Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Serije sa forenzičko-kriminalističkom tematikom godinama spadaju u najgledanije u cijelom svijetu, a i ukus TV publike u Bosni i Hercegovini se poklapa sa globalnim. Ali, između holivudske fikcije i realnosti, jaz je veliki. Tako smo bar mislili dok nismo posjetili državnu Agenciju za forenzička ispitivanja i vještačenja (AFIV). A tamo? Čudo! Zapravo, više njih. Recimo samo da se i zapadnjacima iz ove struke objesi vilica kada ugledaju kakvom opremom raspolažu forenzičari u „maloj zemlji na Balkanu“.

U DNK laboratoriju, koja je forenzička „država u državi“, magazin Start BiH je bio prvi medij koji je ikada tamo zakoračio, bolje rečeno „lebdio“ između potpritiska i natpritiska jer je disanje praktično bila jedina stvar koja nam je bila dozvoljena. 

NESTVARNA TIŠINA

Agencija je smještena u istom objektu gdje je sjedište i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Istočnom Sarajevu, a formirana je 2009. godine. Nakon nekoliko bezbjednosnih kontrola prolazimo kroz veliki kompleks do ulaza u AFIV. Na ulasku, nestvarna tišina. Centralnim holom dominira veliki grb Agencije, koji podsjeća na one najpoznatijih američkih kolega. Nije bitan za priču, ali mora se priznati da dobro izgleda.

Sa recepcije nas vode do kabineta direktorice Ljiljane Trišić. Laboratorije su u suprotnom smjeru, dublje prema unutrašnjosti objekta. Agencija je upravna organizacija Ministarstva bezbjednosti sa operativnom samostalnošću tako da imaju isti status kao SIPA ili Granična služba, ali nisu policijska, nego agencija bezbjednosnog tipa, pojašnjava nam direktorica na početku razgovora organizacionu strukturu.

- Forenzika se bavi i vještačenjem tragova izvršenih krivičnih djela. To je naša prvenstvena nadležnost, kao i forenzička vještačenja. Nadležni smo za DNK analize, hemijske analize, toksikološke, balistička vještačenja, mehanoskopska, daktiloskopska, grafološka, grafoskopska... Vještačenja radimo isključivo po naredbama sudova i tužilaštava, prvenstveno za potrebe Suda i Tužilaštva BiH. Sve laboratorije imaju svjetski izgled jer su i pravljene prema svjetskim standardima. Time se možemo pohvaliti - kaže Trišić.

Stručan kadar, doedukacija i pomenuta moderna oprema su tri prioriteta iz prvobitnog strateškog plana koji je u međuvremenu proširen članstvom u Evropskoj mreži naučnih forenzičkih institucija (ENFSI) i akreditacijom laboratorija, što je neophodno i za evropski put BiH. Kada je u pitanju lepeza krivičnih djela, naša sagovornica kaže da se susreću sa svime - od ratnih zločina do silovanja.

- Svakoj naredbi suda i tužilaštva prilazimo maksimalno ozbiljno. Ako govorimo o tehnologijama, DNK vještačenja su svakako unijela revoluciju u forenzičku oblast. Ništa manje zahtjevna nisu ni digitalna vještačenja. Danas gotovo da nema krivičnog djela u kojem nije korišten neki digitalni uređaj. Trenutno imamo komplikovan slučaj vještačenja gdje je potrebno uraditi i vještačenje DNK, odnosno tragova biološkog porijekla koji su ostali na dokazima, a ujedno je u pitanju i vještačenje droge. Pošto ima i tragova otisaka prstiju biće uključena i treća, daktiloskopska laboratorija. Inače, laboratorija za grafološko-grafoskopska vještačenja se bavi vještačenjima dokumenata, pečata, rukopisa, novca. Jedini smo u BiH, pored Centralne banke BiH, koji se bave vještačenjem novčanica - ističe Trišić.

SUĐENI JEDNI DRUGIMA

U svom radu, forenzičari se svakodnevno susreću sa novim situacijama, što direktorica pomalo duhovito opisuje.

- Mi i kriminalci smo suđeni jedni drugima. Oni da uzmiču, a mi da ih jurimo. To je sudbina svih policijskih, pa i bezbjednosnih institucija. Uvijek su ti modusi operandi nešto na čemu kriminalci maksimalno rade. Upravo sada u nekim složenim postupcima imamo neke interesantne stvari o kojima vam naravno ne mogu ništa reći - zagonetna je Trišić.

A prije nego što će nas provesti kroz laboratorije upozorava:

- Imena zaposlenih nema, samo funkcije, a i fotografisanje će biti reducirano i samo uz dozvolu,

To nam bitno kvari plan. Ali šta je, tu je!

Uski prolaz, odnosno hodnik do laboratorija je pregrađen vratima ispred kojih se sa desne strane nalazi soba za (pre)uzimanje uzoraka. Kada prođete kroz vrata, iza su samo nauka i tehnologija. Prvo ulazimo u laboratoriju za hemijsko-fizička vještačenja. Besprijekorna čistoća, jako neonsko osvjetljenje i prozirne, staklene prostorije tako da se u slučaju potrebe proces vještačenja i spolja može nadgledati. Prigušen zvuk uređaja koji tiho rade u pozadini je sve što se čuje. Unutra zatičemo stručnog savjetnika za hemijska vještačenja.

- Laboratorija je sa radom počela prije dvije godine, a preovladava vještačenje droga i psihoaktivnih supstanci. Marihuana je droga koja najčešće dolazi na vještačenje. Možemo vještačiti i boje, lakove... Sljedeći korak će biti vještačenje požara, eksploziva. Laboratoriju čini sedam nezavisnih prostorija povezanih hodnikom. Procedura je sljedeća: nakon preuzimanja uzoraka iz odsjeka za čuvanje uzoraka, vrši se pregled i mjerenje, vaganje materijala. Imamo posebnu prostoriju za izuzimanje tragova. Primjera radi, nije isto ako dobijete pola kilograma heroina ili neki predmet za koji se sumnja da sadrži tragove droge, a pritom sam po sebi nije krivično djelo poput vage ili dijela odjeće. To se radi u drugoj prostoriji. Zatim, imamo centralnu laboratoriju gdje se vrši obrada samog materijala, a tu možemo izvršiti kompletnu analizu - pojašnjava sagovornik koji napominje da se prilikom svake analize rade dvije nezavisne metode u cilju maksimalne pouzdanosti analize.

Direktorica nam istovremeno skreće pažnju na specijalne podne obloge, posebnu klimatizaciju, ventilaciju i skupu specijalističku opremu koja je pritom vrlo osjetljiva.

DNK LABORATORIJA, PRVA MEĐU JEDNAKIM

Po izlasku, put nas vodi prema „ponosu“ agencije - DNK laboratoriji.

Hodnik je ponovo pregrađen, a sa desne strane je velika kontrolna tabla koja upravlja svime što se iza dešava. Ovo je nesumnjivo forenzička „država u državi“, ali direktorica ne dozvoljava da ih nazovemo elitnim odjelom. „Prvi među jednakima“ je najviše što smo izvukli. Suvišno je reći da je njeno opremanje bilo i najskuplje. Navlake za obuću su obavezne, a unutra nas dočekuje sručna saradnica za DNK analizu. Prvi smo medij koji je odškrinuo ova vrata. Tuševi i kabine za presvlačenje su prvo što vidite po ulazu. Srećom, pod vodu nismo morali.

- Molim vas da ništa ne dirate i da se ni na šta ne naslanjate. Dok ste ovdje laboratorija ne može da radi, a kada izađete svakako ćemo morati sve da očistimo prije nego nastavimo sa radom - bila je prva stvar koju je izgovorila, dok Trišić upozorava da se skoro ništa neće moći ni slikati.

- Laboratorija je konstruisana i urađena po principu „clean-room 2“ tehnologije. Organizovana je u svrhu štićenja dokaznog materijala i sprečavanja kroz kontaminacije koja je moguća između dokaznog materijala koji dolazi. Laboratorija ima zasebnu klima komoru koja reguliše pritisak u pojedinim dijelovima laboratorije. U nekim laboratorijama je niži, a u nekim je viši pritisak, u zavisnosti od toga da li želimo da bilo šta iz te laboratorije ulazi, odnosno izlazi, u cilju sprečavanje kontaminacije. To znači da, ako je u laboratoriji potpritisak iz nje ne može ništa izaći ni kada otvorite vrata. To sve reguliše klima komora. Sva oprema je po najsavremenijim svjetskim standardima i validirana za forenzičku upotrebu. Podijeljena je u dvije linije kretanja uzoraka kroz laboratoriju, također u cilju sprečavanja kontaminacije. Imamo jedan od najsavremenijih uređaja za pregled tragova sa mjesta zločina. Kada se tragovi na mjestu zločina izoluju idu dalje na DNK analizu - kaže stručna saradnica.

Poto potom smo je zamolili da nam to sve malo pojednostavi „narodnim“ rječnikom.

- Ovdje se radi DNK analiza različitih vrsta bioloških tragova sa mjesta zločina koji podrazumijevaju tragove krvi, sperme, epitelnih stanica, kose, fecesa... Mi zaprimamo tragove, obrađujemo ih, izolujemo, onda šaljemo na proces DNK analize. Na kraju dobijamo DNK profil ili elektroferogram koji upoređujemo sa referentnim uzorkom - objasnila je ona.

LABORATORIJA ZVUKA

Sljedeća na redu je laboratorija za analizu zvuka, gdje također zatičemo mladu stručnu saradnicu.

- Sa suprotne strane se nalazi oprema za videovještačenja, a na ovoj strani je laboratorija za vještačenje glasa i audiozapisa. U pitanju je renomirana svjetska oprema. Koristimo i forenzički softver za identifikaciju i eliminaciju govornika na bazi glasa, govora, govornih navika, kao i filtriranje, odnosno pročišćavanje audiosnimaka - govori nam onoliko koliko smije. Trišić dodaje da je ova laboratorija u regionu rijetkost jer je osim BiH ima još samo Srbija.

Nedaleko od nje se nalazi i laboratorija za kompjuterska, odnosno digitalna vještačenja, koja je podijeljena na dva dijela. Nešto ranije, direktorica nam je u razgovoru otkrila da i ova laboratorija raspolaže sa nekim „svjetskim čudom“ kojeg nema nijedna država bivše Jugoslavije. Bilo je za pretpostaviti da se „to“ nalazi u manjoj prostoriji u koju nas je uveo forenzički analitičar kompjuterskih sistema. Pažnju nam odmah privlači veliki uređaj na kojeg pokazujemo prstom uz pitanje da li je to ono što nema niko u susjedstvu.

- Ma kakvo susjedstvo. Ovo nema ni Bugarska ni... - odgovorio nam je djelimično sa zagonetnim osmjehom. Sva naša ostala pitanja su ostala bez odgovora. Sve je tajna. Sve što smo saznali jeste da služi za čitanje podataka sa neispravnih uređaja. Brzo nas vodi u veću prostoriju.

GARANCIJE

- Ovdje je smještena oprema za čitanje ispravnih uređaja u kojoj se zapravo uradi 95% posla. Za skidanje podataka sa nekog telefona, postojećih ili izbrisanih, u zavisnosti od vrste telefona, treba od 10 minuta do nekoliko sati. Radimo na način da se garantuje rezultat vještačenja, da podaci nisu mijenjani, i da se naknadno može doći do istih podataka - pojašnjava nam.

Posljednja laboratorija koju smo posjetili je bila ona za daktiloskopska vještačenja, u kojoj se radi analiza otisaka prstiju sa raznih površina. Kao i u prethodnim, i ovdje dominiraju pojmovi „najnoviji, najmoderniji...“. Osim vrhunske opreme, ono što svakako raduje jesu vrhunski mladi stručnjaci na pravim mjestima što je za BiH, nažalost, više fenomen nego praksa.

 EMBARGO

Prema sistematiziciji, u Agenciji bi trebalo biti zaposleno 52, ali trenutno imaju samo 27 zaposlenih. Više od polovine je angažovano na poslovima vještačenja.

- Potrebe su nam puno veće. Mi smo domaćinski raspolagali sredstvima od prvog dana. Nažalost, u državnim institucijama još uvijek traje embargo na zapošljavanje, a mi smo pošle godine podnijeli zahtjev za zapošljavanje 11 stručnjaka iz raznih oblasti. Odobreno nam je dvoje, ali čak ni oni još nisu prošli na Savjetu ministara. Ne znamo zašto. Zapošljavanje se vrši posredstvom Agencije za državnu službu. Ove godine krećemo sa građevinskim prilagođavanjem za laboratoriju za toksikološka vještačenja, a nije nam odobren vještak ni tehničar za to pa smo u nezavidnom položaju. Srećom, imamo vlastiti prostor, jer forenzika se ne bi mogla razvijati u iznajmljenom prostoru, ali su nam neophodna građevinska prilagođavanja - kaže direktorica Ljiljana Trišić.

ROZE KUHINJA

Tokom obilaska Agencije najveću zanimljivost koja nije vezana za same laboratorije predstavlja prostor kuhinje u kojem se nalazi drečavo roza viseća kuhinja.

- To nije slučajno. Boja je izabrana da popravi raspoloženje poslije napornog i odgovornog rada - kaže Trišić, mada ne dobismo dozvolu za fotografisanje.

   SVI VOLE HORATIA

Nismo odoljeli, a da direktoricu ne pitamo da li prati forenzičko-kriminalističke serije.

- Pratim svakako, a jedan od omiljenih mi je naravno Horatio iz CSI: Miami. Naravno, osnova svake takve serije je umjetnička fikcija - kaže naša sagovornica.