logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/1_14.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/preview\/1_14.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/1_14.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/2_16.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/preview\/2_16.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/2_16.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/3_14.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/preview\/3_14.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2016\/08\/3_14.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}}]

Posljednje upozorenje pred opštu žeđ

08.08.2016 u 10:49

  • Ekologija
  • 0

Zdravko Čupović ([email protected])

Rijeke i vodene površine oduvijek su privlačile ljude na svoje obale i bile jedan od glavnih preduslova za stvaranje naselja i gradova. Sa razvojem civilizacije vodno bogatstvo i potencijal svake zemlje postalo je jedan od najvažnijih faktora za privredni i ekonomski razvoj koji je u direktnoj vezi sa odgovarajućim načinom rukovođenja ovim resursom, a nestašica pitke vode posljednjih godina je postala jedan od najvećih globalnih problema. Uzroci ovakvog stanja su brojni, a među najvažnije spadaju prekomjerno korištenje, slaba zaštita, neadekvatno upravljanje te rapidno povećanje zagađenja. Stoga je od neprocjenjivog značaja zaštita vodotokova i održavanje kvaliteta voda za koju mnogi kažu da je nafta 21. vijeka.

Kritičnost situacije inicirala je 1992. godine usvajanje rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a, kojom se u cijelom svijetu 22. mart obilježava kao Dan voda.

- Tema Dana voda 2010. je Čista voda za zdrav svijet, a nizom aktivnosti širom svijeta će se pokušati podsjetiti na činjenicu da je voda temelj života na Zemlji i da kvalitet života direktno zavisi od kvaliteta vode. Podatak da zbog bolesti koje se šire vodom na našoj planeti svake godine umre oko 1,5 miliona djece nikoga neće ostaviti ravnodušnim, a skoro polovina svjetske populacije živi bez odgovarajuće sanitacije - kaže Esena Kupusović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Svaki dan dva miliona tona sanitarnih kanalizacionih voda i drugih efluenata završava u vodama, a problem je veći u zemljama u razvoju gdje se u površinske vode odbacuje preko 90 odsto sirovih sanitarnih voda i 70 odsto neprečišćenih industrijskih otpadnih voda.

 VODNI RESURSI BiH 

Prosječna godišnja količina padavina u BiH je 1.250 mm ili  2.030 m3/s, a oticaj sa teritorije BiH iznosi 1.155 m3/s ili 57 odsto od ukupnih padavina.

U skladu sa podacima FAO-AQUASTAT (globalni informacioni sistem za vodu i poljoprivredni razvoj Agencije za hranu i poljoprivredu pri UN-u), ukupni raspoloživi unutrašnji vodni resursi u BiH su po glavi stanovnika u BiH iznosi oko 9.041 m3 godišnje. Ovaj prosjek je u rangu sa vrijednostima u Hrvatskoj i Sloveniji, dok je značajno veći od prosjeka u mediteranskim zemljama, a čak 13 puta veći od prosjeka u Holandiji.

Riječni tokovi Bosne i Hercegovine pripadaju slivovima Crnog i Jadranskog mora. Od ukupne površine BiH, crnomorskom (slivovi rijeke Save, Une, Vrbasa, Bosne i Drine) pripada 38.719 km2, dok jadranskom (slivovi Neretve, Trebišnjice i Cetine) pripada 12.410 km2.

Jedna od osnovnih karakteristika hidrogeografske mreže u BiH je činjenica da veliki dio njenih rijeka spada u kategoriju međunarodnih vodotoka. To su rijeke koje obrazuju granicu ili rijeke koje prelaze granicu sa susjednim zemljama. Radi se o vodnim tokovima koji spadaju u šest slivnih područja (slivna područja: Une, Drine, Neretve sa Trebišnjicom, Cetine i direktno slivno područje rijeke Save). Rijeke Vrbas, Ukrina i Bosna cijelim svojim tokom pripadaju BiH, što predstavlja oko 43 odsto ukupne teritorije BiH.    

Od bh. rijeka najduže su granične rijeke Sava (Sava u BiH oko 339 km),  Drina (oko 333 km), te Bosna (oko 276 km).

Ukupna dužina površinskih vodotoka (pojedinačno dužih od 10 km) najveća je za područje sliva rijeke Bosne.

 

KAKVU VODU PIJEMO 

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (ZZJZFBiH) koji svake godine izdaje publikaciju Zdravstveno stanje stanovništva i organizacije zdravstvene zaštite u Federacije BiH , na području većeg entiteta 73,2 odsto stanovništva je priključeno na centralni sistem vodosnabdijevanja. I dok većina izvorišta centralnih vodovoda ima regulisanu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite i savremeni način hlorinacije, situacija je dosta lošija kada su u pitanju lokalni vodovodi sa kojih se snabdijeva oko 9,5 odsto stanovnika Kantona Sarajevo. Fizičko-hemijske i mikrobiološke analize uzoraka vode uzetih iz 70 lokalnih vodovoda pokazuju da 21 odsto uzoraka ne ispunjava uslove Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće, a slična situacija je i u ostalim kantonima.

- Svaki dan vršimo uzorkovanje vode za laboratorijsku analizu na najmanje 27 kontrolnih tačaka koje su raspoređene tako da pokrivaju sve pravce vodosnabdijevanja. Rezultati laboratorijske provjere kvaliteta vode, od izvorišta do krajnjih potrošača, ukazuju da građani Sarajeva koji su priključeni na centralni vodovodni sistem piju prirodno čiste vode koje u sebi ne nose niti jednu opasnu materiju koja bi mogla ugroziti njihovo zdravlje i zdravlje njihovih najbližih. Na osnovu izuzetno temeljitog pregleda tvrdim da je voda potpuno čista i da naši građani nemaju potrebe kupovati kojekakve filtere koje im danas nude na tržištu poistovjećujući vodu naših izvorišta sa vodama u drugim evropskim gradovima gdje je voda kontaminirana širokom lepezom hemijskih polutanata -  kaže Jasminka Simić - rukovodilac Službe za sanitarni nadzor i kontrolu voda pri Sarajevskom vodovodu.

Prema njenim riječima, dnevno se na svakom uzorku vode prekontroliše najmanje 10 fizičko-hemijskih i hemijskih parametara, a periodično i po indikacijama se radi prošireni program koji obuhvata sve polutante koji mogu kao posljedica raznih ljudskih aktivnosti dospjeti u vodu. Kad je riječ o lokalnim vodovodima, oni su u nadležnosti Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

 ČISTA VODA ZA ČISTU HRANU  

Direktor Instituta za hidrotehniku pri građevinskom fakultetu u Sarajevu Tarik Kupusović smatra da je Sarajevo u relativno sretnoj situaciji jer se nalazi na vrhu, odnosno na razdjelici jadranskog i savskog sliva i faktički je jedini glavni grad na svijetu koji uzvodno skoro nema nijednog velikog potrošača i zagađivača vode.

Međutim, Kupusović potencira prije svega racionalno korištenje vode, što najbolje ilustruje primjer Sarajevskog vodovoda koji ima gubitak vode od oko 65 odsto, što znači da od izvorišta Bačevo do naših česmi jednostavno nestanu dvije trećine vode, prije svega zbog dotrajalosti mreže i kvarova, dok je taj procent u razvijenom zemljama oko četiri odsto.

Jedan od važnijih projekata ovog instituta jeste Projekat ekološki prihvatljivog protoka.

- Ekološki prihvatljiv protok podrazumijeva da se obezbijedi minimalno funkcionisanje ekoloških sistema, istovremeno zadovoljavajući potrebe ljudi za vodom. Ovaj proces se obično veže za energetske objekte odnosno hidroelektrane i brane. To je koncept koji se razvija i u Evropi i kod nas, a on na primjer podrazumijeva da se ne ostavlja suho korito tokom ljetnih mjeseci da ne bi brane bile barijere za migracije riba i drugog vodenog svijeta i sada se to razvija da se pomire te dvije potrebe.

Na ovom institutu se osim stručnom usavršavanju velika pažnja posvećuje i inovacijama pa je tako konstruisano i vozilo za detekciju gubitaka vode koje se koristi u nekim pilot vodovodima koje je finansirala Evropska unija, a njim se prije svega detektuju veliki odlivi i gubici vode koji se potom smanje na prihvatljivu mjeru. Osim u BiH, ovo vozilo se koristilo i na nekoliko projekata u Crnoj Gori.

Kad je riječ o budućnosti korištenja vodnih resursa u BiH, Kupusović nema dileme.

- Ja mislim da je budućnost BiH korištenje voda za proizvodnju čiste hrane za šta su nam potrebne akumulacije, a da bi one bile rentabilne, mora se proizvoditi struja jer samo takav višenamjenski objekat ima smisla. Sve to, naravno, mora biti uz poštovanje principa ekološkog proticaja i povećanja minimalnog nivoa voda onda kada su one najpotrebnije. Tako, na primjer, mislim da je dosta 20 kilometara rijeke za rafting koja bi se intenzivno koristila u ljetnom periodu, što sada nije moguće zbog opadanja nivoa Neretve, ali bi se moglo regulisaliti uzvodnim akumulacijama.

 Najveću opasnost za vodotoke u FBiH predstavljaju otpadne vode bolnica, rudnika i drugih industrijskih postrojenja, a na kanalizacioni sistem je priključeno samo 47,6 odsto stanovništva. 

 

 

voda opasnost dan

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

Zajedno za naše zelene šume

08.08.2016 u 10:27

Projektom pošumljavanja, koji su zajedničkim snagama pokrenuli Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, te kompanije H...

  • 0

Punjenje uređaja fotosintezom

05.08.2016 u 13:36

Inžinjeri i inovatori širom svijeta već dugi niz godina rade i pronalaze načine na koje bi se upotreba klasičnih goriv...

  • 0
loading ...