Otpadna ulja u lancu prehrane
08.08.2016 u 14:43
- Ekologija
- 0
Kažu da jedan litar motornog ulja može zagaditi milion litara čiste vode! Takođe kažu i da, ako reciklirate samo osam litara korištenog ulja, možete proizvesti dovoljno struje za potrebe prosječnog domaćinstva za 24 sata.
Prema procjenama, potrošnja mazivih ulja u BiH kreće se od 20.000 do 22.000 tona godišnje. Veliki dio otpadnog, odnosno korištenog ulja završi na neadekvatnom mjestu i time dovodi do rizika po okolinu i zdravlje ljudi, te brojne značajne, kratkotrajne i dugotrajne uticaje na okoliš, ako se sa njim postupa i ako se zbrinjava na nekontroliran način. Tako npr. voda koja sadrži samo 1-2 mg mazivog ulja po litru nije prikladna za piće. Zagađenje tla i vode otpadnim uljima negativno utiče na cjelokupnu floru i faunu. Nakon ispuštanja u okoliš, ponekad je potrebno i nekoliko godina da dođe do njihove prirodne degradacije. Zbog svojih svojstava, otpadna ulja su klasificirana kao opasan otpad.
- Spaljivanje otpadnih mazivih ulja u neodgovarajućim postrojenjima (postrojenja sa termalnim izlazom manjim od 3 MW, temperaturama nižim od 1100°C), kao što su kotlovi i peći za grijanje pojedinačnih radionica, često dovodi do značajnih i nekontroliranih emisija polutanata u zrak, odakle dalje mogu biti udahnuti od strane ljudi ili životinja, ili završiti u tlu ili vodotocima nakon apsorpcije i prenosa kišnim kapima - kaže za magazin Start Azra Bašić, iz Ministartsva okoliša i turizma FBiH. Dodaje i da, kada se štetne supstance nađu u zemljištu i vodotocima, one u konačnici ulaze u lanac prehrane i dospijevaju u biljke, životinje i, na kraju, ljude.
Na osnovu relevantnih propisa kojima se generalno uređuje oblast upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini, kao što su Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o zaštiti životne sredine, Zakon o zaštiti vazduha, Zakon o vodama, Pravilnik o kategorizaciji otpada sa listama, Uredba o selektivnom prikupljanju, pakiranju i označavanju otpada, kao i prema definiciji EPA-e, otpadna ulja spadaju u kategoriju „opasnog ili specijalnog otpada“.
Najveći proizvođači ovog otpada u našoj zemlji su svi autoservisi i automehaničarske radionice, u kojima se prilikom pružanja usluge zamjenjuju ulja, prikuplja velika količina rabljenih mazivih ulja generiranih od pojedinačnih vlasnika vozila, te od glavnih uvoznika, proizvođača i distributera maziva, velikih transportnih preduzeća i ključnih industrijskih korisnika ulja - ujedno velikih generatora rabljenih ulja. U tome prednjače sva tri državna preduzeća za proizvodnju i distribuciju električne energije, prvenstveno sve hidroelektrane i termoelektrane u njihovoj nadležnosti, rudnici, cementare, kao i veliki industrijski i poljoprivredni proizvođači, građevinski sektor, te velika preduzeća koja se bave eksploatacijom šuma i drvoprerađivačke industrije.
Veliki udio u zagađivanju korištenim uljima ima i stanovništvo, koje zbog loše materijalne situacije, a takođe i nedovoljne edukacije o štetnosti istih, samo vrši zamjenu ulja u svojim automobilima, traktorima i drugim mašinama te jednostavno ulja baca u zemljište, potoke, rijeke ili kanalizaciju. Jedan dio otpadnih maziva se koristi u druge svrhe (zaštitu drveta, rad poljoprivrednih mašina i uništavanje korova), te indirektno zagađuje zemljište, vodu i zrak.
Motorno ulje ima vrijednost i kada se korišteno istoči iz motora. Takvo rabljeno ulje može se poslije reciklaže koristiti kao sirovina za mnoge druge proizvode koji su ekološki čisti i u sebi nemaju opasnih materija.
Kada je u pitanju zbrinjavanje ove vrste otpada u našoj zemlji, Azra Bašić ističe da pored pogona za vakuum-destilaciju, deparafinaciju i namješavanje maziva, Rafinerija ulja Modriča takođe ima i pogon za regeneraciju (re-rafinaciju) rabljenih ulja, sa maksimalnim kapacitetom od 10.000 tona godišnje.
- Fabrika cementa Lukavac i Fabrika cementa Kakanj koriste rabljena ulja kao alternativno gorivo. Izvjesne količine rabljenih ulja se nekontrolisano spaljuju u postrojenjima koja nisu predviđena za tretman ove vrste goriva. Otpadna ulja koja sadrže polihloriranebifenile (PCB) izvoze se putem operatera ovlaštenih za izvoz opasnog otpada, a to su: Kemis, d.o.o. Lukavac, Grioss, d.o.o. Grude i Kemokop, d.o.o. Tuzla - pojašnjava naša sagovornica.
U cilju postizanja održivog sistema upravljanja otpadnim uljima, Bašić ističe da je neophodno provesti više koraka. Prvi i, kako naša sagovornica kaže, korak od ključne važnosti odnosi se na razvoj i implementaciju neophodne zakonske osnove, prvenstveno podzakonskih akata (provedbenih propisa), kojom će se regulirati odgovornost proizvođača i uvoznika maziva / ulja u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, uzimajući u obzir iskustvo s uspješnim modelima u drugim evropskim zemljama. Njime će se regulisati i razdvajanje rabljenih ulja na mjestu nastajanja, prema kategoriji ili vrsti ulja, sa ciljem omogućavanja adekvatnog, okolišno prihvatljivog zbrinjavanja. Takođe, ovaj korak podrazumijeva i subvencije / olakšice i finansijsku potporu za prikupljanje i zbrinjavanje rabljenih ulja (poreske olakšice, upotreba okolinskih fondova), opet uzimajući u obzir uspješne modele u drugim zemljama.
- Ovaj korak je od ključne važnosti s obzirom na to da nije moguće uspostaviti efikasan sistem prikupljanja rabljenih ulja bez dobro osmišljene zakonske osnove - kaže Bašić. Ističe da je upravo zbog toga, pri razvoju podzakonskih akata, potrebno analizirati sve relevantne direktive EU, kao i konkretne zakonske propise koji uspješno funkcioniraju u drugim zemljama.
Pored ovoga je neophodno identificirati sistemske nedostatke koji se tiču provođenja zakonskih odredbi, kao i načine da se ti nedostaci prevaziđu. Naša sagovornica nam pojašnjava da se u BiH, osim određenog napretka postignutog u pogledu usvajanja zakonske osnove, ovi koraci do sada nisu poduzeli, i ističe da je potrebno što je prije moguće pristupiti neophodnim aktivnostima u tom smjeru.
- U idealnom slučaju bi bilo poželjno da se prethodno navedeni koraci provode simultano, ali s obzirom na ograničenja u mogućnostima finansiranja i institucionalnom kapacitetu, alternativno bi navedeni hronološki redoslijed aktivnosti bio prihvatljiv - zaključuje Azra Bašić, iz Ministartsva okoliša i turizma FBiH.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.