logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4838-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/lacerta-aglis-bosnica.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/preview\/lacerta-aglis-bosnica.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/source\/lacerta-aglis-bosnica.jpg","caption":""},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/bombina.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/preview\/bombina.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/source\/bombina.jpg","caption":""},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/cancara.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/preview\/cancara.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/source\/cancara.jpg","caption":""},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/salamandra.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/preview\/salamandra.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/source\/salamandra.jpg","caption":""},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/sargan.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/preview\/sargan.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/source\/sargan.jpg","caption":""},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/muzjaci-sarke.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/preview\/muzjaci-sarke.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/source\/muzjaci-sarke.jpg","caption":""},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/na-terenu-gromizel.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/preview\/na-terenu-gromizel.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/source\/na-terenu-gromizel.jpg","caption":""},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/odbrambeni-mehanizam-bjelouske.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/preview\/odbrambeni-mehanizam-bjelouske.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/source\/odbrambeni-mehanizam-bjelouske.jpg","caption":""},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/poskok-zenke-su-smedkaste-i-imaju-slabiji-kontrast-boja-u-odnosu-na-muzjake.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/preview\/poskok-zenke-su-smedkaste-i-imaju-slabiji-kontrast-boja-u-odnosu-na-muzjake.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/source\/poskok-zenke-su-smedkaste-i-imaju-slabiji-kontrast-boja-u-odnosu-na-muzjake.jpg","caption":""},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/potocna-zaba.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/preview\/potocna-zaba.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/10\/source\/potocna-zaba.jpg","caption":""}]

Vodozemci i gmizavci u Bosni i Hercegovini

09.10.2019 u 19:45

  • 160
  • Atrakcije BiH
  • 0

 

 Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)

Foto: BHHU:ATRA

 

Bosanskohercegovačko Herpetološko udruženje „Atra“ (BHHU:ATRA), iz Sarajeva, bavi se istraživanjem i zaštitom vodozemaca i gmizavaca (herpetofaune) Bosne i Hercegovine. Kako nam pojašnjava direktorica Udruženja Emina Šunje, naziv potiče od prvog projekta Udruženja koji se i danas sprovodi, a riječ je o projektu zaštite prenjskog daždevnjaka (Salamandra atra prenjensis). Udruženje su osnovali studenti i mladi magistri biologije u augustu 2013. godine.

Emin Šunje

 

Zahvaljujući različitim klimatskim regionima u BiH stvoreni su uslovi za veliki broj najrazličitijih staništa, a samim tim i za veliki broj vrsta vodozemaca i gmizavaca u našoj zemlji. Nažalost, intenzivnija istraživanja herpetofaune u BiH krenula su tek posljednjih nekoliko godina.

- Dosad je u BiH pronađena 21 vrsta vodozemaca i 32 vrste gmizavaca. Većina vodozemaca je uglavnom ograničena na vlažnije uslove sjevera i centralnog dijela naše zemlje, dok u toploj i suhoj Hercegovini preovladavaju gmizavci. Za gotovo polovinu vrsta još uvijek ne možemo utvrditi status ugroženosti zbog nedostatka podataka. Recimo, za ivanjskog rovaša, malog zmijolikog guštera, postoji samo jedan otkriveni lokalitet, a za zmiju crnokrpicu svega dva literaturna podatka - pojašnjava za magazin Start BiH Tina Anić, sekretar Udruženja.

Očekivano, aktivnost čovjeka predstavlja najveću opasnost za životinje. Prednjači uništavanje staništa kroz direktno fizičko uništavanje ili postepenu degradaciju, kao što su sječa šuma, zagađenje vode, invazivne vrste, gubitak diverziteta vodenih beskičmenjaka kojima se hrane. Naši sagovornici ističu kako su vodozemci osjetljivi na uvjete u staništu, prije svega na zagađenje zato što štetne materije lako usvajaju preko kože.

- Osim toga, oni uglavnom borave u dvije životne sredine – u vodi i na kopnu, te ih gubitak staništa naročito pogađa. Trgovina i širenje vodozemaca i gmizavaca u nove sredine širom svijeta za sobom povlači veliki broj problema. Jedan od najvećih jesu invazivne vrste, ali i patogeni. Veliku prijetnju po vodozemce predstavljaju hitridne gljivice koje su mnoge vrste dovele do istrebljenja. Prenamnoži se na površini kože i postepeno guši životinju, a djeluje i na nervni sistem. Pronađena je u nekim zemljama u regionu, te je pitanje vremena kada će postati realna prijetnja po bh. vodozemce. Naše Udruženje trenutno sprovodi istraživanje prisustva gljivice Batrachochytrium dendrobatidis i Ranavirusa na zelenim žabama u BiH - navodi Anić.

                                                                                   

Ne bojte se dugih, već malih zmija

 Kada je riječ o rijetkim i neobičnim vrstama koje nastanjuju prostor BiH Anić prije svega izdvaja čovječiju ribicu, koja spada u „stenoendeme“, odnosno radi se o strogom endemu koji je ograničen na jako mala područja, u ovom slučaju na pećine dinarskog krša od Slovenije do Crne Gore, a može se naći i u nekolicini pećina na sjeveroistoku Italije. U Udruženju napominju kako ova neobična životinja svog najbližeg rođaka ima u dalekom Meksiku te da je sve u njenoj biologiji podređeno očuvanju energije u surovim pećinskim uslovima, pa gotovo nevjerovatno zvuči podatak da može gladovati i više od pet godina.

BHHU:ATRA je mnogo radila i na izučavanju crnog daždevnjaka, endemske podvrste karakteristične za područje Dinarida, gdje se sporadično pojavljuje u nepoznatom broju fragmentiranih, izoliranih populacija od Hrvatske do Albanije. U BiH se pojavljuje na Prenju i Čvrsnici, a postoji i literaturni podatak za Treskavicu, koji nije potvrđen.

- Zanimljivo je da od svih oplođenih jaja opstaje samo jedno ili dva embrija koji se razvijaju u jajovodima. Ostala oplođena jajašca služe kao hrana novoformiranim embrijima te je ovo jedini primjer intrauterinog kanibalizma u svijetu vodozemaca. Bosnu i Hercegovinu naseljavaju i brojni drugi balkanski endemi kao što su makedonski vodenjak, krška i oštroglava gušterica, mrki gušter, podvrste šarke sa bosanskim sufiksom (lat. Vipera berus bosniensis) i livadskog guštera (lat. Lacerta agilis bosnica) koje naseljavaju Balkansko poluostrvo - navodi Anić.

U sklopu već pomenutog projekta prenjskog daždevnjaka, udruženje vrši i aktivnosti monitoringa jedne prenjske populacije. Aktivnosti se vrše jednom mjesečno od juna do oktobra. Kako nam pojašnjavaju, monitoring podrazumijeva izlazak na teren i prikupljanje jedinki koje se tom prilikom „trajno markiraju“ insercijom biočipova te se po završetku ovoga procesa ponovo vraćaju u stanište. U sklopu ovog projekta, krenuli su i sa snimanjem dokumentarnog filma koji ima za cilj promociju prenjskog alpskog daždevnjaka u BiH.

Ove godine završavaju i projekat „Zelene žabe u BiH“ kako bi se definisale prisutne vrste u našoj zemlji.

Građani se ovom udruženju mogu obratiti i ukoliko je potrebno otklanjanje zmija.U tom slučaju ekipa dolazi u najbržem roku i vrši uklon koji podrazumijeva hvatanje zmije koju kasnije puštaju u prikladno stanište na udaljenu lokaciju izvan grada. Otklon jedne zmije se plaća 50 KM. Ove godine su imali nekih desetak uspješnih intervencija ove prirode.

- Što se tiče naizgled povećanog broja zmija u gradskim sredinama možemo reći da je isti uzrokovan pogodnim klimatskim uslovima koji su vladali ove godine na samu reprodukciju zmija. U pitanju su prirodni ciklusi od kojih apsolutno ne treba strahovati i ne dizati paniku. Susret sa zmijama u gradskim sredinama se gotovo uvijek veže za susret sa neotrovnicom – najčešće smukom, smukuljom, bjelouškom ili ribaricom. Laički, što je zmije duža, manje su šanse da je otrovna, a upravo građani strahuju od ovih „dugih“ bezazlenih jedinki. Zmije se sigurno boje više vas nego vi njih te ako dođe do susreta savjetujemo samo da se sklonite i pustite zmiju da ide „svojim putem“. Održavanje javnih površina i redovan boravak u istim znatno smanjuje mogućnosti susreta sa zmijama, te stoga samo treba voditi računa gdje se kretati - savjetuje Šunje.

 

Najviše se trguje čančarama

 Trgovina životinjima je jako unosan posao u svijetu. Vodozemci i gmizavci se najčešće prodaju kao kućni ljubimci, ali i zbog hrane i proizvoda koji se dobijaju od njihove kože. BHHU:ATRA je obavila malo istraživanje ove problematike u BiH za period od 2015. do 2018. godine, gdje su analizirali internet trgovinu vodozemcima i gmizavcima u BiH.

- Od autohtonih vrsta se najčešće trguje čančarama, a od stranih (alohtonih) vrsta je najzastupljenija bila crvenouha kornjača, mada su se povremeno pojavljivali i oglasi za egzotične životinje kao što su boe, pitoni, iguane ili leopard gekoni. Naravno, ilegalna trgovina i krijumčarenje u inostranstvu ima mnogo veći obim, ali se i tu najviše trguje čančarama, pa je tako bilo slučajeva gdje je pronađeno i po 200 i 300 čančara prilikom pokušaja krijumčarenja. Nažalost, i ovdje patimo od nedostatka infomacija i istraživanja - kaže Anić.

Strane vrste koje se čuvaju kao ljubimci nerijetko završe u prirodi zbog neodgovornosti vlasnika koji nisu svjesni šta sve sa sobom nosi čuvanje ovakvih životinja. Anić ističe kako je crvenouha kornjača najbolji primjer ove prakse: porijeklom je iz SAD, ali je uvezena na sve kontinente osim Antarktika. Kao invazivna vrsta je evidentirana u 29 evropskih zemalja među kojima je i BiH. Popularan je kućni ljubimac kojeg ljudi puštaju u prirodu nakon što postane prevelika da se čuva u kućnim terarijima.

- U više navrata je zabilježeno puštanje crvenouhe kornjače u prirodu. U početku su naravno jako male i jednostavnije ih je za održavati, međutim žive jako dugo i mogu narasti više nego što su ljudi svjesni. Nakon što im ponestane vremena, mjesta ili strpljenja, puštaju ih u prirodu, pa je tako najveća brojnost ovih kornjača u BiH na izletištu Stojčevac. Prije nekoliko godina je bila aktuelna ova priča zbog toga što je ova kornjača puštena u Park prirode Hutovo blato od strane čovjeka koji je želio da „poveća biodiverzitet“. Ova kornjača je velika prijetnja po ionako osjetljive populacije naše barke kornjače. Pored nje, postoje i dva podatka o kineskoj mekooklopnoj kornjači koja se također drži kao kućni ljubimac tako da je neupitno kako je dospjela u prirodu. Ono što je zasad pozitivno jeste da nije zabilježena reprodukcija u prirodnim uslovima nijedne od ovih vrsta. Kao što smo već istakli, što se tiče direktne prijetnje za ljude, ona u praksi ne postoji. Međutim, opasnost po autohtonu faunu je itekako realna i ne bi trebala biti ništa manje važna u odnosu na ljude - upozorava Anić.

 

   

Evo zašto je važno očuvati herpetofaunu

Ekosistemi predstavljaju kompleksan splet odnosa između najrazličitijih živih bića koja se u njemu nalaze. Njihov elementarni dio predstavljaju i vodozemci i gmizavci jer imaju centralnu ulogu kao karike lanaca ishrane u kojima se ponašaju i kao predator i kao plijen na taj način održavajući stabilnost ekosistema.

- Žabe se, recimo, hrane sitnim insektima, ali u isto vrijeme predstavljaju plijen zmijama, gušterima ili pticama i tako regulišu brojnost i insekata i predatora. Vodozemci su jako osjetljivi na zagađenje zbog toga se sve češće koriste kao bioindikatori – pokazatelji stanja ekosistema. S obzirom na to da su ljudi prije svega fokusirani na sebe, možemo govoriti i o direktnoj koristi za ljude. Sve ono što priroda pruža ljudima nazivamo ekosistemskim servisima ili uslugama kao što su pitka voda, hrana, regulacija klime, turizam, kulturološke vrijednosti i sl. Vodozemci i gmizavci su mnogima izvor hrane, sintetiziraju hemijska jedinjenja koja imaju primjenu u medicini, korisni su u kontroli štetočina i prenosnika bolesti, a u mnogim kulturama imaju ulogu u ritualima - navodi Anić.

 Tina Anić

 

Kako im se obratiti?

Udruženje se nalazi na adresi Urijan dedina 137 u Sarajevu, a svi zainteresirani ih mogu kontaktirati putem informacija na web-stranici: www.bhhuatra.com . Ističu kako su otvoreni za sve vidove naučne i stručne saradnje na ovoj skupini životinja, a vrše i tehničko uklanjanje zmija na zahtjev građana. Budući da njihove aktivnosti podrazumijevaju i boravak u prirodi, pozivaju i sve građane koji su zaljubljenici iste da im se pridruže na terenskim aktivnostima bez obaveze učešća u naučnom i stručnom segmentu rada udruženja.

Edukacija

Edukacija

Atra Vodozemci Gmizavci

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...