Za Anisa Čelju, predsjednika Planinarskog kluba (PK) Nomadi, iz Sarajeva, i čovjeka koji već dvije decenije pohodi ne samo bosanskohercegovačke već i svjetske planine i vrhove, nema dileme - Bosna i Hercegovina je jedna od najljepših zemalja u Evropi. U prilog tome, govori kako su to u proteklih nekoliko godina potvrdili i najpoznatiji svjetski mediji koji se bave turističkim destinacijama i prirodnim ljepotama, poput National Geographica.
- Mislim da naši građani nisu svjesni čime raspolažemo, dok se stranci na prvi pogled oduševe našim planinama, rijekama i jezerima. Ekološka svijest prema prirodi kod našeg naroda nije na visokom nivou. Svi vidimo da su nam rijeke pune smeća. Po planinama se nalaze čak i divlje deponije, razni otpad, što generalno pokazuje da ne cijenimo ono što nam je dala priroda -kaže Čeljo. 

Potom ističe da se u posljednje vrijeme odvija niz aktivnosti usmjerenih na podizanje kolektivne svijesti o značaju čuvanja okoliša.

•  RAD SA DJECOM

- Treba istaći da se radi sa mladim generacijama i nadamo se da će oni koji tek stasavaju imati više osjećaja za prirodu koja ih okružuje i da će je više čuvati. Na našim turama obavezno napominjemo da se sve smeće ponese sa sobom i vrati do prvog kontejnera. Ništa se ne smije bacati ni ostavljati i na taj način dajemo svoj doprinos ekološkoj svijesti i očuvanju.  Bitno je naglasiti da ljudi sve više izlaze u prirodu i to je jedan od pozitivnih pomaka. Vidimo da dosta ljudi u posljednjih godinu, dvije, hoda po planinama, izlazi u prirodu i uživa u njenim blagodetima. To nas raduje -kaže Čeljo.
PK Nomadi osnovan je u decembru 2016. godine. U ovom kratkom periodu uspjeli su okupiti veliki broj planinara i ljubitelja prirode. Trenutno broje oko 80 članova. Organizuju uglavnom visokogorske ture koje idu preko 2.000 metara nadmorske visine. Te ture, ističe naš sagovornik, jesu zahtjevne, ali su i najljepše. PK Nomadi organizuje i tečajeve iz raznih grana planinarstva. Trenutno rade školu skijanja, a prije toga su održali tečaj zimskog visokogorskog kretanja. U planu je i kurs penjanja u vlastitoj sportskoj bolderani, namijenjen djeci sa kojom namjeravaju dosta raditi. Shodno tome, sa nekim osnovnim školama su već napravili određene preliminarne dogovore oko buduće saradnje. Već u aprilu planirana je škola prve pomoći s obzirom da među članovima kluba imaju i certificirane doktore koji rade za Crveni krst. Kada je riječ o dobnoj strukturi kluba, u pitanju je mahom srednja generacija, ljudi u 30-im i 40-im godinama. Podjednako su, kažu, zastupljene i dame i muškarci. 

- Djeci u osnovnim školama planiramo da već u najranijem uzrastu razvijamo ljubav prema prirodi. Sarajevo je okruženo brojnim planinama. Rođeni smo među planinama, pripadamo planinskom ambijentu i to je razlog da djecu od malih nogu učimo da njeguju ljubav prema prirodi i planinama. Bilo bi dobro kada bi u budućnosti bilo bar 10 posto ljudi iz Sarajeva koji idu u planine. To bi onda bilo nekih četrdesetak hiljada, što bi zaista puno značilo i za razvoj turizma i za popularizaciju među najmlađim uzrastima. Nadam se da će rad sa djecom doprinijeti razvoju planinarenja i usaditi im ljubav prema prirodi i njenom očuvanju jer nas priroda okružuje. Priroda BiH je zaista spektakularna i vrlo je rijetka u evropskim okvirima - nada se i zaključuje Čeljo.

•   10 VRHOVA ZA 10 IZAZOVA

Naš sagovornik ne krije da je veliki zaljubljenik u Bjelašnicu, na kojoj je i napravio prve planinarske korake. Međutim, spisak očaravajućih lokaliteta koje obavezno treba posjetiti je, kaže, jako dug - fascinantni kanjon Rakitnice, Prokoško jezero na Vranici, Prenj ili, kako ga zovu, bosanski Himalaji, Čvrsnica, Hajdučka vrata na Čvrsnici, Trebižat, vodopad Kravice, prelijepa Una, spuštanje niz Unu, Drinu i Neretvu...PK Nomadi imaju zanimljivu akciju „10 vrhova - 10 izazova“ gdje svake godine planiraju obilazak 10 vrhova iznad 2.000 metara. Ove godine je osvojen Paljenik na Vlašiću. Većina vrhova je u BiH, ali se osvajaju i dva, tri u regionu. Zbog sigurnosnih razloga, na ovim turama nema masovnosti pa broj učesnika ne prelazi tridesetak. Kada je riječ o standardnim i lakšim turama, uglavnom su to sve planine oko glavnog grada. Sezona se tradicionalno otvara januarskim pohodom na vrh Trebevića, a završava turom na Bukovik i Skakavac. Među onim zahtjevnijim izazovima namijenjim nešto iskusnijim i spremnijim planinarima su Prenj, Čvrsnica, Maglić... Problema, nažalost, ima, a ilegalna sječa šume je među najvećim.

- Divljom sječom se uništavaju planinarske staze i oznake kojima se krećemo. Planinari se trude da ih što više urede ne samo zbog nas već i zbog turista. Nažalost, neodgovorni pojedinci ne samo da to sve isijeku već uništavaju i tlo dok izvlače balvane. Brojne staze iznad Pazarića na Bjelašnici su tako uništene i neprohodne na duži period. To je veliki problem - upozorava Čeljo.

Ogromno iskustvo i bezbroj penjanja u nogama ima i potpredsjednik Nomada, Selver Ajrulahi. Iako je rođen u Skoplju, planine oko Sarajeva je, kaže, zavolio još od prvog dana kada je došao davne 1979. godine. Sve veći broj ljudi na planinama u posljednje vrijeme i njega raduje. Ipak, iskustvo ga upozorava da su planinske ćudi nepredvidive pa je sigurnost nešto na čemu posebno insistira i na šta stalno podsjeća.

- Ja sam iz stare škole koja je o planinarenju učila od starijih gdje je sve išlo po nekom redoslijedu. Današnja omladina prebrzo dolazi do ekstra opreme, prebzo penju visoke vrhove pa zna biti i nesretnih slučajeva. Mnogi se precjenjuju, čak i kada su u pitanju planine oko Sarajeva. Mnogi misle da to što ih vide sa balkona znači da je lako.
 Primjera radi, prošli vikend se grupa od stotinjak planinara mogla uvjeriti kako je kada Bjelašnica pokaže zube. Puhao je vjetar brzine veće od 100 km/h, a magla je bila takva da nije bilo svejedno ni iskusnijim planinarima. Kroz naše edukacije pokušavamo pojasniti šta ih čeka ili može čekati na planinama, ali uz pomoć interneta danas je sve dostupno pa mnogi misle da preko youtubea mogu naučiti i planinarenje - upozorava Ajrulahi.
Kao neko ko se dobro sjeća standarda i normi bivše države, rastužuje ga sadašnji odnos prema okolišu.
- Prije rata, djeca su prvo u školama bili gorani, pa izviđači, a tek onda ulazili u planinarenje. U školama se odmah usađivala svijest o očuvanju prirode. Sada se to sve promijenilo. Bila su obavezna i četiri časa o prirodi. Planinari su učili šta u prirodi treba čuvati. Tada nije bilo ni blizu plastičnih kesa kao danas. Nije se bacalo na sve strane, a i moralne norme su bile na višem nivou. Moramo voditi računa o čistoći planina. Stara planinarska izreka kaže da sa planine ponesite samo lijepe uspomene i svoje smeće - kaže Ajrulahi.
Istovremeno, Čeljo poručuje:
- Ljudi, obiđite BiH. Nećete se pokajati. Svaki vikend izađite na neku planinu, obiđite rijeke i jezera jer živite u prelijepoj zemlji. Ne trebate ići nigdje dalje, jer sve što se može vidjeti u svijetu ima i u BiH. Priroda nas je nesebično obdarila. Naše je da to sačuvamo za buduće generacije.

• PRIPREMA ZA OLIMPIJADU

Uvođenje kursa za sportsko penjanje ima i dodatni motiv, i to onaj najveći sportski.- Sportsko penjanje će od narednih Olimpijskih igara u Japanu postati i olimpijski sport pa želimo da animiramo djecu da se što više počnu njime baviti. Imamo mogućnost da djeci koja postižu vrhunske rezultate u svim aspektima života, pomognemo da i u sportskom penjanju postignu neke značajnije rezultate. Želimo im pružiti mogućnosti za takav razvoj - kaže Čeljo.

• VIA FERRATE HIT U SVIJETU

Prateći svjetske trendove i u BiH je sve više „via ferrata“, što u prevodu znači „osigurani željezni put“. 
- Sajlama i merdevinama je sada osigurano kretanje i onim dijelovima gdje su nekada išli alpinisti pa je približeno i planinarima bez alpinističkog iskustva. Jedna od ferrata je i na Trebeviću, na Bijeloj stijeni i prilično je interesantna jer je odozgo fenomenalan pogled na grad. Imamo i ferratu u Blagaju koja izlazi na grad hercega Stjepana, zatim na Čvrsnici u Velikom kuku, Osobac na Prenju, u kanjonu Brine kod Posušja na koju idemo uskoro... To je sada svjetski trend - kaže Čeljo.