Po ugledu na turističke ture koje nose naziv Jevrejski Beč, Jevrejski Prag ili Jevrejska Budimpešta i u glavnom gradu Bosne i Hercegovine se od 2015. godine organizuje jevrejska turistička tura „Jevrejsko Sarajevo“. Inicijator pomenute ture je Udruženje za očuvanje jevrejske kulture i tradicije i promociju turističkih vrijednosti „Hagada“ Sarajevo, koje je oformljeno 2014. godine. U okviru ture obilaze se svi značajni i dostupni sakralni jevrejski objekti, Staro jevrejsko groblje, suvenirnica u BKC-u (inače to mjesto nije uknjiženo kao sinagoga i zaobilazi se, a riječ je o najvećoj sinagogi na Balkanu).

Pored organizovanih grupa iz Amerike, Francuske, Italije i Izraela, imaju veliki broj individualnih gostiju kojima organizuju ture prema njihovim željama i mogućnostima.

Kako nam je kazao dr. Eli Tauber, predsjednik Udruženja Hagada, pored Muzeja Jevreja Bosne i Hercegovine, turiste najviše fasciniraju Staro jevrejsko groblje i naravno Sarajevska Hagada.

- Međutim, posebno su svi iznenađeni i impresionirani pričama o zajedničkom životu u Sarajevu i BiH koje dosežu u 16. vijek pa sve do današnjih dana. Samo bih napomenuo da priča kako su Muslimani spasili Jevreje od Mehmed Ruždi-paše 1819. godine, zatim priča o spašavanju Jevreja u Drugom svjetskom ratu, legendarna fotografija u Muzeju Jevreja koja pokazuje izuzetan primjer građanske hrabrosti na kojoj vidimo jednu muslimanku pod zarom (Zeineba Hardaga) kako svojim zarom pokriva ruku svoje komšinice Rifke Kabiljo i time prikriva da ona nosi žutu traku. Inače, prošle godine Islamska i Jevrejska zajednica obilježavaju 200 godina od spašavanja sarajevskih Jevreja. To je jedini slučaj u istoriji da je narod direktno spasio Jevreje, a ne neki pojedinac, sudbina, sreća… - kaže dr. Tauber.

Legendarna fotografija: Zejneba zarom pokriva žutu traku na ruci svoje komšinice Rifke

Iako nosi naziv „jevrejska“, naš sagovornik ističe kako nije namijenjena samo njima. Štaviše, veći je broj nejevreja koji uzimaju ovu turu, jer ih zanima bogata historija Jevreja Sarajeva i BiH. Ipak, priznaje nam da domaći turisti nisu baš zainteresovani za ovu turu, osim pojedinačnih slučajeva. Jedan od razloga bi mogao biti i taj što je turističke agencije još uvijek nemaju u svojoj ponudi. Do sada su, kaže, organizovali desetine obilazaka sa nekoliko stotina turista, uglavnom iz Sjedinjenih Američkih Država.

SAMO U SARAJEVU

Iako tura nosi naziv po glavnom gradu, dr. Tauber ističe kako postoji više lokacija u BiH koje bi se mogle uvrstiti u Jevrejsku turu. Zasad su to samo Zenica i Stolac.
- Svake godine u junu mjesecu, na dan 20. sivana, Jevrejska opština u Sarajevu organizuje tradicionalno hodočašće na grob Rav Moše Danona. Grob Rav Moše Danona, nalazi se na putu Mostar – Stolac, na mjestu Krajšina, udaljenom tri km od Stoca. Ovo hodočašće je jedan od bogatih segmenata sefardske kulture, mada je za Sefarde hodočašce neuobičajeno i rijetko gdje je u jevrejskom svijetu zabilježeno da postoji mjesto hodočašca. Ne postoji paralela kod jevrejskog naroda za ovo mjesto. Posjeta groba Rav Moše Danona predstavlja simbol čudesnog spasenja Jevreja Sarajeva. Danas se u Krajšini, kraj Stoca, nalazi jevrejsko groblje sa samo tri spomenika, koji se nalaze u lijepo uređenom i ograđenom prostoru. Na samom ulazu postavljena je tabla sa natpisom: „Grob pravednika Rav. Moše Danona, hodočasno mjesto Jevreja Bosne i Hercegovine“ - naglašava naš sagovornik.

Udruženje Hagada ima vlastite vodiče na engleskom i hebrejskom jeziku i najbolje vodiče na drugim jezicima koji rade za Udruženje. Edukaciju turističkih vodiča Udruženje organizuje već dvije godine, u saradnji sa Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo i Federalnim ministarstvom za okoliš i turizam. Kako su nam rekli, u ovom trenu edukovano je 40 turističkih vodica koji mogu uspješno da vode turu „Jevrejsko Sarajevo“.

Između ostalog, u promotivnom letku je navedeno da turisti tokom ture imaju priliku čuti i neke zanimljive istorijske priče.

- Postoji čitav niz priča koje su ostale zapamćene u ovih 500 godina, koliko Jevreji žive u BiH. Nama su uvijek najinteresantnije priče o holokaustu i spašavanju Jevreja, požrtvovanosti naših građana koji su rizikovali vlastiti život da bi spasili svoje komšije Jevreje. O tome sam i pisao u mojoj knjizi „Kada su komšije bili ljudi“. Druga priča, koja je mnogo duža i koja bi mogla uskoro biti i knjiga, jeste priča o „Sarajevskom Purimu“ koja nas podsjeća na neobičnu hrabrost naših sugrađana - muslimana koji su 1819. godine spasili Jevreje od Ruždi-paše, bosanskog valije koji ih je bacio u zatvor i ucijenio. To je priča o suživotu koji se odvija u našoj zemlji, u našem gradu i koja potvrđuje njegovo postojanje. Potvrda ove priče desit će se ove godine 7. novembra, kada će zajedno Islamska i Jevrejska zajednica obilježila sjećanje na ovaj događaj međunarodnom konferencijom, izložbom i knjigom. To je ta istinska priča koju posjeduje samo grad Sarajevo na cijelom svijetu - podsjeća dr. Tauber.

Udruženje Hagada nastoji da sačuva sve vrijednosti koje na neki način pripadaju Jevrejima BiH. Kako su nam rekli, prije svega rade na očuvanju i njegovanju tradicije kroz razne oblike.

Podsjećaju da svake godine organizuju u okviru Baščaršijskih noći „Sefardsku noć“ što je već postala tradicionalna manifestacija koja se ove godine održala po trinaesti put. Pored predstavljanja Jevrejske kulture uvijek se upriliči i koncert sefardske romanse. Prošle godine je nastupio ansambl „Corona“, koji je oduševio publiku za koju nije bilo dovoljno mjesta u atriju Bosanskog kulturnog centra..

Dr. Eli Tauber sa čelnicima Grada Sarajeva na grobu Zekija Effendija koji je tokom 19. stoljeca imao važnu ulogu u svakodnevnom životu Sarajeva