Ovo tiho, sunčano mjesto na jugoistoku koje je prepuno zadivljujuće osmanlijske arhitekture je istinska poslastica onima koje intrigira antropologija, arheologija i historija. 

Ovo područje je bilo naseljeno prije 15,000 godina, što dokazuju crteži pronađeni u pećini Badanj, za koje eksperti procjenjuju da potiču 12,000 -16,000 godina prije nove ere. Kroz svoju dugačku historiju, Stolac je uvijek bio grad sa bogatom kulturom. Nijedan drugi grad u Bosni i Hercegovini nije dao toliko intelektualaca, umjetnika, poeta i vođa. Dok šetate kroz Stolac i slušate hitru Bregavu i cvrkut mnogobrojnih ptica shvaćate šta je to inspirisalo mnogobrojne generacije izvanrednih stolačkih ličnosti. 

Ovo je izvanredno mjesto za šetnju, kušanje domaćeg vina, smokava ili narova koji ovdje rastu u svakom dvorištu. Također je ovo odlična baza za daljnje istraživanje ovog regiona na biciklu. Gradić ima uspavljujući mediteranski zrak i prepun je kafića duž kristalno čiste rijeke Bregave. Bregava je omiljeno mjesto za kupanje i ronjenje mladima i vrlo vjerovatno da ćete primijetiti da je tokom vrelih i suhih ljetnih dana cijeli grad na obalama rijeke. 

Centar grada je prepun bujnog drveća, sa jedinstvenim borovima koji streme ka nebu. Nedaleko je drevna starogradska tvrđava Vidoška, izgrađena u 14. stoljeću. Bregava čini Stolac i njegovo okruženje (zvano Dubrava) jednim od najplodnijih područja u zemlji. Čini se da voće i povrće koje dolazi odavde ima bolji ukus. 

U ovim krajevima proizvodi se i vrhunsko vino Žilavka i Blatina, zato svakako vrijedi posjetiti podrume vina.

Na sjevernom prilazu gradu, 3 km zapadno od Stoca, na putu M-6 Čapljina – Stolac, na lokalitetu Vidovo polje, nalazi se najstarija nekropola stećaka u zemlji - Radimlja.

Tu su nalaze 133 nadgrobna spomenika, Slavenima sljedbenicima Bosanske crkve, koji po sebi imaju jedinstvenih gravura, a datiraju iz perioda od 13 - 15. stoljeća. Stećci su restaurirani i ponovo su u punom sjaju kao u davna vremena. Nekropola je svakodnevno dostupna za razgledavanje, ulaz je besplatan, a tu je i info punkt, koji je stalno otvoren. Zapadno od Stoca, niže sela Borojevića, nalazi se vrlo bogato paleolitsko pećinsko nalazište – Badanj. Nalazi se 45 m iznad rijeke Bregave odakle se pruža predivan pogled na okolinu. Nalazište je datirano u 13.000 – 12.000 godina p.n.e. a za ovaj lokalitet posebno je važno otkriće graviranog crteža u stijeni, koji prikazuje figuru konja napadnutog strelicama. Put do Badnja je označen putokazima, a pristup pećini je uređen. Na lokalitetu Gradina i Banje, iznad sela Ošanići, 3 km sjeverozapadno od Stolca, nalaze se ostaci najstarijeg ljudskog naselja u Bosni i Hercegovini. Vjeruje se da je pleme Daorsa živjelo u ovim krajevima prije 4,000 godina. Ostaci helenske umjetnosti i rukotvorina sugeriraju da su neki od elemenata helenske civilizacije stigli do ovih krajeva. 

Masivni kiklopski zidovi grada Daorson, kojeg mnogi nazivaju i "hercegovački Stonehenge" skriveni su u trnovitom žbunju iznad Stoca i Bregave. Cesta do zidina je uska, strma i krivudava, ali svakako vrijedi truda kako bi se mogli diviti veličini ove ingeniozne građevine sagrađene prije četiri milenija! 

Vrijedna posjete je i Crkva Sv. Petra i Pavla u Ošanićima. Crkva je podignuta prije 1500. godine. Dvije sudačke stolice klesane u žive krečnjačke stijene u neposrednoj blizini crkve najbolje govore o feudalnom statusu i visokom društvenom položaju porodice Miloradović – Hrabren, koji su dali sagraditi ovu crkvu. 

Ljubiteljima vrhunskih vina preporučuje se i posjeta vinskim podrumima u Stocu i Domanovićima(tradicionalne i autohtone sorte Žilavke i Blatine, te poznate sorte Merlot i Vranac). U blizini sela Domanovići iz grožđa koje dolazi iz okolnih vinograda u vinariji Domanović proizvode se vrhunska vina i pjenušac od Žilavke - prvi i još uvijek jedini na prostorima BiH. U podrumu je najveća drvena bačva u BiH kapaciteta 16.230 litara. U vinariji možete kušati i kupiti vino, ali je posjet najbolje unaprijed najaviti. Više informacija o vinskim podrumima, te kontakt telefone možete naći na www.vinskacesta.ba. 

Muzeji i galerije

Makova hiža
Makova hiža je kulturni centar posvećen životu, djelu i duhu velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Maka Dizdara. Jezgru Makove hiže čini spomen-soba u kojoj je izložena kolekcija Makovih originalnih rukopisa, knjiga sa bilješkama, dokumenata, fotografija i nekoliko Makovih portreta autora Maria Mikulića, Mirze Ibrahimpašića i Magdalene Nuneske. U biblioteci se također čuvaju različita izdanja Makovih djela, prevodi njegove poezije na mnoge jezike, eseji i osvrti na njegova djela… Konačno, tu je i biblioteka posvećena različitim aspektima bosanskohercegovačke historije, umjetnosti, kulture i identiteta.

Muzej umjetnosti stećaka
U skladu sa Makovim shvatanjem značaja stećaka, odlučeno je da se ovdje, u Stocu, gradu u čijoj se okolini nalaze najpoznatije nekropole stećaka, u kući posvećenoj njegovoj poeziji, stvori dom za umjetnike čija djela su inspirisana stećcima i bosanskim srednjovjekovljem uopšte.

Pored stalne postavke, Hiža je služila i služiće i kao mjesto održavanja izložbi, koncerata, poetskih večeri, promocija knjiga i raznih formalnih i neformalnih susreta pisaca, umjetnika, naučnika i drugih putnika namjernika.

Makova hiža nalazi se u stolačkom naselju Uzinovići, pored magistralnog puta Stolac-Trebinje, oko 300 m južno od centralne stolačke raskrsnice. Posjete su moguće samo uz najavu na mail adresu [email protected] ili broj telefona 061 203 818.

Cijena ulaznice je 5KM, za učenike i studente 3 KM. Za veće grupe i školske ekskurzije nude posebne aranžmane.

Web: www.makdizdar.ba

Dolazak

Sarajevo-Stolac: autobus za Stolac kreće svakim danom sa glavne sarajevske autobusne stanice u 17:00 sati. Karta u jednom pravcu košta 23,50 KM. 

Turističke informacije se mogu dobiti: 

u Turističkom informativnom centru u Mostaru u centru Starog grada: 
adresa: Rade Bitange br. 5 
tel./faks: + 387 36 580 275 
e-mail: [email protected] 
ili 
u uredu Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije u Mostaru: 
adresa: Ante Starčevića bb 
tel.: +387 36 355 090
web: www.hercegovina.ba

(bhtourism.ba)