U lancu proizvodnje, prodaje i kupovine na svjetskom nivou se baci oko 30 posto jestive hrane, od toga gotovo polovina u domaćinstvima. Utoliko je važnije da djeca i mladi prepoznaju vrijednost namirnica i upoznaju kreativnu kuhinju. Bečki stručnjaci su predstavili mjere protiv rasipanja hrane u sklopu radionica "Izbjegavanje bacanja hrane u školama" organizacije za ekološko savjetovanje "Die umweltberatung".

Pravilnim ophođenjem sa namirnicama na godišnjem nivou u Austriji bi se moglo izbjeći više od milion tona bačene hrane. Bacanje namirnica je etički i ekološki upitno.

"Ekološki najteže padaju bačene namirnice životinjskog porijekla, jer je njihova proizvodnja povezana sa visokim emisijama stakleničkih plinova" objašnjava bečka savjetnica za okoliš Gabriele Homolka, saopćeno je iz Eurocomm-PR-a Sarajevo.

U okviru radionica stručnjaci su prenijeli svoje znanje o pravilnom ophođenju s namirnicama na učesnika iz cijele Austrije. Organizovane su igre poput kušanja jogurta s različitim rokovima trajanja ili takmičenja pravilnog skladištenja i sortiranja hrane u frižideru. U senzornom laboratoriju, udruženje "Wiener Tafel" je pokazalo kako se treba oslanjati na sopstvena čula - jogurt kojem je prošao rok prije nekoliko dana može i dalje biti savršenog okusa.

- Djeca bi od malih nogu trebala biti dio procesa kuhanja i vidjeti kako se uvenula mrkva pretvara u ukusnu supu - pojasnila je Elke Oberhauser iz inicijative Best of the Rest.

U velikim kuhinjama i školskim kantinama Austrije svake godine se proizvede 61.000 tona otpada od hrane. Dovoljan razlog da se okupe svi akteri, učenici, nastavnici, roditelji te pegadozi i direktori škola, kako bi zajedno istražili potencijal za poboljšanje. Rješenja kao što su promjenjive veličine porcija, pojedinačna jela umjesto fiksnih menija, poboljšane narudžbe i povećana komunikacija među akterima donose brz uspjeh, navodi se u saopćenju.