Općina Kreševo nalazi se u središnjem dijelu BiH. Površina općine je 150 četvornih kilometara, graniči sa Kiseljakom, Fojnicom, Konjicom i Hadžićima, leži na 640 metara nadmorske visine, a kroz grad protječe rječica Kreševčica, koja se u Kiseljaku ulijeva u Lepenicu.

Turisti dolaze, a pare odlaze

Po preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013, Kreševo ima nešto više od 5,6 hiljada stanovnika.

Blizu grada, tačnije u Lepenici i Tarčinu, trenutno se grade dva priključka na autocestu na koridoru Vc. Iz Sarajeva će se, kad petlja u Lepenici bude dovršena, stizati za petnaestak minuta vožnje, što će ovaj pitomi kraj velikog turističkog potencijala nesumnjivo učiniti još atraktivnijim.

S obzirom na činjenicu da su općinski turistički uredi ukinuti, a sve aktivnosti vezane za turizam formalno prenesene za Turističku zajednicu Srednjebosanskog kantona, nemoguće je znati koliko turista dođe u kreševski kraj, tvrde u Općini ne skrivajući veliko nezadovoljstvo takvim zakonskim rješenjima jer im na taj način, kažu, odlaze velika sredstva, a ne vraća se gotovo ništa.

Ipak, ono što je najvažnije, turista i to inostranih ima.

- Posjet inozemnih turista značajan je i stalno raste. Najviše dolaze na sajam minerala, kristala, fosila, poludragog i dragog kamenja, koji se ove godine održava već 11. put i jedini je takav u BiH. Dolaze također i u geo-kamp, a mnogi skupljači kristala dolaze tijekom cijele godine, ponajviše iz Slovenije i Austrije, mada ih ima i iz drugih država. Tu su i motoutrke, koje se također održavaju dugo godina, a i na neke od vjerskih manifestacija, na planinarske ture, te na Heineken party također dolaze i strani turisti - kaže za BH putovanja načelnik Kreševa Radoje Vidović.

Poklonici izravnog doživljaja prirode i aktivnog odmora, kao jedinog istinskog odmora koji krijepi um i tijelo, u Kreševu će naći svoj traženi eldorado kažu u Općini. Naprosto, ko god traži uzbuđenje susreta sa medvjedom, jelenom, vukom ili drugom divljači u dubinama šuma, iz Kreševa se neće vratiti praznih ruku, bilo da je riječ o fotosafariju ili snažnijem osjećaju učestvovanja u lovu.

Znate li šta su tate

Planine Bitovnja, Lopata, Visočica i Inač čine jednu zasebnu cjelinu privlačnu poklonicima planinarenja, treekinga i brdskog biciklizma. Uređene i dobro markirane staze koje vode najljepšim dijelovima ovih planina omogućavaju njihov obilazak samostalno ili u pratnji vodiča.

Udobni planinarski i lovački objekti upotpunit će boravak u planinama. Planine Inač i Meoršje pogodne su, pak, za sve poklonike paraglidinga.

Kreševo je također i ekološki raj za sve one koji sami žele ubrati nešto za svoj objed, bilo da je riječ o gljivama, šumskim plodovima ili ljekovitom bilju.

Za one koji žele miran odmor u krugu obitelji ili prijatelja pravi izbor je gradsko izletište Gajice s obližnjim bungalovskim naseljem.

- Teško je pobrojati sve zanimljivosti koje Kreševo nudi. Izdvojit ću muzej Franjevačkog samostana, jednog od tri u BiH, uz Fojnicu i Kraljevu Sutjesku, koji u kontinuitetu djeluje još od 14. stoljeća, rimski most i bosansko zvono tate u Vrancima, jedino u BiH koje je još uvijek u upotrebi - navodi Vidović.

Načelnik spominje i Obersku rupu i nekoliko drugih zanimljivih pećina, te izvrsne terene za planinarenje, lov i brdski biciklizam, netaknutu prirodu sa brojnim izvorima pitke vode i mnogo toga drugog.

- Hodočastilište sa Vrelom sv. Jakova Markijskog u Deževicama jedno je od nekoliko najposjećenijih u BiH i regiji, a vrlo zanimljiva je i stara bosanska arhitektura - stare kuće, zahvaljujući čemu je čitava gradska jezgra proglašena nacionalnim spomenikom BiH, čime se mogu pohvaliti još samo Jajce i Stolac. Ovo područje je svjetski poznato po velikom broju kristala na jednom malom prostoru, a kovačka tradicija u naslijeđe nam je, uz ostalo, ostavila i to da je Kreševo doslovno jedino mjesto na svijetu u kojem vješti majstori znaju potkovati jaje - navodi Vidović.

 Snažnijeg razvoja turizma nema bez adekvatnih smještajnih kapaciteta, koji su na području Kreševa prilično oskudni, priznaju u Općini.

U četiri restorana-motela ima pedesetak kreveta, što ponekad nije dovoljno, ali se načelnik Radoje Vidović nada da će se smještajni kapaciteti narednih godina povećavati.