Ovih dana, inače vrlo tihom, planinom Velež odjekuju zvuci bušilica, alpinističkog čekića, čuju se dovikivanja i veseo smijeh... To, naime, vrijedna ekipa volontera Planinarskog društva „Treskavica“, iz Sarajeva, u magičnim stijenama vrha Botin (planina Velež) dovršava projekt koji su nazvali „Srce Veleža“.

- Moj prvi odlazak na planinu Velež sa nevesinjske strane bio je 2014. godine. Nakon što sam ugledao stjenovitu barijeru koja je duga oko 13 kilometara, shvatio sam da Bosna i Hercegovina ima nešto što je u svijetu jedinstveno - samo treba da se prezentira! - kaže za naš list Armin Gazić, alpinist, vođa tima koji se uhvatio ukoštac sa 400 metara visokom stijenama Botina, da bi u njoj napravili mega ferattu, koja će voditi na sam vrh pomenute stijene.   

Uvidjevši da planina Velež i njena velika stjenovita barijera nemaju gotovo nikakvu planinarsku infrastrukturu, on je zajedno sa prijateljem Srđanom Kujundžićem osmislio projekt koji su, nakon konsultacija sa matičnim planinarskim društvom (PD „Treskavica“), uskoro prezentirali švicarskoj organizaciji MarketMakers. Smatrali su da uređenjem osnovne planinarske infrastrukture, kao što su planinarske staze, planina Velež može postati evropski poznata destinacija. Inače, planina Velež već ima mrežu staza iz pravca Mostara, sa juga, odakle su klasični planinarski pristupi lakši i jednostavniji.

Prvi korak

Tako projekt „Srce Veleža“ postaje jedna od glavnih razvojnih investicija MarketMakersa u oblasti razvoja ruralnog i avanturističkog turizma.

Uvidjeli su da ovaj entuzijastični predložak tima PD „Treskavica“, koji je projektnim prijedlogom predstavio sjevernu stranu Veleža (stijena Botin) i pokazao da ona ima potencijal da postane svjetski poznata destinacija za planinarenje i sportsko penjanje, pa su odlučili investirati u razvoj nekoliko penjačkih smjerova, via feratte i pješačke (hiking) staze.

- Naravno, infrastrukturne investicije predstavljaju tek prvi korak dugoročnog razvoja ove turističke destinacije, ali smo uvjereni da će uz posvećen rad članova PD „Treskavica“, kao i općine Nevesinje, koja je od samog početka pružila punu podršku ovom projektu, te drugih lokalnih partnera, Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, kao i Turističke organizacije Republike Srpske, tokom idućih godina planina Velež postati pozitivan primjer i model za dugoročni razvoj održivog turizma u Bosni i Hercegovini - rekao je za magazin Start BiH Gorčin Dizdar, rukovodilac sektora turizma u MarketMakers.

Sam projekt „Srce Veleža“ podrazumijeva izradu feratte, deset alpinističkih smjeri pripremljenih za sportsko penjanje (polaganje tzv. spitova – specijalnih klinova koji se postavljaju u zabušenu stijenu), kao i markiranje planinarske staze (hiking trail), od podnožja planine do na sam vrh Botina. No, izgradnja via feratte je vrlo kompliciran i odgovoran posao.

- Via feratta podrazumijeva uređenje staze kroz vertikalne dijelove stijene, gdje bušenjem specijalnih metalnih ankera i metalnih stopa za penjanje, zatim uvezivanjem ankera sajlom - stvarate osigurani planinarski put! Prilikom projektovanja via feratte morao sam uzeti u obzir veliki broj opasnosti kojima planinari mogu biti izloženi i iste te opasnosti svesti na minimum. Naša feratta rađena je po francuskom modelu. Duga je blizu četiri stotine metara i vodi na sami vrh Botin. Prilikom izrade via feratte u stijenu je ugrađeno 1.350 kilograma opreme. Tim iskusnih alpinista na izradi feratte čine: Nermin Demir, Jasmin Čolaković, Benjamin Jusić, Samin Bajrić, Srđan Kujundžić i Igor Milošev - kaže Armin Gazić, sretan što je naporan i opasan posao pri kraju.

Koordinator projekta „Srce Veleža“ je Zehrudin Isaković, dugogodišnji planinarski aktivist, autor brojnih filmova o planinama BiH i svijeta, bivši predsjednik Planinarskog saveza BiH (i PSFBiH) i član PD „Treskavica“. Bio je, kaže, oduševljen kada mu je Armin, inače jedan od naših najboljih mladih alpinista, došao s idejom da se u vertikalnoj stijeni Botina pravi feratta, te markiraju planinarske staze i ispitavaju smjeri.

- Tu sam odmah prepoznao veliki potencijal i odlučio pomoći da se projekt realizira. Važno je napomenuti da je sjeverna stijena Veleža, sa svojih 13 kilometara dugačkom barijerom, jedna od najprepoznatljivijih i najvećih u čitavom regionu jugoistočne Evrope. Ta stijena ima bogatu alpinističku istoriju. U njoj je već ispenjano pedesetak alpinističkih smjeri. Osim Bosanaca i Hercegovaca, tu su penjali Slovenci i Hrvati, i tako velika alpinistička imena kao što su Stipe Božić, Edo Retelj, Muhamed Šišić, Muhamed Gafić, Mukrim Šišić, Goran Gvozderac, Željko Rudan, Boris Kovačević, Dragan Ilić, Bojan Pollak, Marko Prezelj... Nakon proteklog rata, aktivnosti u ovoj stijeni su zamrle, a naš je cilj da je vratimo u fokus alpinističke zajednice, ali i da privučemo sve one koji vole prirodu, adrenalin, planinarenje. Također, cilj nam je da projekt pomogne da ovo područje bude mjesto održivog planinarskog turizma - precizira Isaković.

„Alpinistički vodič Velež“

Isaković, koji se osamdesetih godina i sam više puta penjao u ovoj stijeni, kaže da projekt za njega ima i emotivnu stranu, jer ga aktivnosti na Veležu vraćaju u vrijeme kada je, sa 17 godina, solo ispenjao „Ilijin smjer“ – što je bio veliki uspjeh.  

- Dobro se sjećam noći uoči penjanja. Došao sam podno stijene i na jednoj travnatoj, ravnoj površini organizirao bivak. Napio sam se vode, otvorio kutiju keksa i dugo uživao u zvjezdanom nebu koje je, kako je večer odmicala, postajalo sve uočljivije. Nikada do tada nisam vidio toliko mnoštvo zvijezda na nebu... Sutradan sam, potpuno siguran u sebe, uravnotežen, ispenjao tih skoro 400 metara vrlo teške stijene - prisjeća se Isaković. 

Inače, zadnji vikend mjeseca oktobra, od 25. pa do 27., PD „Treskavica“, zajedno sa MarketMakersima, općinom Nevesinje i ostalim partnerima, organizira alpinistički logor na kojem će biti promovirana feratta, kao i ostali sadržaji projekta „Srce Veleža“.  

Tu će, pored ostalog, biti predstavljen i „Alpinistički vodič Velež“, autora Dragana Ilića i Emire Hukić. Ovaj vodič sadrži opise svih do sada ispenjanih alpinističkih uspona u barijeri Veleža, kao i prikladan historijat penjanja na ovoj planini, što je vrlo vrijedan prilog ukupnoj historiji BiH i regionalnog alpinizma.

Via feratta

Feratta je osigurani alpinistički / planinarski put kroz stijenu. Penje se pomoću „via ferrata“ kompleta, a obavezan dio opreme su i kaciga, te penjački pojas. Inače, prve ferrate su nastale u italijanskim Dolomitima, gdje su se nekada alpinistički usponi, opremili čeličnim sajlama i rukohvatima, te tako priredili i za planinare koji nisu alpinisti. Posljednjih desetak godina nastala je prava ekspanzija ferrata u cijelom svijetu. Njihova popularnost u planinarskoj populaciji sve više raste, a stidljivi pomaci događaju se i u BiH. Ferrata na Veležu sigurno je značajan iskorak u tom smjeru.

Planina Velež

Planina Velež se nalazi u srcu Hercegovine, na području općina Mostar i Nevesinje. Svojom 13 kilometara dugom stjenovitom barijerom, koja je kao takva jedinstvena u regionu, oduvijek je privlačila putnike koji su prolazili ovim krajevima.  

Podno stijena, u gustoj šumi, nalaze se ostaci nekadašnje ceste, koja je izgrađena u doba austro-ugarske vladavine Bosnom i Hercegovinom.  

Ovdašnje stijene nastanjuju orlovi, a šume medvjedi i ostale divlje životnje. Najviši vrh Botin seže do 1.969 metara nadmorske visine.

Ukupni krajolik svakako zaslužuje da bude zaštićen i kategorisan kao područje od posebne državne skrbi.

Planinarsko društvo „Treskavica“ Sarajevo

PD „Treskavica“ Sarajevo osnovano je 1950. godine. Tokom svog postojanja društvo je bilo jedno od vodećih na području Bosne i Hercegovine, kako po broju članova tako i po infrastrukturi i aktivnostima koje su članovi društva provodili.

Kroz svoju dugu historiju, Društvo je izgradilo i upravljalo sa dva doma, PD „Sustavac“ i PD „Kozija Luka“ na Treskavici. PD „Kozija Luka“ je po svojim kapacitetima bio najveći planinarski dom u Bosni i Hercegovini. Tokom prethodnog rata nažalost je potpuno devastiran.

Pa ipak, PD „Treskavica“ je, zahvaljujući entuzijazmu svojih članova, uspjelo izgraditi novi dom na planini Visočici, na lokaciji Tušila. Ovaj planinarski objekat je moderan, adaptabilan i već regionalno prepoznat, kao mjesto ugodnog ambijenta, ukusne hrane i lijepe prirode.

Dom je, dakle, jedno od ključnih mjesta okupljanja planinara i ostalih zaljubljenika prirode i polazno mjesto mnogobrojnih planinarskih staza po Visočici, Treskavici, Bjelašnici i kanjonu rijeke Rakitnice. Upravo su u toku radovi na proširenjuu kapaciteta i povećanju udobnosti.

Članovi PD „Treskavica“ pohodili su planine širom svijeta: od planina u BiH do samog Mount Everesta. Njihovi članovi aktivni su na području alpinizma, turnog skijanja, planinske fotografije, rada sa mladima, te aktivni u borbi za zaštitu prirode i izradu adekvatne zakonske regulative.

(Magazin Start BiH)