Nakon strašnih slika suhog korita sa obližnje Kraljuščice, što je posljedica rada dvije MHE koje su sa radom počele 2016., stanovnicima Neretvice je jasno da, ukoliko se i na Neretvici izgrade MHE, oni ostaju bez rijeke i odlučni su da to spriječe, kazao je za Start BiH Anes Podić, iz Udruženja građana „Eko akcija“. S druge strane, Edhem Bičakčić, bivši direktor Elektroprivrede BiH i vlasnik privatne kompanije koja se, između ostalog, bavi i projektovanjem MHE, kaže da je nesporazum nastao jer se prilikom izrade studije obradio cijeli sliv rijeke Neretve gdje je naveden potencijal za 15 MHE, što i sam smatra prevelikim brojem

Male hidroelektrane – beznačajna korist i ogromna ekološka šteta, tako u nekoliko riječi efekat koji male hidroelektrane imaju na energetski sektor i životnu sredinu opisuju stručnjaci, pozivajući se na studije rađene u Evropskoj uniji.

„Vi kad zahvatite vodu, pa je vodite nekoliko kilometara kroz cijevi, pa je propustite kroz turbine i vratite u vodotok, ne produkujete nikakvo zagađenje, ali oni koji zagovaraju izgradnju malih hidroelektrana izbjegnu da kažu da to što odvođenje vode čini uništava potpuno život, odnosno čini ekocid u tim vodotocima“, pojašnjava slikovito za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Upravo zbog štetnog uticaja na životnu sredinu i uništavanja prirode, u Evropi je srušeno oko 400 malih hidroelektrana dok je u Sjedinjenim Američkim Državama od 1993. do 2017. godine srušeno više od 1.000 objekata, navodi se u različitim studijama.

Kako bi zaštitili okoliš i vodotokove od navedenih negativnih utjecaja, gradnju malih hidroelektrana (MHE), koja je posljednjih godina intenzivirana u našoj zemlji, gotovo uvijek prate protesti lokalne zajednice i nevladinih udruženja. Posljednji aktuelni slučaj je najavljena gradnja dvije mini HE na rijeci Neretvici. Njihovu gradnju su trenutno stopirali protesti građani.

- Izgradnja velikog broja MHE u BiH nije rezultat strateških potreba za elektičnom energijom, nego namjere da se zadovolje investitori, uglavnom izvanredno povezani sa vlastima i stranačkim krugovima. Sve 104 MHE su 2019. proizvele 497,99 GWh što je tek 3,1 posto od ukupno proizvedene električne energije u BiH. BiH proizvodi daleko više električne energije nego što troši: 2019. je proizvela ukupno 16.074 GWh, a potrošila 12.033 GWh električne energije. Bh. neto izvoz je od neto uvoza veći za 3.743 GWh, što je čak 7,5 puta više od ukupne proizvodnje MHE. BiH je 2019. iz obnovljivih izvora, pretežno velikih hidroelektrana, proizvela 40 posto ukupno proizvedene energije. Kad je u pitanju udjel proizvedene obnovljive energije u ukupnoj potrošnji energije, BiH bi se, da je nekim slučajem članica Evropske unije, nalazila unutar pet prvoplasiranih zemalja po tom parametru - tvrdi Anes Podić, iz Udruženja građana „Eko akcija“.

EBRD se 2017. povlači iz projekta

On ističe da je glavni razlog protivljenja gradnji MHE taj što one uništavaju rijeke, a korist koju od njih ima lokalno stanovništvo je minimalna. Podić tvrdi kako zbog visoke automatizacije rada MHE zapošljavaju simboličan broj radnika, najčešće samo jednog, što znači da bi sve predviđene MHE, njih oko 450, zaposlile ukupno radnika kao neka omanja tvornica.

To, međutim, nisu jedini razlozi protiv gradnje. Naš sagovornik navodi kako se
 koncesioni ugovori potpisuju obično na 30 godina, a u zadnje vrijeme i na 50 godina. Ugovori se potpisuju sa lokalnim vlastima, a raspodjela koncesionih naknada zavisi i od entiteta i od pojedinih kantona. Iznos koncesionih naknada koje dobija lokalna zajednica je simboličan i kreće se od 1 do 3 posto ukupnog prihoda male hidroelektrane.

- Srednjobosanski kanton, gdje je dosad izgrađeno ukupno 35 malih hidroelektrana, koncesionim naknadama ubire svega 0,46 posto svog ukupnog prihoda. Opština Fojnica je na ime koncesionih naknada od svih šest malih hidroelektrana na svojoj teritoriji od 2015. do 2018. ubirala svega od 44,6 do 59,6 hiljada KM. Šteta koja nastaje izgradnjom MHE je ogromna. Prave se obično na našim divljim rijekama gdje često nikada ranije nije kročila ljudska noga. Za pripremu izgradnje, prvo se u netaknutim šumama probijaju pristupni putevi, zatim se polažu cijevi, koje su obično velikog promjera, između dva i tri metra, koje se često postavljaju i u samo riječno korito. Takvom gradnjom znaju biti uništeni čitavi vrijedni kanjoni, pri čemu se uništavaju rijetke biljne i životinjske zajednice koje su tu preživjele još od posljednjeg ledenog doba. Kada počnu da rade, bez obzira na raspoloživi vodostaj, MHE crpe količinu vode potrebne za maksimum profita. Potpuno se isušuju riječna korita, uništava se riječni biljni i životinjski svijet, a sa njim i potencijal za razvoj lokalnih zajednica. Izgradnjom 106 malih hidroelektrana u BiH, uništeno je skoro 300 kilometara dragocjenih riječnih obala i korita - ilustruje Podić razmjere štete.

Kada je riječ o motivima investitora, naš sagovornik podsjeća kako poticaji i otkup ukupne količine proizvedene električne energije po garantovanim cijenama, koje su u prosjeku dvostruko veće od cijene koju za proizvodnju struje plaćaju domaćinstva, tokom 12 godina (u FBiH) i 15 godina (u RS) čine ulaganje u MHE najmanje rizičnim od svih privrednih ulaganja.
Po isteku 12-godišnjeg perioda, u Federaciji BiH otkup struje će se nastaviti po tzv. referentnoj cijeni, koja je 60 posto viša od cijene koju domaćinstva trenutno plaćaju za proizvedenu električnu energiju. Osim toga, Podić napominje kako se
vlasnicima MHE usmjerava većina nemalih sredstva iz „naknade za obnovljive izvore“ koju svi bh. građani i privrednici plaćaju uz mjesečne račune za električnu energiju koji su 2019. iznosili oko 48 miliona KM.

Trenutno najaktuelniji je najavljeni početak gradnje dvije MHE na Neretvici. Podić podsjeća kako na ovoj rijeci i njenim pritokama Elektroprivreda BiH (EP BiH) namjerava graditi čak 15 MHE. Federalno i kantonalno ministarstvo okoliša su okolišne dozvole izdali u periodu od 2011. do 2013. godine na osnovu, po njegovom mišljenju, površno urađenih studija utjecaja na okoliš, koje je radila domaća konsultantska kompanija u 2009. godini.

- EPBiH se za pomoć oko finansiranja obraća Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). Kvalitet okolišnih dozvola nije zadovoljio standarde pa EBRD angažuje međunarodnu konsultantsku kompaniju za izradu dodatne studije za ocjenu utjecaja gradnje na okoliš i stanovništvo. Nakon što je studija potvrdila prisustvo kritično ugroženih vodenih organizama u dolini Neretvice, čiji bi opstanak bio ugrožen izgradnjom MHE, EBRD se 2017. povlači iz projekta - tako u praksi izgleda primjena istinskih evropskih standarda. I pored novih saznanja o pogubnom utjecaju gradnje MHE na živi svijet okolišne dozvole ostaju na snazi - kao i obično, sve je podređeno interesu investitora. Nakon strašnih slika suhog korita s obližnje Kraljuščice, što je posljedica rada dvije MHE koje su sa radom počele 2016., stanovnicima Neretvice je jasno da ukoliko se i na Neretvici izgrade MHE, oni ostaju bez rijeke i odlučni su da to spriječe - upozorava Podić.

Veće su isplativije

Edhem Bičakčić, nekadašnji direktor EPBiH, a danas vlasnik privatne kompanije koja se, između ostalog, bavi i projektovanjem MHE, za magazin Start BiH prije svega ostalog ukazuje na značajan, ali neiskorišten hidropotencijal BiH ilustrujući to podatkom da je taj procenat kod velikih HE oko 40 posto, kod MHE oko 15 posto. On također ističe da su sve HE na bazi najviših ekološki prihvatljivih standarda iako ne spori da je bilo pokušaja od strane investitora da te standarde „zaobiđu“, ali za to nisu dobili saglasnost.

- Ako govorimo o slapovima Kozice u Fojnici, sve izgrađene HE su napravljene ispod slapova da ne bi ugrozile prirodni raritet. Neki su tražili iznad da grade, ali nisu dobili dozvolu. Na rijeci Duščici, općina Prozor, na vodopadu je investitor pokušao graditi MHE, ali nije dobio dozvolu. U Martinbrodu na Uni, iako čak u prostornom planu Nacionalnog parka ima definisana MHE, investitor je također odbijen - kaže Bičakčić.

Prema njegovim riječima, za investitore je također bitan uslov i ekološki prihvatljiv protok koji se izračunava na osnovu dugogodišnjeg hidrološkog osmatranja protoka, čak i po 40 godina.

- Nova metodologija je vrlo obeshrabrujuća za investitora jer značajan dio vode sprečava za korištenje hidroenergije. To u praksi znači da one vrijednosti koje dobijete moraju ostati u koritu i da se ne smiju zahvatiti  veće od prirodnog  u sušnim mjesecima poput avgusta i septembra. To znači da mini HE u tim mjesecima uopšte ne može raditi. Među ovih stotinjak izgrađenih mini HE, njih oko 70 posto ne radi najmanje 2-3 mjeseca u godini da bi ispoštovali te uslove - navodi on.

Kada je riječ o projektima na Neretvici, Bičakčić pojašnjava kako su tu radi o gradnji dvije MHE. Nesporazum je, kaže, nastao što se prilikom izrade studije obradio cijeli sliv rijeke Neretve gdje je naveden potencijal za 15 MHE, što i sam smatra prevelikim brojem.

Stotine građana na protestima 

Prvog dana mjeseca juna na mostu u Goranskom polju, kod Buturović Polja, okupili su se mještani kako bi spriječili radove na izgradnji minihidrocentrala na Neretvici.

Nakon održanih masovnih protesta početkom ove godine, mještanima je obećano da će se održati tematska sjednica općinskog vijeća na kojoj se trebalo demokratski i uz potpuno uvažavanje volje naroda koji se protivi uništavanju rijeke, odlučivati o sudbini ovog područja.

„Gradnja 15 mHE na Neretvici znači potpuno isušivanje riječnog korita, uništavanja staništa zaštićene vrste bijelog raka, uništavanje poljoprivrednih imanja i onemogućavanje prava na pitku vodu“, navode iz Eko akcije.

Pridružile su im se žene iz Kruščice. Došli su mještani iz Fojnice i iz Sarajeva.

Podsjećamo, na snazi su preporuke OV Konjic i Vijeća MZ Neretvica i MZ Jasenik o obustavi svih radova najmanje do održavanja tematske sjednice, koja se do zaključenja ovog broja nije održala.

Na Neretvici je planirana izgradnja 15 minihidroelektrana.

On također napominje kako je investitor EPBiH već dobila sve saglasnosti i dozvole za dvije MHE, da je već izvršena eksproprijacija privatnog zemljišta na čitavom potezu, te da su imovinsko-pravni odnosi riješeni bez ikakvih sudskih postupaka. Poslije svega toga došlo je, kaže, do protesta mještana, a prema informacijama sa kojima raspolaže opština Konjic se obavezala da napravi još jednu tematsku sjednicu gdje će se odgovoriti na sva relevantna pitanja.

- Moj stav je uvijek bio da Elektroprivreda ne treba da pravi male već samo velike HE. Ja se bavim projektovanjem i razvojem malih HE, ali u ovom konkretnom slučaju nisam radio ništa. Ni u sklopu EP ni privatno. To je bilo poslije mene. Male su skuplje i velike se više isplate. Mi smo poslije rata, recimo, zatekli dobro razrađenu projektnu dokumentaciju HE Konjic na Neretvi. Pokušali smo da ishodimo dozvole, ali nismo uspjeli. Bilo je tada i nekih ponuda američkih investitora, ali nismo imali saglasnost američke vlade za njihov dolazak u BiH jer smo tada bili nesigurna zemlja. Ali imali smo snage i kapaciteta da to i sami uradimo jer imamo iskustvo. Poslije smo razvijali Glavatičevo, ali 2013. je to Vlada dala na razvijanje nekim privatnim investitorima. Sada taj projekat stoji kao potencijalno vrijedan jer je to najveći neiskorišten hidropotencijal u BiH ne računajući rijeku Drinu. Mislim da EP treba prepustiti male HE privatnim investitorima, ali kod nas je odnos prema njima bremenit naslijeđem jer svi misle odmah da je neki lopovluk iako već imamo ovdje respektabilne strane investitore iz Slovenije, Austrije, Njemačke... - kaže Bičakčić.

Za proteste u lokalnim zajednicama Bičakčić kaže da je to postalo malo „moderno“, a za zahtjeve da se uvede moratorij na gradnju MHE smatra da bi to bilo štetno za razvoj BiH. Svoj stav potkrepljuje rješenjima iz, kako nas uvjerava, svih zemalja alpskog regiona koje imaju značajan hidropotencijal koji su stopostotno iskoristili.

Bičakčić kaže kako se u Austriji MHE grade čak i u nacionalnim parkovima, u Sloveniji se male HE ne prave na visini većoj od 900 metara nadmorske visine zbog skijaških terena, ali je sve ispod te visine slobodno za korištenje ukoliko ima isplativosti. Sa druge strane, BiH koristi samo 15 posto tog potencijala.

- Ja često kažem da mi imamo dva izbora – da slijedimo put razvijenih zemalja ili ćemo ostati na nivou indijanskog rezervata gdje priroda neće biti dirnuta, ali neće biti razvoja. Bit će lijepo za šetanje, ali... To je naš izbor - kaže on, uz konstataciju da, uprkos mišljenju većinske javnosti, MHE i nisu toliko popularne među investitorima zbog složenog i dugotrajnog procesa dobijanja dozvola. Također dodaje i kako je USAID napravio poseban vodič za investitore.

Logičnim se međutim postavlja pitanja koji i kakvi investitori onda uopšte i žele da grade MHE u BiH?

- Male HE su prihvatljive jer objekat snage 1 MW košta u prosjeku oko tri miliona KM. To su investicije koje se mogu razviti i sa domaćim kapitalom pa mnogi ulaze u to. Njih prave oni koji to vole, ali često nemaju kolateral za kredit. Oni koji to imaju baš nisu zainteresovani jer ovo smatraju najmanje isplativim. Povrat je kod mini HE 8-9 godina, a to je predugo za one koji imaju kapital. U drugim oblastima je povrat dosta kraći. Pokojni Gavrilo Bobar, koji je napravio jednu MHE, mi je jednom kazao da ima šest različitih biznisa, ali mu se ovaj najmanje isplatio i da mu ne pada na pamet da više u to ulazi - kaže Bičakčić.

Član „Zelenog kadra“

Iako se bavi projektovanjem malih HE, Bičakčić kaže i da je član Eko udruženja „Zeleni kadar“ jer, kako kaže, uvijek nastoji da zadovolji sve ekološke standarde.

- Potrebno nam je eko-osvješćivanje i trebaju nam aktivnosti ekoudruga, mada tu imamo nekad i nerazumnih zahtjeva. Sjećam se kada je na jednoj raspravi neki diskutant kazao da ako se izgradi HE smanjit će se protok vode pa kada baci kesu ona će tu ostati jer je voda neće odnijeti. To je bio argument zašto je protiv gradnje. Ali realne kritike se moraju uvažiti. I investitori žele dobar odnos i razumijevanje lokalne zajednice jer se boje za sigurnost pogona nakon izgradnje - kaže Bičakčić.

Naš sagovornik dodaje kako proizvodnja MHE zavisi od hidrologije koja je, primjera radi, ove godine katastrofalna pa će sve MHE imati podbačaj.

- Ova kiša koja pada je poljoprivredna. Pogledajte nivo rijeka. Snijega skoro nismo imali, nije bilo rezervi. Miljacka trenutno izgleda kao usred ljeta, a tako je i sa drugim rijekama. Najveća proizvodnja u HE je u aprilu, maju, u junu, ljeto je naravno loše, a zima - kako kad. Ako su veliki mrazevi onda nema vode. Vrlo je važno reći da klimatske promjene ukazuju da se smanjuju vodotokovi. Statistika pokazuje da je zadnjih 20 godina dosta gore nego prije rata. Vode se smanjuju, a povećava se broj sunčanih sati, što odgovora solarnim elektranama - ističe naš sagovornik.

Kada je riječ o koncesijama, one se ustupaju na period od 30 godina, nakon čega se MHE ustupa državi, odnosno lokalnoj zajednici. Postoji, međutim, zakonska mogućnost da se koncesija produži za dodatnih 15 godina.

Gdje je budućnost?

Na pitanje gdje leži energetska budućnost BiH s obzirom na činjenicu da su  potencijali vjetra i sunca manji od potreba, a trenutno su i preskupi za BiH, naši sagovornici imaju različite odgovore.

- Godine 2018. je na prenosni sistem BiH priključena i prva vjetroelektrana - Mesihovina, instalirane snage 50,6 MW, a godinu kasnije u pogon ulazi i vjetroelektrana Jelovača, instalirane snage 36 MW. Godine 2019. ove dvije vjetroelektrane proizvele su ukupno 254 GWh, što iznosi pola ukupne proizvodnje svih bh. malih hidroelektrana. Ukupni cjenovno kompetitivni potencijal solarnih i vjetroelektrana u BiH procijenjen je na oko 30 TWh godišnje, oko 2,5 puta je veći od sadašnje ukupne potrošnje električne energije u BiH - navodi Podić.

Sa druge strane, Bičakčić ističe kako u BiH postoje značajni potencijali i sunca i vjetra i vode te se stoga ravnomjerno trebaju razvijati sva tri segmenta.

- Neke projekcije kažu da bismo godišnje trebali graditi 120 MW obnovljivih izvora da bismo zadovoljili evropske standarde oko emisije smanjivanja CO2. Termoelektrane se ne mogu izbaciti u potpunosti, ali možemo smanjiti njihovo korištenje. Možemo eliminisati zagađivače, ali CO2 će ostati problem. Mi sada dobijamo 60-70% energije iz uglja i nije realno očekivati da TE tek tako eliminišemo, ako ne želimo postati uvoznici električne energije, što je strateški neprihvatljivo - smatra on.

Bosanska turbina, najsavršeniji domaći proizvod

Bičakčić ističe kako se u BiH proizvodi turbina za MHE koja je u potpunosti produkt bh. pameti te da je u tehnološkom smislu smatra najsavršenijim domaćim proizvodom.

- Fabrika u Banovićima radi Kaplan i Francis turbine do 5 MW snage koje su vrlo tražene na evropskom tržištu. To je potpuno bosanski proizvod i ja tvrdim da je to tehnološki najsavršeniji proizvod koji BiH u cijelosti samostalno proizvodi. Ako neko ima neki bolji, neka ga pokaže. Ova turbina je isključivo projekat domaće pameti. Ta firma proizvodi svu potrebnu hidromehaničku opremu. Ovaj sektor se jako dobro razvija u BiH. Efikasnost na turbini je 90% što je top - uvjerava nas Bičakčić.

Moratorij na gradnju mHE

Ekološka udruženja Eko Akcija i ekološko-humanitarna udruga Gotuša krajem 2019. zatražili su od vlasti Bosne i Hercegovine uvođenje moratorija na izgradnju malih hidroelektrana zbog, kako navode, ugrožavanja rijeka u BiH.  Predstavnici ovih udruga pripremili su i tekst Manifesta o očuvanju vode u Bosni i Hercegovini, kojeg su u proteklom periodu potpisivati građani BiH, a na koncu će biti predat bh. vlastima.

"Manifest znači potpuni moratorij na daljnu gradnju, zaštita naših voda, da nam se ne desi da sutra neki koncesionar zauzme izvorište, a da ljudi pored nemaju vode za piće", rekao je Anes Podić.

Ovaj sadržaj je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost portala bhputovanja.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.