U europskim zemljama, kao što su primjerice Njemačka, Austrija i Irska, postoje objekti sagrađeni od konopljina betona ili s izolacijom od konoplje.U BiH, ali Hrvatskoj i ostalim zemljama regije, prema dostupnim informacijama, nema sličnih sagrađenih objekata, a tek mali broj tvrtki u svojoj ponudi nudi građevinske materijale od industrijske konoplje. Među njima je Caparol, iz kojeg ističu kako je riječ o najstarijoj kultiviranoj biljki na svijetu koju čovječanstvo koristi već više od 10.000 godina, ali je tek sad postao jasan njezin golem potencijal.

- Konoplja raste iznimno brzo, od 0 do 4 metra u samo 100 dana. Raste brže od bilo kojeg korova te joj nisu potrebni pesticidi niti umjetna gnojiva. Obrađuje se i koristi 97 posto biljke: vlakna, slama i sjeme. Ovaj svjetski rekord ne ostvaruje niti jedna druga poljoprivredna kultura. Ekološki gledano, konoplja je čudo: na sebe veže više CO2 nego šuma, a kalorijska vrijednost peleta ista je kao ona u mrkog ugljena i sve to bez efekta staklenika - kažu i dodaju kako konoplja zbog svih svojih karakteristika posljednjih godina doživljava preporod.

- U građevini se već stoljećima koristi na razne načine, a potražnja sve više raste te se svakodnevno otkrivaju nove mogućnosti njene primjene. Vlakna konoplje idealan su građevinski materijal zahvaljujući odličnim svojstvima i niskoj apsorpciji vlage. Unazad 10 godina konoplja se koristi i kao fasadna izolacija jer je brzo obnovljiva, ekološki uzgojena, zahtijeva prijevoz na kratke udaljenosti, njena obrada štedi energiju i odlikuje se najboljim tehničkim svojstvima.

Također, izolacijske ploče od konoplje imaju veliku paropropusnost i otpornost na starenje i oštečenje te pružaju izvrsnu zvučnu izolaciju. Dobra su zaštita i za suzbijanje požara s obzirom na to da konoplja kao materijal ne gori već samo tinja.