Iako u BiH postoji između 400 i 500 endemičnih biljnih i životinjskih vrsta, a naučnici i nevladine organizacije upozoravaju da je ugrožen opstanak najmanje šest šumskih životinjskih vrsta  (divokoze, velikog i malog tetrijeba, te medvjeda, vuka i risa) i da nestaju pojedine vrste slatkovodnih riba, entiteti u BiH, pa samim tim i država BiH još nisu napravili Crvenu listu ili crvenu knjigu ugroženih biljnih i životinjskih vrsta.

- Nismo napravili Crvenu listu jer nemamo ni ljudi ni novca za taj posao. Da bismo napravili te liste trebali bismo napraviti kompletnu inventuru svih vrsta, utvrditi koje su najugroženije i definisati kazne za njihovo daljnje ugrožavanje, a to je skup posao za koji mi nemamo ni novca, ni stručnjaka. Za sada su biljke najviše istražene i za njih bi možda već i mogli napraviti Crvenu listu, ali su gljive sasvim neistražene i nemamo ni popisa vrsta koje uspijevaju kod nas -  kaže Tomislav Lukić iz Ministarstva za okoliš i turizam u Vladi FBiH.

 NI NOVACA, NI STRUČNJAKA  

Ovo Ministarstvo je 2003. godine usvojilo Zakon o zaštiti okoliša koji je propisao obavezu izrade crvene liste ili knjige. No, dok se ona čeka, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u Vladi FBiH je u zakonu o lovu definisalo 36 vrsta ptica i divljači koje je zabranjeno loviti, te 22 vrste za koje je u određeno doba godine utvrđen lovostaj. Među ovim vrstama su vidre, vjeverice, labudovi, rode, vivak prozvizdač, galebovi, sove, ali i zec, vuk, kuna, divlja svinja, divlje patke, divlje guske...

Lukić napominje da je BiH prošle godine potpisala ili prihvatila Bernsku konvenciju koja sadrži i listu ugroženih vrsta.

- Ne bi bio nikakav problem da mi preuzmemo liste koje su uz tu konvenciju, ali da ih dopunimo našim endemičnim vrstama kojih ima između 400 i 500, a mogli bismo preuzeti i Crvenu listu Hrvatske iako ona ne bi bila u cijelosti primjenjiva kod nas i trebalo bi opet provesti naučna istraživanja, jer, primjera radi, u Hrvatskoj je ostao svega 201 vuk dok ih kod nas ubijaju bez ikakve kontrole – kaže Lukić. 

Bernska konvencija  iz 1979. godine je utvrdila prvi popis zaštićenih vrsta za cijelu Evropu u vrijeme kada je vrlo malo zemalja posjedovalo vlastitu listu. Ova konvencija je sastavila i mehanizme sprečavanja postupnog nestajanja pojedinih životinja koje su žrtve lovaca ili uništavanja njihova tradicionalnog staništa, pa je kvalitetnom politikom zaštite u nekim evropskim zemljama obnovljena, na primjer, populacija vukova koja je nestala prije 25 godina, a procjene su da bi populacije medvjeda, vukova i risova u Evropi mogle biti očuvana ili čak i obnovljena u pojedinim zemljama. Ova konvencija zemlje-potpisnice obavezuje i na spašavanje manje ugrožene vrste, a broj zaštićenih zona u Evropi je  u posljednjih 25 godina povećan 20 ili 30 puta.

 MEDVJEDI BEZ ENTITETA

I iz nevladinih organizacija upozoravaju da se nešto mora početi raditi.

- Mi smo za sada u BiH otkrili 50 vrsta gljiva sa Bernske konvencije, a to nije ništa od onog što postoji u našim šumama – kaže Nedim Jukić, istraživač koji istomišljenike okuplja oko intrernet strane i foruma Morchella fungi site. Upozorava da je Hrvatska za sada popisala 3.000 vrsta gljiva, ali da ih ima sigurno i do 6.000.

- U BiH mora biti više vrsta jer je naše tlo raznolikije, kao i klima. Za sada postoje pokušaji pojedinaca iz akademske zajednice da naprave popis gljiva koje rastu u BiH, koji bi bio registrovan kod evropskih institucija, ali je to skup i mukotrpan proces jer uz svaku fotografiju mora biti detaljan opis gljive i tla, ali i detaljna mikroskopska analiza – pojašnjava Jukić.

Ali, nije probleme samo sa gljivama.

- Situacija je izuzetno teška i za zaštićena područja i za zaštićene vrste, a niko ništa ne radi. U evropskim zemljama zaštićena područja čine i do 12 posto teritorije pojedinih država, a kod nas to nije ni 0,5 posto. Nevladin sektor i akademska zajednica ne mogu sami, oni mogu samo inicirati. Čak i da se udruži njih nekoliko, ne mogu osnovati nacionalni par i održavati ga – kaže Amir Variščić iz organizacije Zeleni iz Konjica. Upozorava da grantovi od 10.000 KM, koliko NGO u FBiH najčešće dobivaju od Ministarstva za zaštitu okoliša u Vladi FBiH nisu dovoljni za ozbiljnije aktivnosti. (Ukupna grant linija za zaštitu okoliša koju ovo Ministarstvo plasira je oko 850.000 KM. Iz banjalučke organizacije NOA upozoravaju da liste ugroženih vrsta moraju biti jedinstvene za cijelu državu.

- Kako sada stvari stoji, entiteti bi te liste pravili svaki za sebe, ali to je neprihvatljivo jer mi nismo velika zemlja, a ne bi dalo ni stvarno sliku stanja jer se neke od životinje kreću u velikim radijusima. Tako, naprimjer, medvjed mužjak ima radijus kretanja od 300 kilometara i isti primjerak te životinje mogu evidentirati i RS i FBiH, pa tako dobivamo podataka da imamo mnogo više životinja određene vrste nego što ih je stvarno na terenu – upozorava Bogdana Mijić iz NOA-e. 

Prema izvještaju Svjetske unije za očuvanje živog svijeta (IUCN-  jedinstvena međunarodna institucija koja naučno procjenjuje ugroženost pojedinih vrsta na svjetskom nivou), od ukupno oko 1,8 miliona poznatih vrsta biljaka i životinja, u Svjetski crveni popis za 2003. godinu upisano ih je 12.557, od toga 6.774 biljaka i 5.483 životinja. Iz IUCN cijene da nestanak i izumiranje prijeti četvrtini svih vrsta sisara na planeti, osmini svih vrsta ptica na planeti,  trećini svih vrsta vodozemaca na planeti i skoro svim biljkama. Brzina izumiranja je 20.000 vrsta godišnje i veća je od svojedobne brzine izumiranja dinosaura. Glavni razlozi izumiranja i ugroženosti vrsta su uništavanje staništa, komercijalna eksploatacija (sakupljanje bilja, lov, trgovina životinjama), unošenje nedomaćih vrsta i zagađenje. Svjetske analize ukazuju da je ubrzanje prirodnog procesa izumiranja i nastajanja uočeno od 1600. godine, sa porastom broja stanovnika na planeti i sa povećanom potrošnjom prirodnih resursa.

UGROŽENO 15 EVROPSKIH SISARA 

Samo u Evropi je ugrožena petina vrsta gmizavaca i gotovo četvrtina vrsta vodozemaca. U Evropi živi 151 vrsta gmizavaca i 85 vrsta vodozemaca, od kojih se mnogi ne nalaze ni na jednom drugom mjestu u svijetu. Dvije vrste guštera (Gallotia intermedia i Podarcis raffonei) su ocijenjene kao kritično ugrožene vrste, što znači da im prijeti visoki rizik izumiranja u prirodi. Još 11 kategorija su ocijenjene kao ugrožene, a 10 je u rizičnoj fazi. Među posebno ugroženim vodozemcima su jedna vrsta žabe i jedna daždevnjaka. Na području Evrope je ugroženo 15 posto vrsta sisara i 13 posto vrsta ptica.

KAZNE ZA KRIVOLOV 150 DO 20.000 KM

 Iako su kazne za krivolov od 150 KM za uništavanje gnijezda do 20.000 KM za mrkog medvjeda, on je još uvijek jedan od najjačih razloga ugroženosti određenih životinjskih vrsta. Naučnici upozoravaju da se na sajmovima lova nerijetko može vidjeti preparirani ris za kog izlagači tvrde da je nađen mrtav, ali sve ukazuje da su ti preprarirani primjerci najčešće žrtve klrivolova.

 TETRIJEB MALI ISTREBLJEN  

Prema dostupnim analizama urađenim u BiH, tetrijeba ruževca ili tetrijeba malog, koji je iskonska staništa imao na masivima Maglića i Zelengore i na planinskoj kosi između Glamočkog i Kupreškog polja, danas na našim planinama više nema, a nestao još šezdesetih godina prošlog vijeka.

Divokozi u posljednjih 15 godina posebno ugrožava krivolov, ali i neuvažavanja životnih potreba za hranom, zaklonom i mirom. Ukupna površina njihovih staništa je prepolovljena u odnosu na vrijeme prije rata u BiH i procjene su da ih je od tadašnjih 5.000 ostalo oko 940, dok je prosječan godišnji odstrel sedam jedinki, što čine da se godišnje gubi oko devet posto primjeraka.

Staništa tetrijeba velikog su smanjena za trećinu i procjene su da ih je ostalo nešto više od 700 primjeraka u području od Plješivice do Koprivnice.

Broj medvjeda u BiH je u posljednjih sto godina značajno smanjen, uglavnom zbog toga što ih ljudi ubijaju jer su čovjek i medvjed direktni konkurenti za prostor i resurse širom svijeta.

Vuk je proširio svoja staništa, ali je ipak ugrožen jer se cijeni da ih je u BiH oko 600 jedinki u šumama centralne BiH i uz zapadnu i južnu granicu s Hrvatskom, sve do istočne granice s Crnom Gorom i Srbijom.

Ris je na većem dijelu BiH početkom prošlog vijeka bio potpuno istrijebljen, ali se sada pojavljuju primjerci koji se doseljavaju iz Slovenije, pa je procjena da ih je u BiH 60-ak.

BH. CRVENA LISTA DO 2015. 

Crvena lista vrsta je jedna od osnovnih stručnih podloga u zaštiti prirode i pokazuje koje su vrste ili podvrste biljaka, gljiva i životinja u opasnosti od izumiranja, te u kojoj mjeri i koliko brzo im ta opasnost prijeti. Sistem crvenog popisa obuhvata devet kategorija: potpuno izumrle vrste, izumrle u prirodi, kritično ugrožene, ugrožene, rizične, niskorizične, najmanje zabrinjavajuće, nedovoljno poznate i neobrađene.

Strategija BiH sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti do 2015. godine je predvidjela izradu crvenih lista za biljke, životinje i gljive.  

Prema postojećem zakonu u FBiH, ministar utvđuje Crvenu listu, njen sadržaj i rok važenja. Ministar je dužan informisati javnost o razlozima uključenja svake vrste  u Crvenu listu i mjerama koje će se primjeniti radi poboljšanja stanja vrsta. Izrada Crvene liste će biti zasnovana na naučnim principima. Međuentitetsko tijelo za okoliš ovlašteno je za izradu Crvene liste za BiH.