Kada krenete istočno od Baščaršije prema Vijećnici, pa Darivi, onda šetnjom kroz Aleju ambasadora , stazom uz rijeku Miljacku stižete sve do Kozije ćuprije. Ako ne volite šetnje možete do nje i da se dovezete, biciklom i rolama istom stazom, a automobilom, cestom prema Romaniji i Jahorini.

Rani je novembar, boje jeseni i divni zvuci prirode. Ćuprija nas dočekuje u svom najljepšem izdanju: okićena listovima svih nijansi crvene i žute boje, uljuljkana šapatom Miljacke koja  još uvijek  čeka obilnije kiše kako bi zabrundala u svom uskom kanjonu.

Kažu da je mala udaljenost između dvije obale presudila da se upravo na ovom mjestu izgradi ćuprija koja će ih vezati. Podataka o vremenu gradnje mosta je malo, i u dokumentima se navode samo okviri nastanka. Ipak, danas se smatra da je ovaj most nastao prilikom velike akcije sređivanja putne mreže, u doba Mehmed-paše Sokolovića (veliki vezir 1565-1579). U to doba nastaju još neki čuveni mostovi u Bosni i Hercegovini - Arslanagića most kod Trebinja, Stari most u Mostaru i poznata Ćuprija na Drini u Višegradu.

Kozija ćuprija  ima jedan luk i, kao dva oka,  dva kružna otvora, zbog čega je  arhitektonski najinteresantniji most na rijeci Miljacki. Duga je 42 metra a široka 4,75 metara. Raspon svoda joj je 17,5 m. Zidana je od krečnjaka i sedre.

Postoje dvije legende koje govore o izgradnji ovog mosta. Jedna govori da je nekada davno pastir po imenu Meho čuvajući koze primijetio da se one jako dugo zadržavaju oko nekog grmlja na rijeci. Kada je pogledao ispod  grmlja, pronašao je ćup sa zlatom. Tim je novcem platio svoje školovanje, a nakon što je postao bogat i ugledan, odlučio je da na mjestu gdje je pronašao zlato sagradi most.

Druga legenda govori o dvojici braće koji su čuvali stoku u obližnjem naselju  Jarčedolima, te su često morali prelaziti preko rijeke. Jedna koza je brsteći žbunje iskopala vreću blaga, a od tog blaga jedan brat je sagradio most, a drugi džamiju u naselju Bistrik.

Bez obzira na to kako je nastala, sa sigurnošću se zna da  Kozija ćuprija i dalje nosi tragove osmanlijskih vezira koji su stizali iz Carigrada (Istanbula) , koje je upravo tu na mostu  dočekivao narod i to su za njih bili jako značajni događaji koji su okupljali veliki broj ljudi. Spominje se i da bi u čast novog vezira neki od hrabrijih momaka skakali s ćuprije u Miljacku, a on bi ih darivao novcem.

Danas je Kozija ćuprija zaštićeni spomenik BiH i omiljeno je mjesto Sarajlija, posebno iz starog dijela grada, za opuštanje, odmor, ribolov i rekreaciju.Ima vrlo povoljnu lokaciju- dovoljno blizu gradu  da se do nje može brzo stići, a dovoljno zaštićena prirodom da pruža odmor u miru i tišini.

 Kozija ćuprija je jedan od četiri stara mosta na području Grada koji su još uvijek sačuvani. Ostala tri mosta su Šeher Ćehajina ćuprija, Latinska ćuprija i Rimski most (most na Plandištu kod Blažuja).