Smješteni na sjeverozapadnim obroncima planine Konjuh, na magistralnom putu koji povezuje dva velika industrijska centra Tuzlu i Zenicu, Banovići su odavnina percipirani kao isključivo rudarski kraj. Međutim, Banovići imaju ogorman potnecijal za razvoj turizma.

Potencijal Konjuha

Ipak, osim eksploatacije uglja, na području ove opštine nalaze se perspektivni prirodni potencijali čiju okosnicu čine padine planine Konjuh, atraktivne turističke destinacije bogate netaknutom prirodom, čistim zrakom, prelijepim vodenim kaskadama, prirodnim i vještačkim jezerima i bogatstvom flore i faune. Resursi kojima raspolažu Banovići su neiskorišteni, te predstavljaju dobru osnovu za razvoj različitih oblika tuzrizma.

Sportsko rekreativni centri Zlača i Mačkovac, izletišta Zlača, Zobik, Mačkovac, lovni reviri Konjuha, planinski dom Varda, jezera Ramićko i Breštica, rijeke Velika i Mala Zlača, Oskova, Litva, turistički voz Ćiro, nekropole steka Božićka Banovića po kojim su Banovići dobili ime, te planinske staze i šetnice, samo su dio turističke ponude značajne za Banoviće, Tuzlanski kanton i šire područje, koja mogu zadovoljiti i najzahtjevnije turiste i posjetioce.

Planina Konjuh je jedna od najljepših i najpitomijih planina u BiH, a Odlukom Vlade TK, 2009. dio planine površine 8,000 hektara proglašen je zaštićenim pejzažom te je time uređena regulativa samog upravljanja i zaštite tog područja. Planina Konjuh nije zagađena minama iz prethodnog rata te je iz tog razloga povoljna za sve vrste turizma. Svake godine održavaju se različite manifestacije kao što je Pozdrav proljeću, zatim šetnja do izletišta Zobik koja se održava 2. januara i još neke od manifestacija koje organizuje planinarsko društvo iz Banovića. Turistička destinacija Konjuh koja obuhvata više opština u BiH od velikog je značaja za identitet i dalji razvoj turizma na ovom dijelu zemlje.

-Prema svim mjerilima, turistička destinacija Konjuh najbogatija je i ima najveći potencijal da se razvije u vodeću planinsku turističku destinaciju sjeveroistočne Bosne programima za ljeto i zimu. Na prostoru planine Konjuh ugnijezdilo se i najljepše izletište Zobik, sa planinskim domom Varda smještajih kapaciteta 20 kreveta, lijepo uređeni šadrvani, kamini, stolovi i klupe, te uređeni tereni za mali nogomet, košarku i odbojku, kao i parking prostor. Pješačke staze su omiljene za planinarenje i put su do srca planine Konjuh. Zobik je udaljen od Banovića 17 kilometara – kaže Almir Đerzić iz JP Turizam Banovići.

Planinarskim domom Zobik upravlja i gazduje PD Varda, a svake godine se organizuju tri godine tri planinarske akcije.

Izlet na Zelemboj tradicionalno se izvodi 02.januara, a tu je još i masovni izlet za građanstvo u Zobik pod nazivom Pozdrav proljeću te Planinarski put Konjuhom koji se dešava u septembru u sklopu obilježavanja Dana opštine. Ovaj proljetni izlet za planinare i druge ljubitelje prirode postao je izlet Kantona koji nekada okupi i do 3,000 učesnika. Poslednjih 15 godina redovno se izvodi izlet pod nazivom Veljača u februaru.

Uranak na Mačkovcu

U prelijepoj borovoj šumi, neposredno uz rijeku Oskovu, a od grada udaljeno sedam kilometara, nalazi se izletište Mačkovac. Tokom cijele godine, a posebno u ljetnjem periodu, ovo izletište je glavna destinacija za odmor, relaksaciju, sportske aktivnosti, rostiljanje kako lokalnog stanovništva, tako i stanovnika drugih općina na TK, pa i šire.

Izletište se nalazi na putnom pravcu prema hotelu Zlača, u naselju Mačkovac. Opremljeno je sa 15 stolova sa klupama, pet kamina za roštilj i tri česme. Izletište posjeduje i branu koja u ljetnom periodu služi za kupanje i ribolov. Rijeka Oskova, koja krasi ovo izletište obiluje sa ribom, naročito potočnom pastrmkom i mladicom. Također, izletište Mačkovac raspolaže sa poligonom za male sportove sa tribinom na kome se može igrati mali fudbal, košarka i odbojka. Pored izletišta nalazi se restoran Brana koji nudi sve vrste jela kao i prenoćište za one ljubitelje prirode kojima jedan dan na ovom izletištu nije dovoljan.

Svake godine, na izletištu Mačkovac tradicionalno se obilježava proslava 1. maja gdje se okupljaju stanovnici cijelog Tuzlanskog kantona.

-Ramičko jezero se nalazi 10 kilometara od Banovića i jedno je od najljepših i najčistijih jezera u banovićkoj općini. Posjeduje dobro uređenu plažu i prilaz jezeru je pristupačan i uređen. Pogodno je i za ribolov jer je bogato šaranom, štukom i crvenperkom. Posljednjih godina na uređenju ovog jezera dosta se radi i postoje projekti velikog značaja koji će doprinijeti još većoj posjećenosti ovom jezeru – obećava Đerzić.

Ćiro svjetska senzacija

Nesumnjivo, jedno od najpoznatijih obilježja Banovića jeste parna lokomotiva Ćiro. Nakon što je bila eksponat 35 godina, remontovana je u Željezničkom saobraćaju RMU Banovići da bi služila kao turistička atrakcija zajedno sa tri preuređena vagona. Već par godina turisti iz cijelog svijeta dolaze u Banoviće da bi sa Ćirom prošli kroz izuzetno lijep krajolik uz rijeku Oskovu i uživali u vožnji. Turistički voz  raspolaže sa dva zatvorena i jednim otvorenim turističkim vagonom.  Također je moguće organiziranje ugovorenih vožnja za grupe na potezu Banovići-Turija-Banovići.

Projekat turističke uskotračne pruge Banovići-Mačkovac-Zlača sa Muzejom rudarstva i željeznice, koji je u toku, predstavlja jedan od najvažnijih za razvoj turizma, ali i privrede.

Njegovom realizacijom će se otvoriti mogućnost zapošljavanja novog broja uposlenika i iskorištenje kapaciteta društvenog standarda, posebno hotela Zlača, odnosno turističko-ugostiteljskog kompleksa, koji se smatra jednim od najaktraktivnijih turističkih destinacija na kantonu i u državi.

-Tu se podrazumijeva niz komparativnih prednosti poput postojanja kompletne željezničke infrastrukture uzanog kolosjeka, sa parnim lokomotivama koje su svjetski rariteti i unikati i što posebno treba naglasiti još uvijek su u funkciji. Banovićki Rudnik je jedini u svijetu u kome parne lokomotive uzanog kolosjeka još uvijek prevoze ugalj od kopova do seperacije. Također, treba istaći da je u postratnom periodu ovaj Rudnik posjetilo oko deset hiljada ljubitelja parnjača i željezničkih rariteta iz cijelog svijeta, te da je ovaj rudnik postao prepoznatljiv i po tome da je jedna parnjača kao svjetski unikat ušla u kataloge željezničkih rariteta širom svijeta i da je našla svoje mjesto čak i u katalogu željezničkih rariteta koji su štampali i Japanci – s ponosom ističe Đerzić.

Stećak Božićka Banovića

Stećak Božićka Banovića potiče iz perioda srednjeg vijeka, prije dolaska osmanskih Turaka na ovo područje. Nastao je na štokavskome terenu u 14. stoljeću, a geografski je smješten u Banovići Selu, mjesnoj zajednici općine Banovići. Ukrašen je i ima natpis, ukrasni motivi su tordirana vrpca na rubovima i dvostruka spirala sa rozetom na istočnoj čeonoj strani. Na bočnoj strani je natpis u pet redova. Ovaj natpis je proglašen nacionalnim spomenikom BiH.

Tekst natpisa na bosanskome jeziku glasi:

Ovdje leži Božićko Banović, na svojoj plemenitoj zemlji i na Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i ja Bogdan i ja Rajko s braćom. (M. Vego, 1970, 61)

Natpis Božićka Banovića pisan je ustavnom bosančicom, autohtonim bosanskim pismom.