Na ruti Via Dinarice, proglašene za najbolju planinarsku stazu u svijetu za 2014. godinu, koja prolazi kroz našu zemlju, nalazi se i planina Treskavica koja se od ostalih razlikuje po velikom broju izvora.

Tvrdi se da tih izvora Treskavica ima koliko i dana u godini, a među njima su i izvori rijeka Rakitnice, Željeznice, Bistrice, Ljute i Bijele. No, voda na Treskavici i stoji - tu su jezera Veliko, Crno, Platno, Zmijsko i Bijelo, glečerskog su porijekla i predstavljaju najizrazitije tragove ledenog doba, a nalaze se iznad 1.500 metara nadmorske visine.

Možda i zbog njih ljubitelji prirode smatraju Treskavicu jednom od najljepših bh. planina.

Ovu planinu možemo podijeliti na Bosansku ili Trnovsku Treskavica, na Južnu ili Hercegovačku i Humsku ili Kalinovačku. Treskavica pripada lancu Dinarskih planina, a ime je dobila po čestim, ali manjim zemljotresima. Od davnina je, zato, u narodu poznata kao planina koja se trese.

Najviši joj je vrh od 2.088 metara nad morem poznat i po tome što ima tri imena - Đokin toranj, Paklijaš i Mala ćaba - a kako god ga neko zvao, on je uistinu impresivan. Kada je vedro, a vidljivost dobra, sa njega se pogled pruži i do Jadranskog mora.

Klima na Treskavici je prava planinska i u jednom danu se smjenjuju četiri godišnja doba. Posljedica je to činjenice da se na njenim vrhovima sudaraju dvije klime - južna mediteranska i sjeverna kontinentalna.

Za posjetu ovoj planini najpogodniji je put iz sela Turovi kod Trnova. Markiran je, ali je i najsigurnije pratiti stazu koja vodi do planinarskog doma Sustavac, a odatle dalje pratiti stazu prema Velikom jezeru (1.550 metara) i uživati u onome što priroda nesebično pokazuje i nudi.

Do ovog jezera, najvećeg i najljepšeg dara majke prirode onima koji dođu u sama njedra ove planine ljepotice, stiže se za nekih sat i po laganog pješačenja. Od Velikog jezera treba se odlučiti u kom pravcu krenuti ka vrhovima Treskavice. Naša preporuka je da se napravi kružna tura i da se uživa u svakom koraku i svakom pogledu.

Za ovaj poduhvat je potrebno sedam do osam sati u zavisnosti od kondicije. Tura je malo teža zbog većeg uspona staze iz sela Godinje koja, preko Turovog stana i Zmijskog jezera, vodi do Oblika, prelijepog vidikovca na 1.876 metara.

Sa malim skretanjem, do Crnog jezera treba pola sata, a dalje prema Ušljivim vrelima, izvoru na visini od 1.900 metara, staza vodi preko Hercegovačkih vrata ka samom vrhu kojeg zovite kako vama odgovara, jer je bitno popeti se i uživati, a ime je manje važno.

Među stazama vrijednim spomena, kojima se može doći na vrhove Treskavice, jeste i ona iz sela Rakitnice, preko Poljica do Baletinih voda, Ogorjelog kuka, Bara i Đevigrada.

Treskavica je zanimljiva za sve avanturiste i alpiniste koji u stijenama Zubova, Treskača, Oblika ili Nikolinim i Ćabinskim stijenama, mogu naći sebe, ali i onim kojima je ova planina izvor prihoda - beračima borovnica i raznih ljekovitih trava, odnosno kvalitetnih jestivih gljiva kojih ima u izobilju na ovoj planini.

Treskavicom se nije preporučljivo kretati van markiranih staza, a naša je prepruka da se ide sa vodičem ili nekim ko je već posjetio ovu planinu na kojoj je poslije ratnih djelovanja ostao velik broj neeksplodiranih minskoeksplozivnih sredstava. 

Važno je napomenuti da Sarajevo ima sreću što se u blizini nalazi Treskavica koja se stalno trese i otpušta energiju koja bi inače bila ispod Sarajeva.