Kada je završen stadion u trening-centru Nogometnog saveza BiH u Zenici, prljavi pijesak izvađen iz rijeke Bosne, koji je bio površinski sloj na tom terenu, nije dozvoljavao da trava počne da raste, a širio se i neprijatan miris koji je privlačio komarce i stvarao lošu atmosferu.

GRANULE, KREME

Rješenje za taj problem se dugo tražilo, a onda se pojavio rastvor smeđe alge. Nakon tri mjeseca tretiranja stadiona tim rastvorom, trava je dobila izgled gotovo identičan onoj sa Vimbldona.

- Alga je razgradila organsku supstancu, stvorila zdravu podlogu i to je to - priča Dragan Šulović, ekološki aktivista i inžinjer mašinstva, trenutno zaposlen u Federalnom ministarstvu turizma i zaštite okoliša.

Šulović pojašnjava da smeđa alga ili norveški kelp (Ascophyllum nodosum) razgrađuje organsku supstancu, pa bakterija nema na čemu da živi i zbog toga nema smrada, pa ni komaraca, glodara ili drugih štetočina.

- Ove alge primjenjive su na deponijama smeća, ali i u poljoprivredi, gdje su daleko učinkovitije od postojećih hemijskih preparata, a uz to ne štete, ne truju, ne zagađuju i ne ubijaju. Rastvorom alge, dakle, ne ubijate komarce, nego uklanjate uzrok njihovog dolaska na neko mjesto. U poljoprivredi alga omogućava da ozdravite tlo, da dobijete zdravu biljku bez hemijskih preparata za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, što je jako važno jer to što ubija štetočine ubija i ljude. Ako ih koristite u zatvorenim sistemima, iz procesa rastvaranja pod uticajem algi možete proizvoditi struju - pojašnjava Šulović.

On tvrdi da je smeđa alga vrlo efikasna i za prečišćavanje voda. Kada se vode čiste aerobnim sistemom, odnosno ubacivanjem kisika ili vazduha, ostanu, pojašnjava naš sagovornik, mulj, smeće, masnoće - sve što se izdvoji i čemu nije mjesto u vodi i onda valja brinuti gdje sa tim.

- Istovremeno, anaerobna metoda, bez dodavanja zraka, koju imamo u jezerima koja miruju, u kanalizacijama, posebno u ćoškovima gdje se formiraju džepovi, u barama, i odvija se sama od sebe, jako je spora, a alga je vrlo dobra sa rastvaranjem i prilično brzo čisti i otpadne vode i septičke jame. Kada smo poslije majskih poplava bili u Odžaku u akciji čišćenja nafte i mazuta koji su se se izlili, jedan domaćin, kod kojeg smo otčepili septičku jamu i odvod, zabezeknuo se i samo ponavljao da nas je sam Bog poslao. U Maglaju smo na ulicama prskali stare mokre stvari izbačene iz podruma koje su bile natopljene prljavom vodom i strašno smrdile, ali i mokre zidove u nekoliko poplavljenih kuća i vrlo brzo je nestajalo smrada - priča Šulović.

Suvlasnik međunarodne kompanije koja se bavi uzgojem, preradom i prodajom preparata od smeđe alge Dario Lazić, iz Doboja, pojašnjava da se ove alge koriste u ishrani, medicini, poljoprivredi, farmaciji, za čišćenje nafte i drugih teških metala i masnoća u zemljištu, za pročišćavanje voda i sanaciju klizišta.

- Alge uzgajamo na dva lokaliteta, u Škotskoj i u Norveškoj, i na oba mjesta je vrlo stroga kontrola tih država. Naše parcele su u dijelovima mora koji su ekološke zone, duboke najmanje deset metara i u njima je zabranjen ribolov i promet brodova. Prerada se odvija u Njemačkoj, u tri fabrike od kojih svaka obavlja dio tehnološkog procesa prerade. Poluproizvod ide u Sloveniju, gdje je završna faza prerade na način da zadržavamo DNK i sva svojstva biljke. Preparati za ljudsku upotrebu su u granulama, a za poljoprivredu uglavnom u tečnom stanju. No, uskoro ćemo plasirati i kreme i druge proizvode - kaže Lazić.

Dozvolu za promet preparata od alge njegova kompanija dobila je od Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

DOZVOLJENO U EU, u BiH...

- Problem je to što smo mi pioniri u ovoj industriji, pa je teško organizovati i validne provjere - kaže Lazić.

Rastvore alge u svom voćnjaku u Brezi koristi i Šefket Hrustanović. On ima 10.500 stabala jabuke, kruške i šljive, a alge je, kaže, počeo koristiti prije nekoliko godina, na preporuku prijatelja.

- U početku nisam vjerovao u svojstva o kojima mi je govorio, ali sam se konsultovao s inspektorima i oni su mi rekli da jeste skupo, ali da je jako učinkovito i da to slobodno koristim što mogu više. Sada koristim alge u kombinaciji sa stajskim đubrivom jer je ovo kod mene ekološki uzgoj. Rastvorom alge prskam krošnje, imam navodnjavanje kap po kap i vrlo brzo sam uvidio razlike. Plod je zdraviji i veći nego u godinama prije upotrebe alge, list je ljepši, sjajniji i sada vjerujem da je to zbog tog preparata. Alge zaista jesu četiri do pet puta skuplje od drugih sredstava, ali učinak je nevjerovatan - priča Hrustanović.

U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove kažu da u FBiH za sada niko nije izdao odobrenje za korištenje algenskih preparata, a da odobrenje za promet iz RS u Federaciji nije dovoljno.

- Odobrenje bi trebala dati ministarstva za poljoprivredu i za zdravstvo ili Agencija za lijekove na državnom nivou, ali to do sada nije urađeno. Onaj ko koristi algenske preparate u poljoprivredi trebao bi imati odobrenje od nekog ministarstva. Naši inspektori nemaju nikakve preporuke o tome šta da rade ako u kontroli uoče da se ti preparati koriste ili im poljoprivrednik kaže da ih koristi - kaže direktor Uprave Ibrahim Tirak.

U Organskoj kontroli, prvoj bh. organizaciji koja je u Briselu prihvaćena kao certifikacijska kuća za organsku proizvodnju i certificiranje poljoprivredne proizvodnje za izvoz u EU, kažu da je korištenje algi u poljoprivredi dozvoljeno.

- Preparati od morskih algi su prema OK standardima i regulativi EU dozvoljeni za upotrebu u organskoj proizvodnji - kaže Bernisa Klepo iz ove organizacije.

Šulović kaže da u cijelom svijetu postoji obilje primjera upotrebe preparata od smeđe alge. U Češkoj, u Pragu recimo, deponije smeća prskaju rastvorom i smrad je tri do četiri puta manji u odnosu na deponije koje nisu tretirane ovim rastvorima; u Rumuniji smeće u sortirnici prskaju rastvorom alge i smrada nema pa je lakše raditi; tunel na autoputu Maribor - Ljubljana čisti cisterna sa vodom u koju je stavljen rastvor alge; u Bocvani klaonica koristi algu i proizvodi struju, a sada se isto riješenje priprema i u Engleskoj; u Mađarskoj ulice čiste rastvorom alge koji uklanja sve ostatke masnoće i goriva...

Ili, recimo, testovi sa gašenjem vatre vodom u kojoj je rastvorena alga pokazali su da voda ugasi vatru, a alga rastvara sve što bi moglo ponovo planuti.

Lazić napominje da postoje brojne studije koje dokazuju i da je klizišta moguće uspješno sanirati algom jer ona, miješana s vodom, povećava zapreminu i stvara materijal jak kao beton, a mnogo fleksibilniji.

(r. č.)

 ČISTI TEŠKE METALE

U BiH, po riječima Dragana Šulovića, za sada postoje inicijative da se alge koriste u Bihaću u jednoj klaonici koja bi istovremeno proizvodila i struju, potom u Zenici u Mittalu, ali i za čišćenje zemljišta oko Mittala.

- Uočeno je da alge razgrađuju teške metale poput kadmija i olova, nakupljene u zemljištu. U Metalurškom institutu u Zenici napravili smo istraživanja koja su pokazala da je moguće dobiti jako dobre rezultate u čišćenju zemljišta - priča Šulović.