Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Prema nezvaničnim podacima, u špicu sezone ulicama glavnom grada svakoga dana u pratnji turističkih vodiča istoriju Sarajeva upoznaje i doživljava između jedne i dvije hiljade stranih turista. Sa kakvim impresijama i preporukama će se vratiti kućama ponajviše zavisi od turističkih vodiča. Jedna od najpoznatijih agencija je „Sarajevo Insider“, koja je specijalizovana za iznajmljivanje vodiča drugim agencijama koje organizovano dovode turiste u Sarajevo. Osim toga i sami rade organizovane ture. Smješteni su u turističkom epicentru, prekoputa „Muzeja Sarajevo 1878-1918“. Već po dolasku zatičemo poznati prizor, grupu turista, ali pažnju nam ipak privlači zastava na rancu vodiča, koja otkriva da su u pitanju posjetioci iz dalekog Brazila, što baš i nije čest prizor, ali je itekako ohrabrujući za domaću anemičnu ekonomsku krvnu sliku. U agenciji nas po dogovoru čeka vodič Omer Branković, koji nas odmah upoznaje sa jednom od dvije standardne dvosatne rute.

 KAKO SU INDIJCI OTKRILI SARAJEVO?

- S obzirom da se nalazimo doslovno ispred Muzeja, mjesto atentata je logično polazna tačka. Slijede At Mejdan, Careva džamija, crkva Svetog Ante, Pivnica, Vijećnica sa okolinom (Inat kuća, Žuta i Bijela tabija), kasarna Jajce, a onda prelazimo na Baščaršiju - Bravadžiluk, Kazandžiluk koji je hit jer je kafa na neki način poenta priče s obzirom da je BiH na 10. mjestu po potrošnji kafe po glavi stanovnika u svijetu. Potom ih provedem kroz Daire, a onda idemo na Sebilj, gdje ide priča o njemu, Baščaršiji, dobrodošlici i Sarajevu kao trgovačkom gradu - opisuje Branković precizno pravac kretanja.

Otkriva i šta je to što hiljade turista svake godine obilazi u nastavku ture.

- Potom se spustimo niz Sarače, pa u Morića han, a onda ide Gazi Husrev-begova džamija zajedno sa kompleksom, pa Bezistan, Sinagoga, a onda na mjesto „Sarajevo meeting of cultures“, liniju koju je neko postavio prije par godina. Ranije smo stajali ispred Bezistana, gdje postoji improvizovana ruža vjetrova, odnosno arabeska koja predstavlja kompas, ali ova linija je veliki hit. Nema nijedne ture koja se tu ne zaustavi i ne objašnjava simboliku Istok - Zapad, Istanbul - Beč. Poslije ide Katedrala, Saborna crkva i završava se na Trgu oslobođenja. Dodatni aranžman se može dogovoriti -  detaljan je naš sagovornik.

Druga ruta u ponudi je „Austro-Ugarska“ koja se, kako joj i sam naziv kaže, fokusira na taj period, a mjesto atentata u njoj nije polazna već završna tačka.

- Idemo obalom, posjećujemo mjesta gdje su bili atentatori. Vodimo ih na Ćumuriju, gdje je Nedeljko Čubrilović prvo pokušao bombom ubiti prijestolonasljednika i na mjesto sa kojeg je Gavrilo Princip pucao na njega. U ovoj turi se ne ide skoro nikako u Stari Grad već se fokusiramo na austrougarski period - navodi Branković.

Prema njegovom i iskustvu kolega, atentat je dugo vremena bio glavni mamac koji je Sarajevo „prodavao“ strancima. U posljednje vrijeme je došlo do određenih promjena.

- Primat je preuzeo period 1992-1995. godina, opsada Sarajeva. Uglavnom, poredak po atraktivnosti bi bio: opsada '92-'95, atentat, pa 650 godina ostale tradicije i kulture. Kada je riječ o opsadi, imamo dvije ture, kraću i dužu, a glavni „highlight“ obje ture je Tunel spasa - kaže naš sagovornik.

Kada je riječ o strukturi i porijeklu turista, Branković ističe da se podaci sa terena bitno razlikuju od zvaničnih statističkih pokazatelja koji tradicionalno pokazuju da je najveći broj turista iz susjednih zemalja iako se, ističe on, tu radi prije svega o osobama koje dolaze u posjetu rodbini.

- Kada su u pitanju pravi turisti, najviše dolaze ljudi iz Azije - Japan, Kina, Tajvan, Indonezija, Malezija. U zadnje vrijeme imamo puno turista iz Indije. Sve je krenulo od našeg ambasadora u Indiji, koji je napravio odličan posao, otvaranjem neke škole u Nepalu koju je BiH donirala sa 100 hiljada maraka. To je nevjerovatno pozitivno uticalo na interes Indijaca za BiH i Sarajevo, ali i region u cjelini. To je najnoviji trend. Tu su Nijemci, Francuzi, Šveđani... Italijani dominiraju početkom avgusta, kad počne ferragosto, septembar i oktobar su mahom Nijemci. Oni su specifični jer bukiraju ture i smještaj po godinu dana unaprijed. Novembar je zatišje, a krajem decembra imamo navalu turista iz Hrvatske, naročito Dalmacije i Splita - sumira Branković.

LONELY PLANET NAJBOLJA PREPORUKA

Osim adekvatne i atraktivne prezentacije glavnog grada, interakcija sa turistima se koristi i za povratne informacije koje se analiziraju u cilju daljneg obogaćivanja ponude, promocije i, u konačnici, većeg broja turista i prihoda.

- Preporuke Lonely planeta su se do sada pokazale kao najbolja reklama, a tu su online servisi, američki Aviator, Rick Steves, Trip advisor, Cook Travel... Sve primjedbe pratimo i odgovaramo u roku od 24 sata - prenosi nam Branković dosadašnja iskustva.

Potom ističe sve veći značaj popularnih travel blogova čiji uticaj ponekad iznenadi i same vodiče, što pokazuje i primjer brojnih turista iz Kanade.

- Slučajno smo saznali da je naš kolega iz Agencije jako popularan u Kanadi, na francuskom govornom području. Na tamošnjim blogovima ga hvale. Nismo to znali dok nismo pitali jer su mnogi njega tražili po ulasku u agenciju - priznaje Branković.

Iako je turizam najbrže rastuća grana u BiH, bez ozbiljnijeg pristupa i ulaganja države rast će biti limitiran jer zbog nedostatka infrastrukture teško da se može očekivati dugoročniji rast. Samim tim će i posao turističkog vodiča i dalje biti u kategoriji „sezonskog“. Najpotrebniji su autoputevi.

- Nedostatak autoputeva je odavno usko grlo turizma. Kada radite Balkan-ture kruzeri koji dolaze u Dubrovnik ostanu dva, tri dana. Nije problem autom doći do Mostara, ali do Sarajeva jeste. Turisti su limitirani vremenom. Mi zbog autoputa trpimo ogromne gubtike. Zamislite sada rute Sarajevo - Beograd - Zagreb - Podgorica. U transportu i na granici se gubi  puno vremena. Gubi se novac, vozači autobusa zakonski moraju odmarati... - navodi naš sagovornik lančanu reakciju problema zbog kojih milioni dolara i eura, iako na dohvat ruke, ostaju na obodima BiH.

Kao i svaki drugi, i posao turističkog vodiča ima dobre i loše strane, ali zanimljivosti nikada ne manjka. Najčešće se manifestuju kroz neobična pitanja ili komentare turista.

- Najneobičnije pitanje sa kojim se susrećem jeste ono na mjestu atentata gdje mnogi sa čuđenjem upitaju da li je ta ploča i muzej sve što ima!? Onda dodaju kako je to početak Prvog svjetskog rata i kako su očekivali da to bude grandioznije. Smatraju da bi se cijeli jedan krug ili blok trebao tome posvetiti. Slažem se sa njima. Drugo često pitanje je zašto Isus na Katedrali drži tri prsta, a kada im kaže da je to Sveto trojstvo, upozoravaju da toga nema na drugim katedralama u svijetu. Treće najčešće pitanje je kako doći do bob-staze? Inače, svojevremeno je bob-staza ušla među 20 najljepših napuštenih mjesta u svijetu prema popularnom portalu Buzzfeed - priča nam Branković u pomalo šaljivom tonu.

 KEŠ JE KRALJ

Valuta, problem sa njom, odavno je, kaže, postalo standardno pitanje jer na kružnim rutama razmjena za dinare, kune i marke oduzima dosta vremena.

- Pitaju i zašto ovdje ljudi ne vole kreditne kartice jer ih stranci koriste čak i za male iznose. Kažem im da mi kartice koristimo da bismo podigli keš sa bankomata jer je keš „kralj“ - duhovito će naš sagovornik.

Nisu rijetkost, napominje on, ni pitanja na koje vodiči ne znaju odgovor, ali im se na početku svake ture da do znanja da je posao vodiča da o svemu zna pomalo, ali ne i da zna odgovor baš na svako pitanje. U tim situacijama upute na pravu adresu za adekvatan odgovor.

Osim turista, u kratkom razgovoru sa vodičem, i lokalno stanovništvo može saznati dosta zanimljivosti o vlastitom gradu, a jedna od tih stvari se uvijek napomene u turama.

- Mnogi misle da se atentat desio na Latinskom mostu, što nije tačno. Bilo je to na mjestu današnjeg muzeja, ali je u to vrijeme tu bio dućan, delikatesna radnja, a na spratu Croatia osiguranje. U knjigama istorije je vjerovatno bilo teško napisati da je Prvi svjetski rat počeo ispred supermarketa već nekog objekata od većeg značaja pa se iz tog razloga Ćuprija često navodi kao mjesto atentata - pojašnjava on.

Najvažnija stvar je što većina turista odlazi iz Sarajeva sa pozitivnim impresijama, vraćaju se ponovo, preporučuju svojim prijateljima ili dolaze zajedno sa njima. Najčešći opis koji daju na kraju je da je „Sarajevo kombinacija malog Istanbula i malog Beča“.

Na Sarajevo će ih zauvijek podsjećati fotografije na kojima će dominirati motivi Latinske ćuprije, odnosno Muzeja, te Vijećnica za koje Branković tvrdi da su dva najslikanija lokaliteta u Sarajevu.

FREE-TOUR SVAKOG DANA U POLA PET

Ova agencija svakoga dana organizuje i besplatne ture, koje su pravi hit među turistima.

- Tura je besplatna, ali postoji bakšiš mada nije obavezan. Ali mi uvijek na kraju tražimo bar komentar, pozitivan ili negativan, i ne volimo kada neko samo ode tek tako. Na free-turama je najraznovrsnija struktura turista i bude baš zabavno - kaže Branković.

POŽURI, POLAHKO

Osim kulturno-istorijskog naslijeđa, tradicionalna gostoljubivost je nešto što oduševljava skoro sve strane turiste i nešto što rado ističu.

- Često im se, kažu, desi da kada nekoga zaustave i pitaju za neku lokaciju ili objekat, ljudima ne bude mrsko da ih uhvate za ruku i lično odvedu na traženu lokaciju makar im trebalo i 15-ak minuta za to. Također im je nevjerovatno što kada piju kafu poslije moraju zvati konobara da im naplati jer u drugim zemljama ih obično požuruju. Ovdje sa jednom kafom mogu sjediti cijeli dan. Nije kafa na taksimetar - nabraja Branković.

Ne krije da uz ove pozitivne ima i negativnih komentara.

- Smeta im što su tende na Baščaršiji obično u bojama poznatih svjetskih brendova i pića ili nečega savremenog, što ne pripada tom ambijentu. Te im stvari bodu oči što je razumljivo jer se radi o građevinama koje su stare stotinama godina. Ne sviđa im se manjak kanti za otpatke, loše se snalaze u javnom saobraćaju, a što se tiče redukcija vode, za to saznaju tek naveče u sobama i apartmanima - kaže kroz osmijeh.