logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/05\/.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/05\/preview\/.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/05\/.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}}]

Nova vrsta zagađenja u okeanima

26.05.2017 u 11:49

  • Ekologija
  • 0

Svake godine, na milione kilograma plastičnog otpada odlaže se u naše okeane. Iako je ljudi korište samo par minuta, ova plastika za jednokratnu upotrebu će se vjerovatno u okeanu zadržati desetljećima- ili duže. Veliki broj ovih otpadaka "zaglavi" se u prirodnim okeanskim strujama, a zauzima prostor od stotine hiljada kvadratnih metara. Ti su prostori geografski odvojeni od civilizacije, a drže mnogo veće koncentracije smeća od ostalih dijelova okeana, i dokaz su rastućeg problema koji ljudi uglavnom zanemaruju. Istraživači upozoravaju da naša ovisnost o plastičnim ambalažama preuzima morske površine, a bit će sve gore. Marcus Eriksen, suosnivač skupine 5 Gyres, uspoređuje ovaj rastući problem sa smogom koji pokriva gradove poput Los Angelesa i Pekinga.

„To je dobar opis. Tokom vremena, plastični predmeti u okeanu se razgrađuju na sitnije čestice, poznatije kao mirkoplastika, a u okeanu je ima toliko da, ako biste sa dna pogledali na morsku površinu, ne biste mogli vidjeti. Ono što biste vidjeli su veliki oblaci mikro i nano plastike zaglavljene na površini okeana“ – rekao je Eriksen.

Procjenjuje se da oko 5,25 miliona komada plastičnog otpada "lebdi" na površini okeana. Valovi, sol i UV zrake razgrađuju te predmete u mikročestice, promjera manjeg od 5 milimetara. Ovaj otpad je toliko rasprostranjen, da se proširio i na neke od najudaljenijih mjesta na svijetu. Početkom prošlog mjeseca je saopćeno da se okeanska plastika počela pojavljivati i na Arktiku.

„Ima ga na svakoj plaži, to je plastični smog koji možemo naći u cijelom svjetskom okeanu. A ova materija nije bezopasna.“- rekao je Eriksen.

Nedavna istraživanja povezala su rastuću količinu okeanske plastike i veliki učinak na morska stvorenja. Fotografije snimljene 2011. godine, bile su među prvima koje su pokazale taj utičinak: truljenje trupala albatrosa na Midway Atolu, udaljenom otoku na Sjevernom Pacifiku. Slike su prikazale više od desetak kostura ptica napunjenih šarenim komadima plastike. Njihovi su trbusi bili toliko napunjeni plastikom, da su znanstvenici utvrdili da su životinje umrle od pothranjenosti. Otkrili su da plastika u okeanu može pokupiti mirise koje morske ptice povezuju sa izvorima hrane. Ptice imaju oštar osjećaj mirisa i pojest će plastiku koja je pokupila miris okeana, naprimjer ribe.

U članku objavljenom 2015. godine pronađeno je 186 vrsta morskih ptica koje su izložene riziku od gutanja plastike. Procjena je da će se do 2050. godine, 99% svih morskih ptica pojesti plastični otpad u nekom trenutku svog života.

Qamar Schuyler, znanstvenik Commonwealth Scientific and Industrial Research organizacije, dokumentirao je sličan fenomen i kod morskih kornjača. U jednom blogu napisanom za Greenpeace-u prošle godine, Schuyler je rekao da je tijekom svog rada kao biolog na Sveučilištu u Queenslandu, oko 30 posto kornjača na kojima je vršeno istraživanje imalo plastični otpad u svom trbuhu.

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...