Učenica četvrtog razreda sarajevske osnovne škole „Hamdija Kreševljaković“  Fatima Hadžić jasno i vrlo ozbiljno je za ekipu magazina Start BiH kazala da je kroz projekat „Otpad nije smeće“, u kojem je i sama učestvovala, dosta naučila o otpadu. Sakupljat će ga i ubuduće, kaže ona, baš kako je to naučila i radila  tokom provođenja ovog projekta u njenoj školi. Pokušat će da otpad iskoristi na najbolji mogući način.

EDUKACIJA UČENIKA

Osnovna škola koju Fatima pohađa osvojila je treće mjesto u prikupljanju reciklažnog otpada koje se provodilo u okviru projekta „Otpad nije smeće“. Prisustvujemo svečanoj dodjeli nagrada i završnoj manifestaciji. Naša mala sagovornica prepričava nam i kako su učenici njene škole sakupljali papir i flaše, bojili tegle, crtali, pravili predmete od čepova. Kasnije saznajemo da Fatimino mišljenje dijele i ostali učenici, njihovi nastavnici, ali i roditelji, rodbina i komšije koje su animirali i uključili. Ne pretjerujemo kada kažemo da je za to najveći „krivac“ Komunalno javno kantonalno preduzeće „Rad“, iz Sarajeva, koje je osmislilo i provodilo projekat „Otpad nije smeće“. O ovom projektu govori nam Mirza Ramić, stručni saradnik za edukaciju u ovom preduzeću.

- Projekat „Jačanje javne svijesti kroz medijsku promociju zaštite okoliša“, pod nazivom „Otpad nije smeće“, koji finansira Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, krenuo je zvanično 3. aprila 2017. godine. Podrazumijevao je određene aktivnosti koje se tiču edukacije učenika četvrtog, petog i šestog razreda, odnosno djece koja su već stekla određena znanja, što je preduslov za nadgradnju iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine - kaže Ramić.

PROMJENA NAMJENE

Ovaj projekat je, kako pojašnjava naš sagovornik, koncipiran tako da vrši edukaciju djece u blok-času. To podrazumijeva prvo edukaciju, a potom interaktivnu nastavu tokom koje se provjeravaju stečena znanja na za djecu zanimljiv način. To je jedan dio edukacije. Drugi dio se odnosi na odlaganje otpada u kantonu Sarajevu, s obzirom da ovaj projekat obuhvata cijeli kanton. U projektu je sudjelovalo devet osnovnih škola, po jedna iz svake opštine: „Zaim Kolar“ Trnovo, „Hadžići“ Hadžići, „Prva osnovna škola“ Ilidža, „Fatima Gunić“ Novi Grad, „Grbavica I“ Novo Sarajevo, „Podlugovi“ Ilijaš, „Mirsad Prnjavorac“ Vogošća, „Safvet-beg Bašagić“ Centar i „Hamdija Kreševljaković“ Stari Grad. Ramić kaže da je početkom aprila završen prvi dio edukacije po osnovnim školama, nakon čega su u drugom dijelu, u periodu od 19. do 23. maja, djeca imala priliku da u organizovanim grupama posjete sanitarnu deponiju Smiljevići.

- Djeca su se upoznala sa historijatom deponije, te na koji način se vrši odlaganje otpada, koje su posljedice neadekvatnog odlaganja, koji su nusprodukti, zašto je važna reciklaža i šta ona doprinosi. Svi želimo da smanjimo količine otpada koje se deponuju, a povećamo procenat reciklaže, kao što je to slučaj u Evropskoj uniji - zaključuje Ramić.  

Dodatni dio projekta odnosi se na ekokutak, ističe naš sagovornik. Pojašnjava da je to prostor unutar škole gdje djeca, uz pomoć nastavnika, roditelja i mašte, svim onim reciklažnim sirovinama koje su već upotrijebljene, promijene njihovu namjenu i naprave neke nove stvari. Imali su, kaže Ramić, jako domišljate djece. Kombinovala su određene stvari koje se tiču predmeta fizike, matematike, tehničkog obrazovanja, a svakako i ekoloških projekata koji se odnose na različite predmete. Ističe on i da su, kombinujući sve navedeno, djeca dobila  proizvode koji u konačnici imaju široku primjenu.

- Bitno je spomenuti da su djeca pokazala izuzetnu domišljatost jer su pravili hranilice za ptice, aparate za prečišćavanje zraka i vode, napravili su jelku od starog kišobrana, od stiropora su napravili staru bosansku česmu u kombinaciji sa vodenom pumpom - nabraja Ramić sve dječije rukotvorine.

Pokazalo se, kaže on, da su sve škole ovaj projekat KJKP „Rad“ shvatile ozbiljno te su provodile i određene aktivnosti u samim mjestima stanovanja njihovih učenika.

- Angažovali su se roditelji, rodbina i komšije na prikupljanju što veće količine sekundarnih sirovina. One su odlagane u kontejnere predviđene za to. Naša jedinica mjere je bila upravo kontejner! - ističe Ramić.

USPJEŠNOST PROJEKTA

Hajrudin Ćuprija, direktor OŠ „Fatima Gunić“, dočekuje nas riječima: „Otpad nije smeće, već je novac!“ Njegova škola osvojila je  prvo mjesto.

- Dobar je put da se ovi projekti rade u školama jer su učenici sutra odrasli ljudi. Svijest naših građana trebamo formirati upravo u ovom uzrastu. Ja sam prezadovoljan projektom. Uključili smo u ovu akciju i učenike, nastavnike i roditelje i zajednički se radilo. Bila je tu, naravno, i stimulacija u vidu nagrada koja će unaprijediti stanje naše informatičke opreme. Dobro je što se razvija takmičarski duh i što se djecu potiče na takmičenje dok se istovremeno razvija svijest o zaštiti okoline - zaključuje Ćuprija.  Mirza Ramić govori nam i o očekivanjima, rezultatima projekta. Tako, kaže on,  očekuju da će i poslije ovog projekta škole nastaviti sa svim onim što su zajednički provodili tokom projekta. Školska godina se završava ali, vjeruje on,  da će se sve nastaviti od septembra.

- Mi ćemo, kao komunalno preduzeće koje vrši odvoz otpada i prikupljanje sekundarnih sirovina, učiniti sve što je u našoj mogućnost da realizacija bude što efikasnija. Naravno, ako bude potrebe za novim edukacijama bit ćemo tu, a u narednom periodu svakako planiramo edukaciju građana u mjestima gdje smatramo da je to najveći problem i gdje se javljaju divlje deponije - kaže Ramić.

Pripremilo je KJKP „Rad“ i određene reklamne materijale, poklone. Napominju da je ovo samo jedan u nizu projekata koje planiraju realizirati u skorijoj budućnosti. Kako kaže naš sagovornik, planiraju uključiti i veći broj institucija, kantonalnih ministarstava, općinskih vijeća i medija koji su pratili ovaj projekat sve vrijeme njegovog trajanja. Na naše pitanje da li se može govoriti o nekim trajnijim efektima projekta „Otpad nije smeće“, Ramić nam prenosi zapažanja sa terena. Već se primijeti poboljšanje, kaže on, posebno kada je u pitanju odlaganje sekundarnih sirovina.

- Upečatljivo je ostalo i to da se ove stvari prepoznaju i ostaju kao neka vrsta repera za djecu koja tek stasaju kako bi mogli u kontinuitetu nastaviti da ovo provode na terenu. Međutim, ako jednim projektom poboljšamo neke stvari za samo dva posto, to je uspješan projekat. U narednom periodu djeca planiraju ponovo i dolazak na deponiju, što će nama činiti i zadovoljstvo i obavezu da preuzmemo tu „štafetu“ i da zadatke recikliranja nastavimo u kontinuitetu i tako štitimo životnu sredinu - poručuje Ramić.

 KO JE NAJBOLJI

Završna manifestacija projekta „Otpad nije smeće“ održana je  petog juna  u OŠ „Fatima Gunić“, koja je i osvajač prve nagrade kada je riječ o prikupljanju reciklažnih sirovina. Drugu nagradu je osvojila škola „Mirsad Prnjavorac“, iz Vogošće, dok je treću nagradu za prikupljanje sekundarnih sirovina osvojila OŠ „Hamdija Kreševljaković“, iz Starog Grada. Titula najboljeg ekokutka je pripala OŠ „Safvet-beg Bašagić“.

 ŠTA JE ŠTA

• OTPAD ne bi trebao završiti u smeću! To su one stvari koje nam više ne trebaju, ali se mogu ponovno iskoristiti, popraviti ili reciklirati. Otpadom smo nazvali sve one stvari koje nam više nisu potrebne i želimo ih se riješiti.

Najveći dio otpada iz kućanstva su otpaci hrane, papir i materijali za pakiranje (ambalaža ).

• SMEĆE je dio otpada koji završava na odlagalištima smeća, a često se odbacuje i u prirodu stvarajući pri tome divlje deponije.
• OTPADAK je smeće koje je završilo u okolišu.