Na planini Treskavici, s obje strane entitetske linije, bageri kojima se izvlači šumska građa su sasvim uništili šetačke staze, a stanovnicima okolnih sela onemogućili pristup do kuća i vikendica bilo čim osim džipovima, tvrde stanovici treskavičkih sela, planinari i eko-aktivisti.

 „Zadovoljstvo boravka u prirodi pokvari posječena šuma na trasi markiranog planinarskog puta na potezu od Skoka do potoka Glibovac. Sječa šume, započeta prije dvije godine od sela Turovi do planinarske kuće  Sustavac, traje već nekoliko godina i potrebno je više decenija da priroda zaliječi i prekrije duboke ožiljke koje su joj ljudi nečasnih namjera nanijeli,  iživljavajući se nad njom svojim motornim pilama i specijalnim vozilom traktorom timberjack. Ovo snažno vozilo, koje služi za izvlačenje posječenih stabala, nanosi najveću štetu -  tamo gdje ono prođe svojim točkovima oklopljenim lancima tu više trava ne raste!

Treba otići na lice mjesta i uvjeriti se u razmjere počinjene štete. Lice i njedra jedne od najljepših planina u BiH je unakaženo na teritoriji oba entiteta, jer se šuma nemilice siječe iz pravca doline rijeke Ljute i Baletine vode. U zajedničkom štetočinskom poslu obje strane su se usaglasile bez problema: Sijeci i reži do posljednjeg stabla, a i maloj djeci je poznato da šume zadržavaju značajne količine vode i da su posljedice numjerene i nekontrolisane sječe šume već vidljive“, piše planinar Braco Babić na svom facebook-profilu.

 BALVANI NA CESTI

 On je prošlih godina organizovao da profesori sa sarajevskog Šumarskog fakulteta posjete predjele u kojima se šuma siječe, ne bi li oni pomogli da taj proces stane.

 - Sječa je zaista stala na neko vrijeme, ali je opet sve po starom - kaže Babić.

Upozoravaju i stanovnici treskavičkih sela.

 Jedan od stanovnika sela Ljuta, u kojem živi 30-tak domaćinstava, kaže da je 15 kilometara makadamskog puta potpuno razrovano. Na putu često leže balvani koji ispadaju sa kamiona prilikom prevoza.

 - Ljekar ili automobil hitne pomoći ovuda ne bi nikada mogao proći. Zimi sami skupimo pare i platimo bager da nam prokrči put kroz snijeg, to je oko 1.000 KM za dan i to nama nije lako. Priroda je ovdje prekrasna i kuće i vikendice su jako lijepe, ali je nemoguće pristupiti im - priča taj mještanin.

 Kaže da su se obraćali raznim institucijama, ali da opština Konjic, na čijem teritoriju je njihovo selo, odbija da sanira ovaj put i stanovnike ovih sela upućuje na put od Konjica preko Glavatičeva, koji je mnogo duži.

 I dok u FBiH kao opravdanje može poslužiti činjenica da nema zakona o šumama na nivou FBiH, u RS su šumskim gazdinstvima dodijeljene koncesije i planinari sa te strane Treskavice pokazuju razumijevanje za postojeću situaciju.

 - Putevi zaista jesu uništeni, ali to je tako do kraja sezone sječe šume. Mi sa Šumskim gazdinstvom Treskavica Trnovo pregovaramo o obnovi tog puta već par godina i postigli smo dogovor da oni rade, a kada sezona završi, do kraja septembra, oni daju pare da se put popravi, a nama daju pare da obnovimo markaciju ili nam kupe materijal. Mogli bi oni i to, ali ne znaju put i raspored marki. U pravu ste vi da je ta sječa najintenzivnija u vrijeme turisitčke sezone, u vrijeme kada ljudi više dolaze na Treskavicu, šetaju i provode tamo više vremena, ali šta će i ovi iz šumskih gazdinstava, ne mogu raditi zimi. Osim toga, oni planiraju 10 godina unaprijed, inspekcija ima uvid u njihove planove, a do sada su ispoštovali sve naše dogovore - priča Nenad Jukić, potpredsjednik Sportsko-planinarskog društva Treskavica.
Ekolog Amir Variščić, iz Konjica, kaže da ovakvih pojava kršenja šume i uništavanja planinarskih puteva ima širom BiH, ali da je Treskavica posebna priča, no da je sječa sakrivena od očiju javnosti duboko u šumama. 

- Da se problem želi riješiti ne bi se izmišljale priče o tome kako nema zakona jer pravo ne poznaje zakonski vakuum. Ako je neki zakon pao u parlamentu ili na ustavnom sudu, postoji zakon koji je bio prije njega, ali ovdje očito svi pokušavaju izbjeći odgovornost. Treskavica je specifičan slučaj zbog entitetske linije koja je dijeli i sumnji da je određena površina minirana, ali nije usamljen slučaj - priča Variščić.

VIŠE SJEČE NEGO POŠUMLJAVANJA 

 Pojašnjava da BiH ima mnogo šume, ali da ona nije visokog kvaliteta drveta i da bi zbog toga svi trebali biti još pažljiviji prema šumama.

 - Šuma jeste tu da se eksploatiše, ali i da se čuva i obnavlja, no kod nas su šumska gazdinstva pod upravom političkih elita i to je to. U RS gazdinstva imaju koncesije, ali opet nema nijedno šumsko gazdinstvo koje posluje transparentno, koje ima internet-stranu sa svim podacima o poslovanju i planovima, javnim pozivima za sječu šume i, iako svi govore da rade na osnovu šumsko-privrednih osnova, niko nikada nije vidio te osnove ili na koji način su one definisane. Javnost nije zainteresovana za to ili ne vidi jer se sječa uvijek odvija daleko od očiju i daleko od prometnica i tako to ide godinama - kaže Variščić.

 Zakon o šumama za nivo FBiH je duže vrijeme u parlamentarnoj proceduri, ali bez saglasnostti kantona. U međuvremenu, revizori kroz reviziju učinka gazdovanja šumama upozoravaju da se ne izvrši ni 20 posto plana pošumljavanja dok se izvrši i više od 90 posto plana sječe.

 (r.č.)

BUBALO: ONI JEDNI DRUGIMA KRADU ŠUMU

Načelnik opštine Konjic, Emir Bubalo, koji je između ostalog odgovoran za dio planine Treskavice, smatra da su optužbe neistinite.

- To je mala grupa ljudi koji uopšte ne žive u svojim selima još od prije rata u BiH. Mi smo njima napravili most do sela u kom niko ne živi desetinama godina i to je prvi most preko Neretve sagrađen u posljednjih 60 godina, ali oni obilaze institucije i žale se kome stignu. Proteklih godina su uspjeli privatnim vezama da dobiju bager od Ministarstva odbrane i krčili su puteve kuda su htjeli, pa i preko tuđih imanja, a kad su im se izlizale gusjenice tog bagera došli su u opštinu tražiti da im ga popravimo. Sada se žale da su im putevi razvaljeni i da neko izvlači šumu, a nije nego oni jedni drugima kradu šumu, tamo nema nikakvih šumarskih preduzeća - tvrdi Bubalo.

 NAČELNIK ŠEKOVIĆA NAREDIO BLOKADU CESTE 

Slčnih slučajeva ima svuda, ali se ugroženi ili oštećeni različito organizuju. Tako je prije nekoliko godina bivši načelnik opštine Šekovići Momir Ristić na nekoliko dana blokirao put koji koriste preduzeća koja krče šumu.

 - Vjerovatno sam ja tada prekršio ustav ili neke zakone, ali nije bilo drugog načina. Ovi koji su izvlačili šumsku građu nisu izmirivali svoje obaveze i plaćali za sanaciju puta i nama je, zbog neprohodnosti jedne trase i generalno zbog neodržavanja tog puta, bila ugrožena realizacija jedne važne investicije. Nakon više neuspješnih pokušaja da se dogovorim sa njima, ja sam okupio lokalne vozače kamiona, blokirao im cestu i čekao da plate. Kada su sve platili, put je saniran, ja sam smijenio direktora lokalnog šumskog gazdinstva i sve je bilo u redu. Mislim da u takvim situacijama treba imati ovna koji je spreman da poturi vlastita leđa i glavu, da jednostavno ne može drugačije - kaže danas Ristić.