Jajačke srednjovjekovne mlinice, mlinčići, mogle bi biti divan primjer kako se zajedničkim idejama i radom može sačuvati, ali i obnavljati ono što naruše vrijeme i vandali. Naime, u sklopu regionalnog restauracijskog kampa kojeg je u Jajcu prošlog mjeseca organizirala švedska fondacija Kulturno naslijeđe bez granica (Cultural Heritage without Borders), obnovljene su četiri od ukupno 20 mlinica sačuvanih do danas.

Imale i po 14 kamenova

Jajačke mlinice na Plivi nacionalni su spomenik BiH. Preciznije, dio su Historijskog gradskog područja Jajca koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine u julu 2004. i smještene su u tačku Ostali objekti zajedno sa mjestom Musafirhane u Jajcu, historijskim spomenikom Hafizadića česma, česmom ispred Sinan-begove džamije, ostacima hamama u čaršiji, zgradom prve apoteke ili Ćelebića kućom i historijskim spomenikom Dom AVNOJ-a (Sokolski dom). Potom je 2009. nacionalnim spomenikom BiH proglašen i Kompleks mlinova na Plivi kraj Jajca.

Nekada je na Plivi bilo na hiljade mlinica koje su mljele žito i ovdašnjem stanovništvu predstavljale važan prihod.

Komisija u obrazloženju svoje odluke navodi da su vodenice i stupe u kojima je mljeveno žito i valjano sukno spadali u značajne privredne objekte.

Na potezu od vodopada pa sve do Pijavica, naselja u samom centru grada, bilo je nekada do stotinu kolesa koje je pokretala rijeka Pliva. Ova kola pokretala su mlinove i stupe. Pošto je Georgiceva Relacija pisana 1626. godine, to znači da je i u to vrijeme u Jajcu vršeno štavljenje kože, odnosno da je jedan broj mlinica postojao još u doba bosanskih vladara (Kreševljaković, str. 89). Do 1885. godine na ovom potezu bilo je ukupno 15 mlinova sa 87 žrvnjeva i jedna stupa za valjanje sukna koja je radila sve do 1945. godine (Kreševljaković, str. 90). Ispred Travničke kapije na rijeci Plivi nalazio se veliki drveni most, a oko njega deset vodeničkih vitlova (E. Ćelebija, str. 231). Zna se ko su bili vlasnici ovih mlinova i koliko su pojedinačno imali kamenova. Iznad Putničkog mosta preko Plive bila su četiri mlina: jedan Zjajin sa 12 kamenova, dva Saračeva sa po osam kamenova i jedan Vakufski mlin sa 14 kamenova, navodi se u dokumentu Komisije.

Po istom izvoru, sa donje strane mosta bio je samo jedan mlin, vlasništvo najprije Hafizadića, a kasnije i dr. Fahre Hranice. Ovaj mlin je imao 14 kamenova. Od mosta pa do kapije na lijevoj obali Plive bili su mlinovi Sadika Softića sa jednim kamenom, Čelhasića sa dva kamena, Hadži Osmanovića sa dva kamena, Pilavdžića, kasnije Jaranovića, sa pet kamenova, Vakufski sa 12 kamenova koji je srušen još 1885. godine i ostao je samo mulk, a zatim redovnički mlin Žužić i fratri, sa jednim kamenom, i mlin Spahića, također sa jednim kamenom.

Svi ovi mlinovi radili su do godine 1933, kad su, konstatuju stručnjaci Komisije, usljed promjene toka rijeke Plive, ostali na suhom. Neposredno iznad vodopada nalazila su se dva mlina.

Ljudi i slike Jajca

U Jajcu, tačnije na udaljenosti od pet kilometara od centra grada, nalaze se jedine očuvane vodenice koje se ovdje nazivaju Mlinčićima. Izgrađene su na sedrenoj pregradi između Velikog i Malog jezera. Godine 1984. godine počela je njihova rekonstrukcija na osnovi projekta koji je uradio dipl. ing. arh. Hazim Handžić iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH. Godine 1985. godine radovi su završeni. Ovdje je riječ o dvije grupe vodenica koje predstavljaju objekte visoke etnografske vrijednosti. Iako se ne nalaze u okviru zaštićenog gradskog područja, njihov utjecaj na gradsku jezgru je veliki, zapisano je u dokumentu Komisije iz 2004.

Danas je ostalo svega 20 mlinica koje već petnaestak godina nisu u funkciji.

Mlinice koje su ovog ljeta obnovljene, stradale su 2011. u požaru. Reporteri RSE zapisali su tad da je to bilo djelo jajačkih piromana. Tri godine kasnije Šveđani su u Jajcu okupili četrdesetak studenata arheologije, arhitekture i historije umjetnosti iz BiH, Grčke, Srbije, Albanije, Kosova i Hrvatske, koji su ih popravili uz pomoć građevinske firme Marušić d.o.o.

Studenti su ovdje naučili kako se popravljaju krovovi, izrađuju krovne konstrukcije, kako se teše šindra na tradicionalan način...

- U ovom kampu prvi put u životu sam se penjala na krov i premazivala drvo. Bilo je to nevjerovatno iskustvo koje će mi dugo ostati u sjećanju jednako kao i ljudi i slike Jajca u kojem smo bili - ispričala je 20-godišnja Berina Verlašević, učesnica iz BiH.

Kamperi su se, osim obnove mlinica, pozabavili i okruženjem. Osim što su iz rijeke izvukli dva velika kontejnera smeća i korova i tako omogućili bolji protok vode na mlinskim kamenovima, napravili su i staze koje turistima olakšavaju pristup i obilazak mlinica.

Obnovu mlinčića na Plivskim jezerima dijelom je sufinansirala i Općina Jajce, a mlinicama će ubuduće upravljati i održavati ih Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca.

Plan je da se brzo obnovi i 16 preostalih mlinica, da ih se vrati u funkciju i da ih se sve zajedno stavi na raspolaganje građanima.

Ideja je da ih preuzmu zainteresirani Jajčani koje će uz minimalnu naknadu u njima moći mljeti žito i tako sebi ostvariti izvore prihoda.

- Omogućit ćemo građanima da uz minimalnu naknadu zakupe neku od mlinica na upravljanje i tako vrate stari sjaj mlinovima. Postoje već određena sredstva za nabavku vitla i stavljanje u funkciju nekoliko mlinica, ali užurbano radimo na sakupljanju još sredstava i najsretniji bismo bili kad bi svih 20 mlinica imalo svoju funkciju. Cilj nam je omogućiti ljudima da kroz mljevenje žita ili prodaju suvenira ostvare sebi zaradu - kažu u Agenciji.