Razgovarao: Dario Novalić

Foto: Aida Redžepagić

U rezidenciju Johanne Strömquist, ambasadorice Švedske u Bosni i Hercegovini, naša ekipa dolazi pod punom novinarskom opremom i sa nezaobilaznim maskama. Atmosfera topla, domaćinska, ali teme vrlo ozbiljne. Švedska je do sada Bosni i Hercegovini finansijski pomogla u više različitih oblasti i na različite načine. A ako niste znali, ona je najveći donator u oblasti zaštite okoliša u BiH: kroz ulaganja u energetsku učinkovitost, poboljšanje upravljanja kvalitetom zraka, ulaganja u pročišćavanje otpadnih voda i sektore upravljanja otpadom, razvijanju strategija zaštite okoliša… Švedska vlada trenutno razvija novu sedmogodišnju strategiju razvojne saradnje za zemlje zapadnog Balkana, a bolji okoliš i klima jedan su od četiri prioriteta u ovoj strategiji.

Upravo zbog svega navedenog glavna tema našeg razgovora s ambasadoricom je okoliš i njegova zaštita. Razgovaramo o projektu "Misli o prirodi! " koji više od  dvije godine uspješno provodi domaća, bh. organizacija Centar za promociju civilnog društva iz Sarajeva, ali i o Bosni i Hercegovini, njenim prirodnim ljepotama, potencijalima i, nezaobilazno, o bh. politici i političarima.

Švedska je podržala projekat „Misli o prirodi!“ Možete li nam reći o kakvom projektu se radi? Koliko ste zadovoljni njegovom implementacijom?

- Tako je! Podržavamo projekat "Misli o prirodi!" više od dvije godine i izuzetno smo zadovoljni onim što je postignuto do sada. Obuhvaća ljude i organizacije iz cijele zemlje i do sada smo dosegli ukupno 888.886 osoba. Cilj je povećati uticaj civilnog društva u zaštiti okoliša umrežavanjem organizacija civilnog društva, institucija, stručnjaka, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou.

Zagovaranje pitanja zaštite okoliša okosnica je ovog projekta. Projekat daje grantove organizacijama koje rade na lokalnom nivou, a prvi rezultati već su vidljivi na terenu. Projekat također podržava Eco HUB-ove, organizacije sa stručnošću i bogatim iskustvom u zaštiti okoliša. Oni rade u različitim dijelovima BiH i specijalizirani su za razne oblasti; permakultura, ruralni turizam i održivi razvoj; zaštita rijeka ili zagađenje zraka. Njihova raznolikost oblasti u kojima rade, znanje i iskustvo velika su prednost. Eko HUB-ovi sarađuju sa drugim organizacijama, školama, lokalnim zajednicama i vjerujem da ih građani već prepoznaju po svojim akcijama, inicijativama i brizi za očuvanje prirode u 41 opštini. Kroz kampanju "Ja sadim, a ti?" projektni tim iz CPCD-a direktno je radio sa građanima. Oko 100 porodica dobilo je ukupno oko 3.000 sadnica voća i mladica, a objavljena su i dva priručnika o permakulturi. Cilj je bio potaknuti građane i građanke da i najmanje površine, uključujući balkone i prozore, koriste za proizvodnju vlastite hrane.

Treća komponenta su Eko-škole. Pokret zelenih škola u Švedskoj ima dugu istoriju. Različite tradicije podučavanja evoluirale su vremenom u obrazovanju o oblasti okoliša u Švedskoj i CPCD koristi najbolje prakse iz cijelog svijeta, uključujući Švedsku, i integrira ih u Certifikacijski mehanizam za Eko-škole u BiH. Trenutno projekat uključuje 36 škola, ali interes je puno veći! Sretni smo što će kroz vrijedan rad CPCD-a u BiH biti dostupan kvalitetan program Eko-škola. U Švedskoj su ovu vrstu obrazovanja također prvo promovirale nevladine organizacije, a danas imamo cijelu generaciju koja živi po načelima o kojima govori Greta Thunberg.

MLADI SU VAŽNI

Projekat nije "zaobišao" mlade, ekipa CPCD-a veliku pažnju posvetila je njihovom učešću?!

- Četvrta komponenta su mladi. Ona uključuje edukativne programe, kampove, modne revije i izložbe. Neke su aktivnosti odgođene zbog pandemije. Ali najveći dio aktivnosti nastavljen je zahvaljujući kreativnim online rješenjima. Nedavno sam učestvovala na online druženju sa 40 mladih osoba i sa muzičarima iz grupe Helem Nejse. Oni su snimili tri pjesme u kojima se poziva na zaštitu okoliša i imali su gotovo 100.000 pregleda. To mi je dalo nadu u budućnost da razgovaram sa njima i slušam razgovore ovih mladih ljudi. Bili su vrlo upućeni i orijentirani na rezultate.

Kako vidite dosadašnji angažman mladih na projektu "Misli o prirodi!" Kakvi su njihovi stavovi i ideje po pitanju zaštite okoliša? Koliko svojim idejama mogu doprinijeti procesu unapređenja zaštite okoliša, koliko je zapravo značajna njihova uloga?

- Angažman je impresivan. Projekat "Misli o prirodi!" pokazuje da mladi nisu samo zainteresovani za okoliš - oni također razumiju probleme sa kojima se suočavamo u tom pogledu i spremni su se angažirati kako bi nešto poduzeli u vezi sa tim. Ovaj projekat omogućava umrežavanje mladih ljudi koji razmišljaju na isti način. Mislim da je važno da upoznaju jedni druge i razgovaraju o svojim idejama. Projekat ih podupire i nadahnjuje za nove korake. Mladi će naslijediti ovaj planet od nas, pa naravno da imaju i izuzetno važnu ulogu. Oni imaju pravo zahtijevati promjene jer će živjeti sa posljedicama.

Bilo je zanimljivo vidjeti radove, fotografije i videozapise mladih ljudi koji su se prijavili za nagradni izazov "Priroda je ljubav!". Mladi su snimali sebe i svoje aktivnosti u prirodi poput plivanja, planinarenja, biciklizma i slično, prirode sa kojom se svakodnevno susreću. Ali također su snimali probleme, scene onečišćenja prirode, probleme okoliša u svojim lokalnim zajednicama, što nam je pokazalo da mladi ne samo da vole prirodu, već su svjesni problema koji joj prijete.

Očito je da ima vrijednih ljudi u BiH. Imamo prekrasnu prirodu, čistu vodu... Što nam to nedostaje? Koji su glavni problemi koje biste izdvojili kada je u pitanju zaštita okoliša u našoj zemlji?

- Istina je da ova zemlja ima nevjerojatno lijepu prirodu. Ali, kao i na drugim mjestima, nije se dovoljno pazilo na to kako bi se očuvala čistom i zdravom. Predugo smo prirodu uzimali zdravo za gotovo i neprestano je zagađujemo tako što ne marimo za nju. To je rezultiralo polaganom katastrofom, umiranjem životinja i insekata i narušavanjem cijelog ekosistema. Ne trebaju samo druga živa bića na zemlji stabilan ekosistem. Ljudska bića to također trebaju za naše zdravlje i našu dobrobit. Stoga je neophodno hitno se početi fokusirati na okoliš kako bismo ispravili štetu.

Ja bih rekla da u BiH jedan problem predstavlja nedostatak svijesti. Ljudi ne prepoznaju uvijek veze između svog ponašanja i poplava, suše, zagađenog zraka i onečišćenja tla. Ali vide da su usjevi sve manji, a djeca sklonija plućnim i kožnim oboljenjima. Građani/ke, uključujući mlade, trebaju se više angažirati u oblasti zaštite okoliša. U BiH već postoji strastveni, ustrajni i svrsishodni aktivizam na polju zaštite okoliša. Aktivisti i aktivistkinje u ovoj oblasti u BiH su najaktivniji, ali i najuspješniji, oni predstavljaju primjer koji bi drugi trebali slijediti.

Drugi je problem što se postojeći pravni i strateški dokumenti ne provode u potpunosti. Organizacije civilnog društva nemaju dovoljno kapaciteta da izvrše pritisak na vlasti da ispune svoje obaveze u vezi s onečišćenjem zraka, uništavanjem prirodnih resursa, uspostavljanjem održivih i obnovljivih izvora energije koji ne uništavaju rijeke, itd. Stoga je velik broj aktivnosti u okviru ovog projekta usmjeren na zagovaranje da vladine institucije preuzmu odgovornost i počnu raditi u skladu sa zakonskim okvirima.

Zaštita okoliša prioritet je švedske vlade globalno, a naravno i ovdje, u BiH. Zbog toga sam zaista sretna što smo u mogućnosti pružiti kontinuiranu podršku BiH u poboljšanju njenog lijepog okoliša kroz ulaganja u energetsku učinkovitost, poboljšanje upravljanja kvalitetom zraka, ulaganja u pročišćavanje otpadnih voda i sektore upravljanja otpadom, kao i pomoć zemlji da razvije strategiju zaštite okoliša za narednih deset godina.

POLITIKA I ZAGOVARANJE

Što mislite o uključenosti institucija odgovornih za zaštitu okoliša u provedbu projekata povezanih s ovom temom? Koliko ste zadovoljni njihovim angažmanom? - Ne znam jesu li institucije uključene u ovaj projekat jer je više usmjeren prema novinarima, civilnom društvu i građanima. U drugim projektima zaštite okoliša koje Švedska podržava primijetila sam veliko zanimanje i angažman relevantnih ministara i ministrica. Ali to pitanje zahtijeva više pažnje različitih institucija i vlada na različitim nivoima. Na državnom nivou ne postoji ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, a kao posljedica toga postoji praznina u procesu donošenja propisa i procedura. Na entitetskom nivou postoje nadležna ministarstva za zaštitu okoliša, a također i na kantonalnoj razini. No, nedostaje odgovarajuće zakonodavstvo, kao i sveobuhvatna strategija i akcioni plan. Zbog toga Švedska podržava nadležna ministarstva u stvaranju strategije i plana zaštite okoliša. Također, usklađivanje pravnog i institucionalnog okvira za zaštitu okoliša sa propisima EU jedna je od obaveza Bosne i Hercegovine na putu ka EU. 

Dok se u Švedskoj i ostalim skandinavskim zemljama vladini službenici, premijeri i ministri, visokopozicionirani političari  voze biciklima, javnim prevozom ili pješače,  kod nas se kupuju luksuzna vozila pa čak i u vrijeme pandemije i ekonomske krize. Da ovdje zanemarimo pitanje nedostatka kulture i  političke senzibilnosti, da govorimo o ekološkoj osvještenosti naših vlasti - na kojem je ona nivou i šta građani mogu i trebaju očekivati od njih u smislu očuvanja okoliša i prirode?

- Što se tiče okoliša, svako od nas ima svoju ulogu. Ona se ogleda i konkretnim djelovanjem i podizanjem svijesti. Sve započinje time što svi uče svoju djecu da ne bacaju smeće na zemlju i razmišljaju o tome kako možemo svakodnevno nešto učiniti. Nažalost, otpad vidimo na ulicama, u koritima rijeka i u prirodi; kanalizacija se ispušta u rijeke bez pročišćavanja; zrak je zagađen zbog prometa starim vozilima i teške industrije, a nažalost postoje i mnogi drugi primjeri. To pokazuje da još uvijek ima puno posla u Bosni i Hercegovini, prije svega na podizanju svijesti kod građana svih dobnih skupina, ali i među političarima i političarkama i donositeljima odluka. Ljudi moraju biti svjesni da loše upravljanje okolišem predstavlja stvarnu prijetnju životu i zdravlju svih nas. Važno je zapamtiti da danas postoje mnoga tehnička rješenja koja nam mogu pomoći. U Švedskoj otpad koristimo za stvaranje energije. To održava okoliš čistim, stvara čistu energiju i nova radna mjesta te štedi novac. Švedska je u tome postala toliko dobra da moramo uvoziti otpad iz drugih zemalja! To bi se moglo dogoditi i ovdje uz naporan rad i pametna ulaganja.

Brojne aktivnosti u okviru projekta "Misli o prirodi!" posvećene su podizanju svijesti građana/ki o važnosti zaštite okoliša - odvajanje otpada, upotreba alternativnih načina prijevoza, itd. Naravno da je dobro ako političari mogu prednjačiti u davanju vlastitih primjera.

Kako možemo utjecati na donositelje odluka u našoj zemlji da više pažnje i sredstava posvete zaštiti okoliša? Kako možemo unaprijediti proces zagovaranja ka ključnim donosiocima ekoloških odluka?

- Podignite svoj glas na način na koji možete. Jasno navedite šta su vaša očekivanja u periodu između izbora i analizirajte da li će to neka politička stranka prihvatiti, a zatim glasajte za njih. Podignite svijest tako da više ljudi zahtijeva promjene. Utičite na donositelje odluka na različite načine. Jedan od njih je umrežavanje i zajednički rad predstavnika/ca lokalnih zajednica i predstavnika/ca nevladinog sektora. Naravno, mediji imaju veliku ulogu i uticaj u procesu zagovaranja usmjerenog prema donositeljima odluka. Drugi pristup je da sami pokrenete promjenu. Naprimjer, izađite i učestvujte u akcijama čišćenja zajedno sa drugima. Treba uključiti i privatni sektor. Mnogim kompanijama stalo je do njihovog imidža. Pozovite ih da daju svoj doprinos i ukoliko bude potrebno, promijene način rada.

Na nedavno održanom prvom virtualnom regionalnom Sajmu inovacija i poduzetništva govorili ste o tome šta je to što je Švedskoj omogućilo da od jedne od najsiromašnijih zemalja Evrope postane jedna od lidera u oblasti inovacija. Znamo i da Švedska nije samo u ovoj oblasti lider. Zato nas zanima može li BiH kao jedna siromašna zemlja primijeniti neke pozitivne prakse koje je Vaša zemlja primijenila i dostigla ovaj nivo na kojem ste danas i koje bi to prakse mogle biti primjenjive kod nas?

- Mislim da je važno "okupiti se", zajednički raditi na promjenama i na boljitku društva. Komšije, organizacije, civilno društvo i kompanije - okupite se i pokušajte promijeniti stvari. Promjene u Švedskoj pokrenule su organizacije civilnog društva i volonteri koji su poduzimali akcije i zahtijevali promjene. Tokom svog boravka u BiH upoznala sam toliko nevjerojatnih ljudi koji rade na poboljšanju svog okruženja ili grada ili cijele države. Jasno je da postoji veliki potencijal.

Vjerujem da su inovacije i nove tehnologije važne za nužni prelaz na održiva društva sa niskim emisijama i povećanom otpornošću na učinke klimatskih promjena. Trebat će zaista pametni mladi ljudi, a to Bosna i Hercegovina ima!

Jeste li imali vremena turistički i rekreativno obići našu zemlju? Šta Vam se najviše dopada, šta Vas je posebno dojmilo?

- U ovoj zemlji postoji takvo bogatstvo u pogledu prirodnih ljepota, prekrasnih krajolika, istorije, kulture. Teško je odabrati jednu stvar ili mjesto. Volim biti na otvorenom, pa mi je zimi omiljeno skijanje, a ljeti planinarenje. Zanimaju me i istorija i arhitektura. Bosna i Hercegovina ima sve to i jednom rječju, vrlo je impresivna.

Mediji i okoliš

Koliko je važan angažman medija za zaštitu okoliša?

- Saradnja sa medijima posljednja je komponenta projekta "Misli o prirodi!", ali ne i najmanje važna. Fokusira se na edukaciju novinara i novinarki o izvještavanju o okolišu i uključuje fakultete novinarstva i komunikacija, građane/ke novinare i novinarke i studente/ice fakulteta koji se bave okolišem. Sretna sam što se novinari/ke i i urednici/e zalažu za ovaj projekat i temu zaštite okoliša, ali ipak je potrebno raditi na poboljšanju kvalitete sadržaja. Mediji imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o problemima okoliša oko nas i o tome kako oni utiču na naše zdravlje i ostatak planete. Uloga medija također je da kontrolišu rad političara u odnosu na okoliš i da pišu o novim i inovativnim rješenjima. Nije lako pisati o ovoj temi, jer je često vrlo tehničke prirode. Zahtijeva od novinara/ki mnogo znanja kako bi se opisali složeni probleme na način da svi možemo razumjeti i uključiti se, a da čitatelji/ke ne budu izloženi prevelikoj količini informacija i da se ne isključe jer može postati previše depresivno.

U okviru projekta "Misli o prirodi!", stvorena je baza podataka sa više od 60 novinara/ki u BiH koji se bave ili bi se željeli baviti pitanjima okoliša. Nažalost, mali je broj onih koji se uglavnom mogu usredotočiti samo na temu prirode. Kako bi se povećao broj novinara/ki koji se bave pitanjima okoliša, projekat "Misli o prirodi!" organizuje treninge, predavanja iskusnih novinara/ki iz ove oblasti, stručnjaka za zaštitu okoliša i radionice za pisanje o pitanjima zaštite okoliša za novinare/ke, studente/ice novinarstva i građane/ke novinare/ke. Trenutno se održavaju mjesečna predavanja za studente/ice novinarstva iz cijele BiH. I u sljedećem razdoblju bit će organizovana obuka za građane/ke novinare/ke kako bi stručnjaci i građani mogli podijeliti svoja iskustva.

I na kraju, vjerojatno najznačajniji oblik medijske podrške kroz projekat "Misli o prirodi!" jeste šest grantova dodijeljenih medijima za projekte koji se odnose na zaštitu okoliša, uključujući magazin Start.

"Misli o prirodi!" je za pozitivnu energiju i entuzijazam

Da li su neki od projekata koji se realiziraju u okviru projekta "Misli o prirodi!" donijeli neke nove ideje u pristupu zaštite okoliša u našoj zemlji?

- Neću naglašavati nijedan konkretan projekat u smislu donošenja novih ideja u pristupu zaštiti okoliša u zemlji. Svaki projekat donosi nešto novo. Neki su se projekti provodili uz angažman lokalne zajednice kako bi zaštitili određeno područje, što će biti veliko postignuće u ovom projektu. Učestvujući u projektu "Misli o prirodi!"  neke organizacije su dobile potrebnu pozitivnu energiju i entuzijazam za prepoznavanje problema u svojoj lokalnoj zajednici i za suočavanje sa problemima vezanim uz zaštitu okoliša.

O zagađenju zraka: Svako mora uraditi svoj dio posla

Instrumenti i statistike već duži niz godina bilježe Sarajevo kao grad sa najzagađenijim zrakom u svijetu. Godinama se pokušavaju iznaći modeli da se ovaj problem riješi, ali još ga nemamo. Jesu li ova rješenja, tako važna za život i zdravlje građana Sarajeva, ali i drugih gradova u BiH koja bilježe visoka zagađenja zraka, zaista toliko skupa pa se ne mogu realizirati ili je ipak posrijedi nedostatak znanja, novca ili političke volje vladajućih struktura?

- Trebali bismo imati na umu da niti jedna osoba niti institucija ne mogu sami riješiti problem zagađenja zraka. Svako mora uraditi svoj dio posla - vlade, građani/ke, biznisi. Mnogo je mjera zaštite okoliša koje bi trebalo poduzeti u BiH, ali jedna koja se ističe je poboljšanje kvalitete zraka. To bi trebalo biti jedno od pitanja koje najviše zabrinjava vlasti u BiH. Rezultati nedavne ankete potvrđuju da građani/ke vide i osjećaju da je ovo najveći okolišni problem. A statistika je zaista zabrinjavajuća.

Mnoge vlasti širom svijeta borile su se sa poboljšanjem kvalitete zraka u prošlosti i prevladale su taj problem. Vlasti u BiH mogu i moraju učiniti isto.