Prema definiciji, pojam „zeleni poslovi“ odnosi se na mogućnosti zapošljavanja u oblastima vezanim za zaštitu okoliša. „Zeleni poslovi“ naročito pogoduju građevinskom sektoru, jer je uobičajena struktura potrošnje energije takva da se u oblasti zgradarstva troši najviše energije, a onda su takvi objekti i predmet poboljšanja. Poboljšanje energetskih karakteristika objekata i provođenje mjera nosi brojne prednosti, a jedna od najznačajnijih je stvaranje radnih mjesta. Neracionalna potrošnja energije za grijanje, hlađenje i rasvjetu je karakteristična za gotovo sve tipove postojećih zgrada stambene i javne namjene u Bosni i Hercegovini, kažu analize i struka.

STUDIJA: Krajem prošle godine je u okviru projekta „Zeleni ekonomski razvoj“ (Green Economic Development, GED), koji u Bosni i Hercegovini provodi UNDP uz podršku Vlade Švedske, a u saradnji sa partnerima projekta - Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Fondom za zaštitu okoliša FBiH, Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma i Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, predstavljena studija "Zeleni poslovi".

Cilj ove studije i analize je prikaz efekata investiranja u mjere energetske efikasnosti i obnovljive izvore energije (EEOIE) na direktno zapošljavanje u BiH. Pod direktnim zapošljavanjem podrazumijeva se zapošljavanje kao rezultat povećanja potražnje za robama i uslugama direktno povezanim sa provođenjem mjera EEOIE. U BiH je prisutna veoma niska stopa zaposlenosti i u takvim okolnostima povećanje stope zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti trebaju biti osnovni politički i državni prioriteti, naročito među teško zapošljivim kategorijama stanovništva i u područjima i regijama koje karakteriše visoka nezaposlenost. Za potrebe ocjene efekata direktnog zapošljavanja, istraživački tim je analizirao podatke o provedenim mjerama EEOIE na 34 objekta ukupne grijane površine od 77.147 kvadrata, raspoređena na području cijele BiH. Na svakom od objekata provedene su sve ili neke od mjera EEOIE koje su uključivale pripremne radove, zidarske i izolaterske radove, krovopokrivačke i limarske radove, stolarske radove (PVC prozori i portali), fasaderske radove, molerskofarbarske radove, radove na gromobranskim i elektroinstalacijama, radove na vodovodu i kanalizaciji te značajnu grupu mašinskih radova. Ukupna utrošena finansijska sredstva za sve objekte / projekte iznose 6.555.636 KM, odnosno prosječno ulaganje po kvadratu grijane površine iznosi oko 85 KM. Na osnovu važećih građevinskih normi za utrošak vremena po vrstama radova, za sve predmetne objekte neophodan je radni angažman od 727.019 radnih sati. Na bazi 2.257 radnih sati godišnje, koji su karakteristični za oblast građevinarstva, prema ekvivalentu punog radnog vremena, broj radnih mjesta iznosi 322, odnosno radni angažman 322 čovjeka puno radno vrijeme za godinu dana. Ta 322 ekvivalent punog radnog vremena (EPRV) radna mjesta su struktuirana od jednog EPRV radnog mjesta za NKV radnike, 117 EPRV radnih mjesta za PKV radnike, 169 EPRV radnih mjesta za KV radnike, 18 EPRV radnih mjesta za VKV radnike i 17 EPRV radnih mjesta za radnike sa visokom stručnom spremom, stoji u analizi.

PRVI I PRAVI KORACI: Dakle, ključna informacija ove studije, putem koje se vrši poređenje investiranja i efekata u različite privredne oblasti, broj je radnih mjesta na milion eura ulaganja u mjere EEOIE, odnosno energetske efikasnosti i obnovljive izvore energije. Ukoliko bi se provele građevinske mjere predviđene Nacionalnim akcionim planom energetske efikasnosti (NEEAP) BiH za period 2010-2018. godina, stvorio bi se godišnji potencijal zapošljavanja od gotovo 4.000 radnih mjesta, prvenstveno u građevinskom sektoru.

Do 2016. kroz provedene radove na 46 objekata je smanjena emisija CO₂ za oko 4.000 tona godišnje, ostvarene godišnje uštede u budžetima preko 1.000.000 KM, te kreirano 322 radna mjesta ekvivalenta oko 2.000.000 KM plata godišnje za domaću radnu snagu. GED projekat se implementira od 2014. godine, te je ukupna dosadašnja vrijednost projekta preko 23 miliona KM.

- Treba imati na umu da pitanja energetske efikasnosti ne znače samo uštede u smislu energije ili promjenu goriva koja se koriste. Svaka uložena konvertibilna marka će se višestruko vratiti kroz otvaranje velikog broja novih radnih mjesta - kazao je  Sukhrob Khoshmukhamedov, zamjenik rezidentne predstavnice Razvojnog programa UN (UNDP) u svojoj izjavi. Istakao je on i da se to naročito odnosi na teško zapošljive kategorije stanovništva i na područjima i regijama koje karakteriše visoka nezaposlenost. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, okarakterisao je projekat „Zeleni ekonomski razvoj“ jednim od trenutno najvažnijih  u BiH.

- Ovo su prvi, a rekao bih i pravi koraci prema stvaranju održivog sistema -  kazao je on.

- Osnovni rezultati i nalazi analize navedene studije ističu da je na milion eura investicije u poboljšanje energetske efikasnosti objekata u Bosni i Hercegovini moguće stvoriti potencijal za skoro 100 novih radnih mjesta - istakao je Anders Hagelberg, ambasador Kraljevine Švedske u BiH.

 KAKVI SMO U POREĐENJA SA SVIJETOM

Kako se ističe u studiji „Zeleni poslovi“, zanimljivim se čini i poređenje rezultata dobivenih ovom analizom sa sličnim studijama provedenim u Evropi i svijetu. Ono što je zajedničko za sve studije je prikaz broja radnih mjesta na bazi EPRV-a na milion eura investicija u mjere EEOIE. Postoje značajne razlike u dobivenim rezultatima ove analize i rezultatima tabelom predstavljenih studija. Tako je broj radnih mjesta u BiH za 17% veći od rezultata studije „SAVE: UK case study“ provedene u Velikoj Britaniji, koja daje najveći EPRV po milion eura investicije u mjere EEOIE za komparirane studije. Razlozi za ovakva odstupanja mogu biti višeslojni. Prvenstveno, kako pojašnjavaju u okviru analize, sve navedene studije i projekti su provedeni u visokorazvijenim zemljama u kojima je stepen automatizacije i mehanizacije procesa proizvodnje i izgradnje u građevinarstvu puno veći nego u zemljama u razvoju, kakva je Bosna i Hercegovina. Ta činjenica u značajnoj mjeri umanjuje potrebu za radnom snagom u procesu proizvodnje ili izgradnje te je i broj radnih mjesta na milion eura investicije manji nego u zemljama u razvoju.

Naše tekstove, fotogalerije i videopriče objavljujemo u okviru projekta MENI JE OKOLIŠ VAŽAN, a u  cilju promocije zaštite okoliša  koji provode magazin Start BiH, startbih.info i bhputovanja.ba. Projekat je sufinasirao Fond za zaštitu okoliša FBiH.