? 

Bilo kakav brzi punjač ili baterije koje mogu naglo primiti velike količine energije neće pomoći ako nema jak izvor energije na utičnici. Izračun je jednostavan - ako električni automobil posjeduje baterije od 15 kwh, a uz njega dolazi punjač snage tri kw, punit će se oko pet sati ako je do kraja ispražnjen.

Maksimalna prosječna snaga na običnoj kućnoj utičnici iznosi oko 3,6 kw i to je ono osnovno što se može dobiti bilo gdje da se puni. Treba uzeti u obzir i gubitke na punjaču i baterijama, ako punjač puni sa tri kw prema baterijama, iz utičnice će povući i 10% više. Dopunjava li se automobil iz kućne utičnice prosječan električni automobil produžit će domet oko 25 km za svaki sat punjenja, što je dovoljno ako se  radi o manjim gradskim potrebama. Pogrešno je mišljenje kako će uskoro doći superpunjači na svakom ćošku, kako ćemo svi za vrijeme jedne kave napuniti svoj električni automobil. Tako brzo punjenje skraćuje životni vijek baterije i preporučuje se samo za duža putovanja. Električni automobil veličine VW UP-a realno će (sa svim uračunatim gubicima) na 100.000 km potrošiti 14.000 kWh električne energije iz mreže.

 OSJEĆAJ VOŽNJE 

Električni automobili su daleko jednostavniji za korištenje od klasičnih. Pokreću se bez spojke (kupluga), a vožnja nije popraćena vibracijama i bukom koja je izuzetno izražena kod dizel-motora, a po hladnom vremenu i benzinskih. Inače, u prometu elektromotorni pogon djeluje potpuno isto kao i ostala vozila, ništa nije čudno niti privlači pozornost ostalih sudionika u prometu, osim što ne ispušta štetne plinove i ne proizvodi buku. Pri manjim brzinama, do 30 km/h, vozilo je gotovo bešumno, nakon toga pojačava se šum guma i osjećaj je gotovo isti kao i kod ostalih vozila. Ubrzanja idu glatko, a odaziv na pedali gasa je momentalan, ako to želite. Elektromotor oduševljava jednostavnošću i finoćom.