Vijeće ministara BiH je sredinom ove godine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo Strategiju zaštite okoliša, odnosno prilagođavanje propisa pravnoj stečevini Evropske unije u oblasti zaštite okoliša Bosne i Hercegovine (EASBiH). Vijeće ministara BiH usvajanjem ove strategije za zaštitu okoliša ispunjava još jednu od obaveza u procesu pridruživanja Evropskoj uniji te stvara preduvjete za dobijanje grant sredstava iz IPA-e II u ovoj oblasti.

VAŽNO I ZA NAS

Osnovni cilj EASBiH je strateško planiranje procesa prilagođavanja, koje će stvoriti uvjete za unapređenje zaštite životne sredine i podržati održivi razvoj.

- Prilagođavanje domaćih propisa pravnoj stečevini Evropske unije u oblasti zaštite okoliša je obaveza koju smo davno preuzeli. Riječ je o više od 50 izmjena na domaćim aktima i to je prelomni trenutak kada je u pitanju zaštita okoliša u BiH jer sa tim, prije svega, stičemo mogućnost da participiramo u različitim projektima iz oblasti zaštite što do sada nismo imali mogućnost, ali i da kandidujemo neke naše projekte i, zahvaljujući tom usvajanju izmjena, nekoliko projekata iz BiH je već na stolu Evropske komisije: tretiranje otpada, pitanja vodovoda na par lokacija u cijeloj BiH... To ne bismo mogli bez usvajanja tih dokumenata. To je važno za nas same, za naše unutrašnje prilike jer će nas potaknuti da mijenjamo svoj odnos prema okolišu, da ga podignemo na viši nivo, da izdvojimo više novca... da cijelo društvo promijeni svoje ponašanje, da se osvijesti kada je u pitanju zaštita okoliša - kazao je za magazin Start Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Aproksimacija propisa u oblasti zaštite okoliša u BiH se sastoji od četiri strateško-planska dokumenta, i to državnog, primjenjivog na cijeloj teritoriji zemlje, te entitetskih i Brčko Distrikta BiH, koji su rađeni zajedno i paralelno, kako bi se postigla njihova maksimalna usklađenost. Pravna stečevina EU u oblasti zaštite okoliša, sadržana u ovim strateškim dokumentima, sastoji se od osam grupa zakonodavnih instrumenata: horizontalni, voda, otpad, kvalitet zraka i klimatske promjene, industrijsko zagađenje, hemikalije, zaštita prirode, te buka u okolišu.

 NAKON USVAJANJA STRATEGIJE

Nameću se pitanja koji su preduslovi za korištenje fondova EU u sektoru okoliša, koliko je sredstava do sada iskorišteno u te svrhe te u kojoj mjeri je zakonodavstvo u BiH u oblasti okoliša usklađeno sa pravnom stečevinom EU? Marina Kavaz - Siručić, glasnogovornica u Direkciji za za evropske integracije Vijeća ministara BiH, kazala nam je da u budžetskom periodu EU 2014-2020. Bosna i Hercegovina nije bila kandidat za korištenje predpristupne pomoći EU u domenu okoliša, zbog nedostatka sveobuhvatne sektorske strategije za okoliš.

- Sektorske strategije su jedan od uslova za korištenje aktuelne predpristupne pomoći EU, te je Evropska komisija na startu budžetskog perioda naglasila spremnost da u indikativne dokumente, na temelju kojih države koriste IPA sredstva, uvrsti sektore koji ispune preduvjete za finansiranje - istakla je Kavaz - Siručić.  

Nakon usvajanja Strategije prilagođavanja propisa pravnoj stečevini Evropske unije u oblasti zaštite okoliša Bosne i Hercegovine, ispunjen je uslov da BiH može očekivati predpristupnu pomoć u sektoru okoliša do kraja budžetskog perioda EU, ali u kojim iznosima i kada odlučivat će Evropska komisija.

USKLAĐIVANJE SA PRAVNOM STEČEVINOM EU

Odgovor na pitanje u kojoj su mjeri propisi u domenu okoliša u BiH usklađeni sa pravnom stečevinom EU Kavaz - Siručić kaže da nije moguće dati jer BiH još nema planski dokument u procesu integrisanja, odnosno sveobuhvatan plan usklađivanja sa pravnom stečevinom Unije. Također, ona ističe i da različiti nivoi vlasti, u skladu sa svojim nadležnostima, usklađuju zakone i podzakonske akte sa propisima EU, te da informacijama o tome koliko su i kojih propisa u oblasti okoliša preuzele u domaće zakonodavstvo, raspolažu samo institucije nadležne za okoliš. Osim što nije poznato koliko je propisa u sektoru okoliša usklađeno s onim u EU, nije poznato ni koliko je propisa u BiH sa različitih nivoa vlasti međusobno usklađeno. Naša sagovornica ističe i da Direkcija za evropske integracije daje mišljenja u usklađenosti propisa koje predlažu institucije na državnom nivou. To, međutim, kaže ona, ne ukazuje na obim usklađenosti propisa, jer u svom mišljenju Direkcija može konstatovati da prijedlog propisa nije predmet usklađivanja sa pravnom stečevinom EU, ili da je prijedlog propisa djelimično ili u cijelosti usklađen za trenutnu fazu integracije. Dodatno, Direkcija najčešće nema povratnu informaciju o tome da li je predlagač propisa uzeo u obzir mišljenje o usklađenosti, te da li je propis u amandmanskoj fazi parlamentarne procedure pretrpio promjene.

- Okoliš je ilustrativan primjer oblasti za koju su nadležne institucije od državnog do lokalnog nivoa, oblast tijesno povezana s ostalim sektorima kao što su energetika, saobraćaj, turizam i slično, te istovremeno oblast u kojoj je za usklađivanje sa normama i standardima EU potrebno izdvojiti najviše novca. Prema procjeni urađenoj u Strategiji prilagođavanja propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite okoliša u BiH, usklađivanje u sektoru okoliša zahtijeva ulaganje oko sedam milijardi eura - kaže Kavaz - Siručić.

 IPA 2007-2013.

EU je u periodu 2007-2013. za Bosnu i Hercegovinu izdvojila oko 87 miliona eura predpristupne pomoći (IPA I) za provedbu projekata u sektoru okoliša. Od toga je oko 90% bilo namijenjeno infrastrukturnim projektima. Među ostalim, u oblasti okoliša finansirani su projekti u oblasti vodosnabdijevanja, kanalizacionih sistema i uređaja za tretman otpadnih voda, upravljanja otpadom, te jačanja institucionalnih kapaciteta u sektoru okoliša.

- Provedba dijela projekata u sektoru okoliša finansiranih IPA sredstvima i dalje traje, a sveobuhvatnim informacijama o tome koliko je izdvojenih sredstava utrošeno, i u koje svrhe, raspolaže Delegacija EU u BiH. Ona u centraliziranom sistemu upravljanja predpristupnom pomoći u ime BiH ugovara, isplaćuje i prati realizaciju projekata - kazala je Kavaz - Siručić.