logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/07\/rimski-most.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/07\/preview\/rimski-most.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/07\/source\/rimski-most.jpg","caption":"","dimensions":{"width":1024,"height":673}}]

Spajanje istoka i zapada: Mostovi Bosne i Hercegovine

31.07.2018 u 10:10

  • Atrakcije BiH
  • 0

Malo se zemalja može pohvaliti da je drevno sjecište i izvorište moderne evropske civilizacije. Balkanski poluotok je sam po sebi most između Evrope i male Azije, sa BiH koja leži u samom njegovom središtu.



Ovdje se Bizantija sa istoka sretala sa Rimom sa zapada
. Ovdje su 500 godina vladale Osmanlije i orijentalna kultura prije nego je došla Austrougarska imperija i sa sobom donijela svoje običaje i kulturu. Predivni osmanlijski mostovi koji spajaju obale moćnih planinskih bosanskohercegovačkih rijeka u stvarnosti su spona mnogim civilizacijama i kulturama koje Bosnu i Hercegovinu zovu svojim domom. Ovdje ćete naći nevjerovatnu mješavinu istoka i zapada, koja će vam omogućiti da pređete mostove za koje nikada niste mislili da je to moguće.

 Arslanagića most

Jedan od najljepših primjera osmanlijske arhitekture, Arslanagića most prvobitno je bio izgrađen 10 km uzvodno od svoje današnje lokacije. 

Sa izgradnjom hidrocentrale 1965.godine došlo je do njegovog potapanja. Naredne godine nivo vode je spušten kako bi se most mogao ukloniti. Konačno je ponovo izgrađen 1972 godine u centru Trebinja. On je time izgubio svoju funkciju mosta ali je dobio funkciju kulturnog spomenika. Most je originalno izgradio 1574 godine Veliki vezir Mehmed Paša Sokolović, a služio je kao trgovačka veza između Novog ( Herceg Novi u Crnoj Gori) i Raguze ( Dubrovnik u Hrvatskoj). Most je dobio ime po plemiću Arslan Agi koji je izbjegao iz Novog nakon što su ga osvojili Mlečani. On je uspostavio centar za naplaćivanje mostarine u neposrednoj blizini mosta.

Most na Drini

U svom čuvenom romanu Na Drini Ćuprija, Ivo Andrić
se prisjeća priče o prvom mostu i ovom mostu.







"Otkud ćuprija na ovom svijetu i kako je prva ćuprija postala? Kad je Allah dželešanuhu, biva, stvorio ovaj svijet, zemlja je bila ravna i glatka ko najljepša savatli tepsija. To je bilo krivo šejtanu koji je zavidio čovjeku na tom božjem daru. I dok je zemlja bila još onakva kakva je ispod božje ruke izišla, mokra i mehka ko nepečena ćasa, on se pirkradi i noktima izgrebi lice božje zemlje, koliko je god mogao više i dublje. Tako su, kako priča kazuje, postale duboke rijeke i provalije što odvajaju kraj od kraja i dijele ljude jedne od drugih i smetaju im da putuju po zemlji koju im je Bog dao kao bašču za njihovu hranu i izdržavanje. Žao bi Alahu kad viđe šta onaj prokletnik uradi, ali kako nije mogao da se vraća na posao koji je šejtan svojom rukom opoganio, on posla svoje meleće da pomognu i olakšaju ljudima. Kad meleći viđeše kako jadni ljudi ne mogu da pređu one haluge i dubine ni da svršavaju svoje poslove, nego se muče i uzalud gledaju i dovikuju s jedne obale na drugu, oni iznad tih mjesta raširiše krila i svijet stade da prelazi preko njihovih krila. Tako ljudi naučiše od božjih meleća kako se grade ćuprije, E zato je, poslije česme, najveći sevap sagraditi ćupriju i najveća grijehota dirati u nju, jer svaka ćuprija, od onog brvna preko planinskog potoka pa do ove Mehmed-pašine građevine, ima svog meleća koji je čuva i drži, dok joj je od Boga suđeno da stoji."

 

Rimski most

Rimski most na Ilidži iznad rijeke Bosne izgradili su u prvoj polovini 16 vijeka osmanlijski neimari koristeći se kamenom sa ostataka rimskog naselja Aquae Sulphurae, a u drugoj polovini 16 vijeka most je rekonstruisan. 
Moguće je da je most izgrađen na prijašnjim rimskim temeljima, te se stoga za njega kaže da spaja prostor i vrijeme i jedno je od važnijih obilježja Ilidže. Također u neposrednoj blizini Butmira se nalaze nebrojena arheološka nalazišta (25 i 26 vijek prije Krista) koja su iznjedrila najbolje opisanu Neolitsku kulturu u Evropi.

 

Kozja ćuprija

Most je izgrađen u 16 vijeku. Natpis koji se nalazi u neposrednoj blizini mosta zasluge odaje Mehmed Paši Sokoloviću. 
Pa ipak, prema lokalnoj legendi, most je izgradio pastir po imenu Muhamed. Jednoga dana on i njegov brat Sinan, dok su čuvali koze nedaleko od Jarčedola u jednoj pećini su pronašli blago. Podijelili su ga napola, od tog novca Muhamed je napravio most, a Sinan je na Bistriku izgradio džamiju koju narod zove Kecedžija ( Kec turska riječ za kozu). Bila ova priča istinita ili ne, most je bio na važnoj trgovačkoj ruti za Sandžak, Makedoniju i Istanbul i često je korišten sve do 19. vijeka.

 

(Novi) Stari most

Nema mosta na svijetu koji toliko simbolizira važnost mostova u premoštavanju podjela. 
Kada je most nakon 4 vijeka svoga postojanja 1993 godine srušen tenkovskim granatama, bilo je to kao da ste Mostaru iščupali srce. Sad je most rekonstruisan od materijala koji je izvađen iz Neretve i uz pomoć tehnika i materijala koje je koristio neimar Hajrudin u originalu.Most je simbol otpora Mostaraca i njegovo otvorenje juna 2005 godine ilustrira snažno opredjeljenje i želju ove zemlje da ide naprijed.

 

( bhtourism.ba )

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

Posjetite: Jajce

02.10.2023 u 14:57

Na ovom mjestu su se naselile i za njega tokom različitih vremenskih perioda borile mnoge civilizacije. Grad je često mi...

  • 0
loading ...