Povodom obilježavanja Svjetskog dana za zaštitu okoliša razgovarali smo sa Fuadom Čibukčićem, direktorom Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Za magazin Start i BHPutovanja on govori  o aktivnostima i planovima Fonda, rješavanju problema  zagađenja zraka u gradovima BiH, problemu otpada, te koliko su  građani u BiH ekološki osviješteni.  

ANIMALNI OTPAD

• Klaonice peradi niču širom BiH. Gdje završava taj otpad?

- Koncept zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla, prema Federalnom planu upravljanja otpadom, potrebno je organizirati kroz sistem sabirališta, postrojenja za povrat komponenti, te u konačnici, odlagališta. Sav neopasni otpad životinjskog porijekla koji je moguće koristiti u poljoprivredne svrhe treba planski iskoristiti i, ukoliko je potrebno, izvršiti prethodno kompostiranje, a u skladu s odredbama „Pravilnika o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe“.
Dakle, zakonski okvir, koji je potrebno dopuniti, postoji. Međutim, problem je nedostatak potrebne infrastrukture za upravljanje i finalno zbrinjavanje ove kategorije otpada. Do sada su već trebala biti izgrađena sabirališta i kafilerija, no, nisu. Na terenu je činjenica da jako velike količine animalnog otpada završavaju na deponijama koje, osim nekoliko izuzetaka, nisu sanitarne, ili još gore na divljim deponijama. Na taj način mogućnosti negativnog uticaja na okoliš i zdravlje ljudi su višestruke i nemoguće za kontroliranje. 

•  Da li primjećujete neke promjene kada je u pitanju podizanje svijesti stanovništva o značaju očuvanja prirodne sredine?

- Fond je ranije bio introvertan. Dolaskom novog menadžmenta, ekstrovertnost prema javnosti dovela je do zanimanja građana za aktivnosti Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Kada govorimo o otpadu, svijest građana o problemu otpada, odvajanju na mjestu nastanka, prevenciji otpada kroz ponovno korištenje, i svemu onome što mi kao građani možemo učiniti je na vrlo niskom nivou. Dijelom je tome krivo i nepostojanje odgovarajuće infrastrukture (što građani uglavnom koriste kao izgovor), ali i neadekvatna kaznena politika. Jedan od primjera su i kese tregerice koje su pokazale i dobar i loš trend u isto vrijeme. Dakle, uticaj na svijest stanovništva kao pojedinaca u društvu je postignut, ali je sistem zloupotrijebljen od strane trgovaca kroz smanjenje broja kesa na koje se plaća naknada, a povećanje broja kesa na koje se naknada ne plaća.


OSAM MILIONA KM ZA PROJEKTE 

- Fond je, naprimjer, u prošloj godini raspisao dva javna poziva za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša, na osnovu kojih su odobrena 143 projekta čiji je ukupni budžet oko 10 miliona KM. Fond je finansirao projekte ukupne vrijednosti oko osam miliona KM. Osim toga, do kraja 2016. potpisana su dva ugovora po odluci Vlade FBiH ugovorne vrijednosti 1.963.250,00 KM. Također, Fond je za projekte energijske efikasnosti u toku 2016. godine izdvojio sredstva za devet projekata sa ciljem ulaganja u povećanje energetske efikasnosti. U avgustu 2016. raspisan je prvi javni poziv za dodjelu (povratnih) sredstava iz Revolving fonda, koji je oformljen sa ciljem finansiranja projekata energijske efikasnosti, primarno kantona i općina, sa ciljem stvaranja energetskih i ekonomskih ušteda, odnosno korištenja zajmova za troškove ulaganja u unapređenje energijske efikasnosti. Ovaj javni poziv je bio namijenjen i javnom i privatnom sektoru za projekte povećanja energijske efikasnosti u javnim i industrijskim objektima te industrijskim procesima, te su za finansiranje odobrena tri projekta u iznosu oko 350.000 KM. Projekat energetske efikasnosti u saradnji sa njemačkom organizacijom GIZ u potpunosti je realiziran, Fond je iz interventnih sredstava za hitne intervencije i sanacije šteta u općinama Vareš, Žepče, JP Vjetrenica i rezervatu Buhovo iz Širokog Brijega u 2016. izdvojio ukupno 330.000 KM- kaže Čibukčić.


KANTONIMA 70, FONDU 30 POSTO NOVCA

- Sredstva za finansiranje projekata, programa i drugih aktivnosti u oblasti zaštite okoliša Fonda ostvaruju se iz naknada za zagađenje ili korištenje okoliša. Nedostajuća zakonska regulative kojom bi se ostvarili prihodi od korisnika okoliša, od zagađenja okoliša otpadom, komunalnim i industrijskim neopasnim, te naknade po osnovu zagađenja tvarima koje oštećuju ozonski omotač i fluoriranim stakleničkim plinovima, još nije donesena. Sredstva prikupljena po osnovu Zakona o Fondu se najprije raspodjeljuju 70% prema kantonima, a 30% ostaje u Fondu za implementaciju projekata. U skladu sa prilivom sredstava i njihovom namjenskom strukturom, projekti koji se sufinansiraju sredstvima Fonda najvećim dijelom se odnose na problematiku zaštite voda u Federaciji BiH. S obzirom na to da je sektor zaštite voda na vrhu ljestvice u pogledu nagomilanih problema u svim njegovim segmentima, on je ujedno i oblast koja se prožima kroz sve programske obaveze Fonda, u prvom redu finansijske - objašnjava Čibukčić. 

Naše tekstove, fotogalerije i videopriče objavljujemo u okviru projekta MENI JE OKOLIŠ VAŽAN, a u  cilju promocije zaštite okoliša  koji provode magazin Start BiH, startbih.info i bhputovanja.ba. Projekat je sufinasirao Fond za zaštitu okoliša FBiH.