Uključenost struke i javnosti u donošenju odluka o okolišu je presudna, a primjeri iz svijeta pokazuju da to vodi do održivog razvoja koji je u skladu s prirodom - izjavio je voditelj projekta "Civilno društvo zagovara ekološki prihvatljiv društveno-ekonomski razvoj (CO - SEED) u BiH Đorđe Stefanović iz WWF-a Adria.

Stefanović je na konferenciji za medije u okviru međunarodnog sajma o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti "RENEXPO® BiH" govorio o hidroenergiji i okolišu.

- To je jedna od rijetkih prilika kada privrednici i nevladine organizacije razgovaraju o osjetljivim pitanjima proizvodnje hidroenergije i zaštite okoline jer praksa koja nažalost postoji u BiH i regionu pokazuje da se u fazama izdavanja ekoloških dozvola investitori i nevladine ekološke organizacije dovode u konlikt i predstavljaju kao protivnici jer zastupaju dva različita stajališta. Pri tome je žalosno da nema komunikacije, niti dogovora, nego se donosi rješenje koje uglavnom ide u korist jedne ili druge strane. U konačnici imamo ili razočaranog investitora koji nije uspio da ostvari ulaganje ili teške devastacije u okolini što na duži rok donosi ogromne štete - kazao je Stefanović.

Stoga je, po njegovim riječima, ideja projekta CO - SEED da se zagovara što šira platforma za komunikaciju i koncenzus kako bi se u toku jednog investicionog ciklusa i rada same hidroelektrane došlo do situacije u kojoj će investitor ostvariti profit, biti postignut razvoj zajednice, ali da istovremeno štete na životnu sredinu budu što manje ili u najsretnijoj varijanti, da ih ne bude nikako.

Stefanović je podsjetio da se projekt realizuje od sredine februara 2016. u pet zemalja regiona - BiH, Albanija, Crna Gora, Srbija i Turska, te da su oformili grupu ili mrežu nevladinih organizacija iz svih zemalja, a njihov fokus je na konsultacijama i sugustijama u toku procesa procjene utjecaja na okolinu.

- Jedan od segmenta je i naše učešće u pokretanju izmjena propisa u svakoj od tih zemalja i u tom segmetu imamo dobru saradnju s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma koje je pokrenulo proces usvajanja novog zakona o zaštiti okoline i otvorili su mogućnost da nevladine organizacije komentarišu, sugerišu i daju svoje prijedloge. Veoma sam zadovoljan jer je bilo nekoliko ciklusa komunikacije gdje smo vidjeli da su se neka naša razmišljanja, stavovi i preporuke usvojili - istakao je Stafanović.

Što se tiče konkretnih poslova, naveo je da su angažovani na više lokacija u BiH gdje se rade hidroelektrane ili se planiraju raditi.

- Također, pokušavamo da kroz sistem ekološke dozvole povećamo nivo zaštite parka prirode Hutovo blato koje je nedavno gorjelo upravo zbog nedostatka vode, jer se voda troši za potrebe hidroelektrane u Čapljini. Naša ideja je da se osvari direktna komunikacija između predstavnika Hutovog blata i te hidroektrane kako bi se odgovarajućim mjerama povećao fond vode u Hutovom blatu – kazao je Stefanović.