logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/12\/mapa-nedimsladic.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/12\/preview\/mapa-nedimsladic.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/12\/source\/mapa-nedimsladic.jpg","caption":"","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

EKOLJUBLJA/I vrijeme postalo ekstremno: Zašto nam se klima „klima“?

26.11.2020 u 20:16

  • Ekologija
  • 0

 „Naša zajednička kuća gori“, zagrmila je Greta Thunberg uz upozoravajuću poruku da se „emisije stakleničkih plinova moraju zaustaviti sad i odmah“. Mlada Šveđanka, koja je na neki način postala novo globalno zaštitno lice ekoloških aktivista i borac protiv klimatskih promjena, možda ponekad zvuči prijeteći i kataklizmično, ali se klimatske promjene svakako sa pravom mogu nazvati „alarmantnim“ i zahtijevaju adekvatnu reakciju


 

Ono što je Greta na globalnom to je Nedim Sladić na lokalnom, bosanskohercegovačkom planu. Mlad, školovan, harizmatičan i pun entuzijazma mnogima je omiljeni (televizijski) meteorolog, a svoje znanje nesebično dijeli.

Naše kuće možda doslovno srećom još uvijek ne gore, ali smo svjesni da sve češće gore beskrajne šume Amazona, Sibira, kao i ogromna prostranstva u Kaliforniji, Australiji... Požari su tako veliki da u „jedan kadar“ mogu ući tek uz pomoć satelitskog snimka što opet dovoljno govori o razmjerama katastrofe.

Nažalost, šume sve češće gore i u Bosni i Hercegovini, ali javnost teško da je svjesna i uzroka i posljedica. Požari su, nažalost, samo jedna od ekstremnih posljedica klimatskih promjena. Šume su glavni izvor kisika što uglavnom potcjenjujemo pa ih krčimo nemilosrdno, što za posljedice ima učestale erozije tla. Šume su naime kolektor za prikupljanje vlage pa se samim tim smanjuje i rizik od poplava. Stoga ne čudi da se posljedice već osjećaju i na mikro nivou.

Sladić napominje kako su klimatske promjene oduvijek postojale, ali u zadnjih 75 godina imamo izražen rast temperatura. Od posljednjih 10 godina čak njih osam ili devet spada u najtoplije. Da situacija postaje sve ozbiljnija pokazuje i podatak da posljednjih pet godina, bez izuzetka, spadaju u red istorijski najtoplijih. Sladić upozorava kako u Evropi najveći porast prosječne godišnje temperature zraka bilježi regija jugoistočne Evrope, odnosno Balkan. Da nevolja nikada ne dolazi sama potvrđuje se i u ovom slučaju jer su nam sa povećanim temperaturama „gratis“ došle i neke druge negativne pojave.

- Jedna od njih je sve češća ekstremizacija vremenskih prilika. Imamo trend toplije klime što povećava mogućnost razvoja olujnih sistema koji mogu uzrokovati i veću količinu padavina, češća grmljavinska nevremena, a samim tim su vjerovatnije i veće štete računajući i ljudske živote. Vidjeli smo to i na primjeru poplava u BiH 2014. godine koje su jedne od najvećih u posljednjih 100 godina - navodi ovaj meteorolog Face TV.

On dalje pojašnjava kako su sve primjetnije i nagle smjene toplih, sušnih i dugotrajnih razdoblja koje povremeno prekidaju tek kraći prodori vrlo hladnog zraka sa nešto obilnijim količinama padavina, ali u kratkom vremenskom periodu, nakon čega se nastavljaju opet dugotrajni sušni periodi.

- Primjera radi, 2010. godine imali smo jednu od najkišovitijih godina u BiH otkako se vrše mjerenja u našoj zemlji. Već 2011. je bila jedna od najvećih suša, veće su možda bile samo 1982. i 2000., da bismo poslije samo nekoliko mjeseci imali obilne snježne padavine u februaru 2012. Tada je čak i Hercegovina bila pod snijegom kakvog niko ne pamti pa su oboreni mnogi padavinski rekordi. U Mostaru je bilo preko 80 cm snijega početkom februara. Nekoliko mjeseci kasnije su počele enormne vrućine, dugotrajna suša i veliki požari koji su koštali bh. ekonomiju gotovo milijardu dolara. Već 2013. smo imali opet požare i visoke temperature i nove rekorde u julu i avgustu, a 2014. su nas zadesile velike poplave. Tada je, nažalost, stradalo oko 20 ljudi u BiH. I u narednim godinama smo imali nagle i ekstremne promjene. Zima 2019/20. bila je jedna od najtoplijih. Evidentno je da su sve češći ekstremi što pokazuje da nam se klima izuzetno „klima“ - upozorava naš sagovornik.

Dašak Jadrana se sve više osjeti u Sarajevu

Sladić ipak podsjeća da je sličnih situacija bilo i ranije. Prije 84 godine, davne 1936. godine u mnogim bh. gradovima je zabilježen najtopliji oktobar kada je živa prebacivala 30 stepeni Celzijusa. Međutim, imajući na umu koliko nam se često zadnjih godina javljaju visoke temperature u oktobru onda se može primijetiti trend s ozbiljnim promjenama.

- Nekada je septembar bio postsezona, a sada je dio sezone. Kupanje se sada produžava čak i na oktobar. Osjetimo već posljedice klimatskih promjena, a osjećat ćemo ih sve više ukoliko ne ograničimo rast ugljičnog dioksida (CO2). Poslije klimatskog summita kojeg smo imali ove godine, postavljen je u New Yorku veliki sat koji odbrojava trenutno još 378 sedmica i nekoliko stotina sati. To je trenutak do kada možemo ograničiti porast CO2 i emisije stakleničkih plinova na nivo koji je propisan standardom RCP 2.6 (Representative Concentration Pathway), odnosno da ograničimo količinu ugljičnog dioksida bez konsekvenci na klimatske promjene, ali bismo u tom slučaju morali reducirati emisiju gasova na nulu - kaže Sladić koji priznaje da je to teško ostvariv cilj ukoliko cijela planeta ne uloži velike napore.

On upozorava da ukoliko se to ne desi možemo očekivati sve gore scenarije, a onaj najcrnji (RCP 8.5) prema analizi UNDP-a predviđa da bi do 2100. godine prosječna godišnja temperatura u BiH porasla za pet stepeni što bi dovelo do dramatičnih promjena.

- Ilustracije radi, prosječna temperatura u Sarajevu u periodu 1961-1990., bila je 9,5 °C, a 1980-2010. je već skočila na 10,6 °C. Inače, ovakva poređenja se rade na 30-godišnjim nizovima. Od 2005. do danas imamo niz od 15 uzastopnih toplih godina, a takav niz nije postojao nikad od kada se rade mjerenja. Zadnjih godina imamo srednju godišnju temperaturu u Sarajevu oko 11 stepeni. To znači da se više ne radi o umjerenoj pretplaninskoj klimi već polako dobijamo utjecaj maritimnosti, što znači da  jača influenca sa Jadrana koji prodire sve dublje - ističe Sladić.

Vremena za djelovanje je evidentno sve manje, a koliko ćemo biti uspješni u borbi protiv klimatskih promjena zavisi ponajviše od nas samih.

(Foto hompage: Ilustracija-Autor mape: Nedim Sladić)


 

 

Ovaj sadržaj je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost portala bhputovanja.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.

                       

 

klima ekoljublja nedim sladić Greta Thunberg

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...