Kada je riječ o BiH, jasno je da vlasti ne vode previše računa o zaštiti okoliša, niti se previše brinu kako ćemo i šta ćemo sutra. Ovoga puta prvenstveno ćemo pisati o divljim orhidejama – još jednim specifičnim obilježjem Bosne i Hercegovine, a kako bismo ukazali na šaroliko bogatstvo kojim je naša zemlja okićena. Jasno je kako ih je sve manje zbog nemara različitih nivoa vlasti, tačnije, o njima se ne zna previše, ali i sami građani doprinose tome svojom, može se slobodno kazati, nezainteresovanošću.

Kako je za naš magazin kazao mr. sc. Elvedin Šabanović, inače jedan od autora nedavno objavljenog priručnika „Orhideje i njihova staništa u Zeničko-dobojskom kantonu“, podatak da zvanične institucije vlasti koje pokrivaju ovu oblast navode samo četiri taksona na nivou Zeničko-dobojskog kantona kao ugrožena, dovoljno ilustruje nepoznavanje ove materije ili nepostojanje odgovarajuće baze podataka na osnovu koje se kreiraju ovakvi podaci.

- Crvena lista flore Republike Srpske, naprimjer, obuhvata 49 vrsta, ali bez podataka o kategoriji ugroženosti za pojedine taksone tako da bi budućom ček-listom orhideja za Bosnu i Hercegovinu ovaj problem mogao biti trajno riješen - kaže Šabanović.

Jedan od Šabanovićevih od suradnika na kreaciji pomenutog priručnika je i mr. Aldin Boškailo, koji je dosta „kritičniji“ po pitanju učešća institucija u svemu vezanom za ovu tematiku:

- Nažalost, naučna istraživanja zaista imaju izuzetno slabu podršku vlasti. Ovaj priručnik su finansijski podržali Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH i Zavičajni muzej Visoko. Međutim, zaista se nadam da će se u narednom periodu posvetiti više pažnje općenito za istraživanja prirode, jer već sad ozbiljno kasnimo za gotovo svim europskim zemljama.

Kako je istakao, jedna od prvih stvari jeste popis flore, jer su popisi nomenklaturna i taksonomska osnova daljnih djelatnosti koje se moraju ili bi se trebale poduzeti. Naglašava kako je potrebno to uraditi za cijelu BiH, ali da bez podrške vlasti to neće biti ni najmanje lagan posao.

Orhideje na tlu BiH

Tokom istraživanja, koje je sprovela grupa čiji je član bio i Šabanović, došlo se do zapanjujućih rezultata. Kako je on kazao, višegodišnja, posebno terenska istraživanja ove porodice biljaka, i uopće biodiverziteta na području Zeničko-dobojskog kantona, rezultirala su između ostalog publikacijom u kojoj je dat pregled orhideja gdje je ukupno obrađeno 50 taksona, što čini oko 45% od ukupnog broja poznatih orhideja u Bosni i Hercegovini.

U Zeničko-dobojskom kantonu imaju tri tipa staništa, a ona su, prema riječima Šabanovića, otvorena vlažna staništa, otvorena travnjačka staništa i šumska staništa.

- Na vlažnim staništima Zeničko-dobojskog kantona javlja se sedam taksona orhideja,  najveći broj vrsta naseljava otvorena travnjačka staništa, njih 24, dok šumska staništa naseljava 15 taksona orhideja. Dva taksona naseljavaju i travne i šumske formacije - kaže Šabanović.

Nađ sagovornik dodaje kako posljednji sistematski i hijerarhijski prikaz familije Orchidaceae u Bosni i Hercegovini datira iz početka 20. vijeka, kada je Beck-Managetta (1903) zabilježio 56 vrsta orhideja.

- Kasnije, u okviru izvještaja o biološkoj raznovrsnosti Bosne i Hercegovine (Redžić et al., 2008), sumiranjem literaturnih i drugih podataka, Šilić (2008) navodi da je na teritoriji Bosne i Hercegovine prisutno 69 vrsta, 35 podvrsta i sedam hibrida, iz 23 roda ove porodice - ističe Šabanović.

Napominje i to kako je za veliki dio BiH ostala nepoznanica o rasprostranjenosti ove vrste biljki, te kako će upravo priručnik na čijoj izradi je i sam učestvovao upotpuniti ranija istraživanja, ali i biti podsticaj za neka buduća.

- Od ukupnog broja orhideja iz sistematskog prikaza koji je dao Beck-Managetta (1903) skoro polovina njih nalazi se na spisku rijetkih, ugroženih ili krajnje ugroženih biljnih vrsta Bosne i Hercegovine (Šilić, 1996). Aktualna Crvena lista flore Federacije Bosne i Hercegovine obuhvata svega 27 vrsta orhideja (Đug et al., 2013). Nakon što istraživanja divljih vrsta orhideja budu kompletirana na nivou Bosne i Hercegovine ovaj broj će sigurno morati biti revidiran - napominje Šabanović.

Kako je kazao, prilikom istraživanja su utvrdili prisustvo 16 taksona orhideja iz 11 rodova koje imaju status ugroženosti, što predstavlja oko 57% od ukupnog broja orhideja sa trenutne Crvene liste Federacije Bosne i Hercegovine.

O vrstama orhideja koje obitavaju na području koje je obuhvaćeno istraživanjem više saznajemo od Aldina Boškaila.

- Najčešće vrste orhideja koje obitavaju na području Zeničko-dobojskog kantona su: Anacamptis morio (L.) R. M. Bateman – mali (obični) kaćun, Pridgeon & M. W. Chase, Anacamptis pyramidalis (L.) Rich. – piramidalna vratiželja, Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce – bijela naglavica,  Neotinea ustulata (L.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase – crno-crveni kaćun, Neottia nidus-avis (L.) Rich. – šumska gnjezdovica - kaže Boškailo.

Prve europske orhideje su sa Balkana

Nije tajna da Balkan krase mnoge lijepe stvari. Od divnih domaćina, preko buntovnika do predivnih krajolika. Recimo da u BiH imamo nekoliko izvanrednih prirodnih ljepota kao što su mnogobrojni vodopadi, poput Kravica, prašume kao što je Perućica, planine poput Maglića i Jahorine ili veliko močvarno područje Hutovog blata sa svojom faunom i florom. No, nije toliko poznato da su prve europske orhideje otkrivene na ovom podneblju.

- Malo je poznato da su prve evropske orhideje otkrivene baš na području Balkana. Većina ljubitelja orhideja smatra da su to biljke koje rastu u saksijama ili tamo negdje u cvjećarama, i za građane je velika nepoznanica njihov život u slobodnoj prirodi. To su vjerovatno najljepše bosanskohercegovačke biljke, iako su sve biljke posebne na neki svoj univerzalan način - kazao je Elvedin Šabanović.

Možda je jedan od problema ovog neznanja i obrazovni sistem, no to je neka druga, distinktna tema od ove. Vjerovatno i medijski slabo propraćeni događaji koji ukazuju na ljepote faune, ali nekako dosta zaboravljene, a krucijalne po naše živote flore u BiH, dodatno pogoršavaju situaciju sa znanjem stanovništva.

Najveća porodica biljaka na svijetu

Znamo da nas svugdje okružuju biljke. Kada putujemo, vrlo često se znamo zagledati u šumu ili neku livadu u proljeće i tada ostajemo bez teksta. Jednostavno, svaki put nam upravo biljke pokažu kako je život lijep, kako je svijet šaren – dok ga mi sami crnimo.

Impozantno je to što najveća porodica biljaka, orhideje, ima oko 28 hiljada vrsta iz nevjerovatnih 880 rodova.

- Na području Evrope i Mediterana poznato je oko 300 vrsta orhideja iz 35 rodova, mada bi ovaj podatak trebalo uzeti sa rezervom, jer su tumačenja taksonomskog statusa mnogih vrsta orhideja različita od autora do autora - kazao je Šabanović.

Priručnik za orhideje

Više je puta do sada pomenut i priručnik „Orhideje i njihova staništa u Zeničko-dobojskom kantonu“. To je u suštini dio projekta koji je za ciljnu grupu imao upravo porodicu biljaka orhideja, a cilj je bila njihova inventarizacija i rasprotranjenost u tom dijelu BiH (Zeničko-dobojski kanton):

- Ova knjiga predstavlja svojevrstan botanički vodič koji omogućuje determinaciju (određivanje) orhideje koja je nepoznata u pogledu njezinog imena i sistematske pripadnosti. Za pravilnu determinaciju izuzetno je važno dobro posmatrati sve morfološke karakteristike date orhideje, obratiti pažnju na njeno stanište i upoređivati sa navedenim tekstom i fotografijom vrste iz ove knjige - pojašnjava Šabanović.

Upravo kroz porodicu divljih orhideja imamo priliku upoznati mnogobrojne prirodno-geografske vrijednosti koje ima to područje. Održana je i izložba, a danas se eksponati ovog istraživanja čuvaju u muzeju u Brezi.

Zaista, kada se priroda i ljepote tog dijela Bosne, one centralne, gledaju kroz prizmu divljih orhideja, pokazuje se ona stvarna slika, kako je BiH zapravo vrlo jaka zemlja, moćna, pokazuje se sav njen prkos i ljepota, koju ljudi inače ne primijete od stalnih dnevnopolitičkih problema koje sami sebi postavljaju kao prioritet.

- Knjigu „Orhideje Zeničko-dobojskog kantona“ već je moguće pronaći na policama priznatih evropskih biblioteka poput one u Berlinu, Budimpešti, Varšavi, Beču i slično, i mislim da je to trenutno ujedno i najbolji ambasadorski posao koji, nadam se, uspijevamo raditi za Bosnu i Hercegovinu. Iznenađujuća je evropska potražnja za orhidejama Bosne i Hercegovine - kaže Šabanović.

U bližoj budućnosti, u narednih nekoliko mjeseci, ekipa sa kojom on surađuje namjerava obraditi podatke o vrstama, broju i rasprostranjenosti divljih vrsta orhideja u Bosni i Hercegovini, te na taj način planiraju pripremiti potencijalnu ček-listu u novijoj ediciji flore Bosne i Hercegovine kada je u pitanju ova porodica biljaka.

O korisnosti priručnika, Aldin Boškailo je kazao:

- Budući da je priručnik pisan jednostavnim i razumljivim jezikom, namijenjen je kako učenicima osnovnih i srednjih škola, turistima, studentima, profesorima, tako i profesionalnim djelatnicima koji se bave ovim pitanjima. Koncept priručnika prati naučno-popularni stil pisanja, koji obuhvata naučni naziv vrsta, sinonime, engleske nazive, detaljan morfološki opis vrsta sa grafičkim prikazom vremena cvatnje, konzervacijski status, te kvalitetne fotografije sa makrodetaljima koji pomažu pri prepoznavanju date vrste, što je posebno korisno učenicima, studentima, turistima i svim zaljubljenicima prirode.

 Orhideje su zaista čudo prirode

Vrlo je zanimljiva činjenica da su boje cvjetova orhideja toliko originalane i toliko, ponekad, čudne da ih ljudi diljem Europe nazivaju „čudom prirode“. Takvo ime imaju i zbog toga što kod nekih vrsta grozdovi mogu narasti toliko da budu viši od drveća, što je rijetka pojava.
S obzirom na broj vrsta koje pripadaju orhideji, zaista se može reći da je ona čudo prirode i kako njena šarolikost ne samo vrsta već boja i staništa u kojim može obitavati svaka vrsta pojedinačno zaista joj daje neku lijepu mističnost, jedan čudan, ali lijep šarm.

- Orhideje se zbog svoje specifičnosti i ljepote građe svojih cvjetova, s pravom nazivaju najljepšim biljakama na planeti Zemlji - tvrdi Šabanović.

A one su se pojavile i terciraju prije otprilike 20 miliona godina, pa spadaju među najmlađe biljne porodice. Uzgajanje orhideja je počelo već od 18. stoljeća, a od 19. su u posao ušli i rasadnici biljaka, koji su slali eksperte u tropske krajeve i zaista ih vrlo skupo plaćali kako bi upravo orhideje prebacili do njih. To im je i dizalo cijenu, te su one zbog toga postale statusni simbol bogataša. Ali to je stvorilo i jedan problem:

- Dato nemilosrdno sakupljanje biljaka dovelo je i do potpunog istrebljenja pojedinih vrsta. I danas orhideje imaju veliku komercijalnu vrijednost, uzgajaju se i prodaju kultivirani hibridi, a pojedine vrste se koriste i kao aromatični dodaci slasticama i parfemima - kazao je Aldin Boškailo te naglasio da se u današnjem vremenu bilo kakvo iskorištavanje samoniklih orhideja ne dozvoljava, jer se radi o strogo zaštićenim vrstama, ugroženim ponajprije djelovanjem čovjeka.

 Koliko čuvamo našu floru

O tome koliko čuvamo naš biljni svijet najbolje govori stalna siječa šuma, asfaltiranje gradova do maksimuma, bacanje smeća u prirodu, uništavanje rijeka, itd. Naravno, uništavanjem biljnog svijeta direktno ugrožavamo životinjski, s obzirom da smo mi svi dio velikog točka koji se okreće, i svi smo nevjerovatno potrebni jedni drugima.

- Sve vrste orhideja su zaštićene Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) i nalaze se u Dodatku II. Također, mnoge od njih se nalaze na Crvenoj listi kao BiH, tako i Evrope i svijeta. Ukupno 16 vrsta orhideja ZDK se nalazi na Crvenoj listi flore FBiH. Najveći broj je iz skupine VU – ranjive i NT – gotovo ugrožene, zatim slijede vrste iz skupine CR – kritično ugrožene i EN ugrožene - kazao je Aldin Boškailo.

Nekada je naprosto priroda ta koja nas očarava i koja daje snagu, tako vrlo često ljudi zaboravljaju da smo svi dio nje, dio velikog kotača koji se okreće i koji nas sve „gazi“, vraća u nju. Sve što je prirodno je neograničeno jer se uvijek vraća na početak, ali životni vijek orhideja, životni vijek čovjeka, životni vijek biljki nije. Vlasti su bile, vlasti imamo sada i vlasti će biti, no jedno je sigurno – ništa nije vječno. Ostaje nadanje da će ljudi slični Šabanoviću i njegovim kolegama, kroz buduće aktivnosti, podići svijest kod svih nivoa vlasti i da će se oni zajedno udružiti u borbi za prirodu, a ne protiv nje, da će zajednički podići svijest i kod ostalih ljudi, no to ostaje da se tek vidi.

Orhideje i salep

Salep je fini, topli, slatki  napitak idealan za hladne zimske dane, napitak koji su nam donijeli Turci, a proširio se po Bliskom Istoku pa sve do Engleske i Njemačke.

Salep se pravi od praha koji se dobija mljevenjem sušene lukovice posebne vrste orhideje koja raste na jugu Turske, a kod nas se, osim od uveženog praha, pravio i od kaćuna. Kako je za malu količinu praha potrebno mnogo biljaka, nestručno branje je dovelo do toga da su biljke od kojih se napitak pravi sada zaštićene.

Riječ „salep“ potiče od turskog naziva i za orhideju i za napitak koji se od nje pravi. Salep koji se pravi od ovih orhideja zimi se pije kao topli napitak, dok se ljeti koristi u proizvodnji sladoleda iz Maraša i daje mu specifičan ukus.

Pravi salep nije služio samo za uživanje, već se koristio i kao lijek. Ima pozitivno djelovanje na upalne procese sluzokože usta, pa se često koristio baš za liječenje desni. Takođe, salep podstiče lučenje sluzi i oblaganje želudačne sluznice, pa je bio pomoćno sredstvo i u liječenju ulkusne bolesti. Koristio se za umirivanje stomačnih tegoba, ali je, opet zbog lučenja i razmekšavanje sluzi, bio odličan i za respiratorne bolesti. Smatralo se da djeluje i kao afrodizijak, ali se ipak mnogo više koristio zbog pozitivnog uticaja na digestivni trakt.

Ovaj sadržaj je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost portala bhputovanja.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.