Radionica "Zajedno za čistiji i ljepši Mostar" održana je u ponedjeljak u Mostaru kao sastavni dio kampanje podizanja svijesti o zaštiti okoliša koja se organizira u okviru projekta financiranog od strane Vijeća Europe, a implementira kroz preporuke iz Akcijskog plana koje su donesene na Skupštini građana.

- Aktivnosti na provedbi projekta sastoje se od tri komponente: nabavka i postavljanje 45 kanti za otpad na za to predviđenim javnim površinama u gradu, hortikulturno uređenje dvorišta Osnovne škole Ilija Jakovljević i Osnovne škole Mustafa Ejubović - Šejh Jujo u mostarskom naselju Šehovina i kampanja podizanja svijesti o zaštiti okoliša pod nazivom "Zajedno za ljepši i čistiji Mostar" – pojasnila je Željka Aničić, viša stručna suradnica za zaštitu okoliša u Službi za komunalne poslove i okoliš.

Dodala je kako se kampanja provodi putem distribucije edukativnih i promotivnih materijala o pravilnom razvrstavanju, odlaganju i recikliranju otpada, implementacijom pilot projekta postavljanja posuda za odlaganje psećeg izmeta, distribucijom promotivnih letaka i postavljanja znakova zabrane izvođenja pasa na dječjim igralištima.

- Inspekcije će vršiti povećani nadzor, a komunalni redari imat će mogućnost naplatiti kaznu na licu mjesta – naglasila je ona.

Aničić navodi kako se ove aktivnosti provode na tragu preporuka iz Akcijskog plana. U tom smislu, Grad će realizirati i nabavku kontejnera za odlaganje otpada od 1.1, 5 i 7 kubika u vrijednosti od 40 tisuća maraka.

- Pored toga, u suradnji s ovlaštenim operaterima "ZEOS-eko sistem" i "Vuprom" bit će postavljeni kontejneri za električni i elektronski otpad na osam novih lokacija i kontejneri za tekstilni otpad na šest lokacija. To je novost koju do sad nismo imali u gradu – pojasnila je ona navodeći kako će u okviru Adventa u Mostaru biti instalirana dva reciklomata.

Riječ je o uređajima u koje se odlaže ambalažni otpad. Postoji mogućnost i sponzoriranog odlaganja, podvlači Aničić, odnosno svatko će dobiti određeni bonus od sponzora ili donirati određeni iznos u dobrotvorne svrhe.

U Mostaru je održano i predavanje vezano za čistoću i okoliš, ali i uređenje zelenih površina.

- Iznijeli smo par primjera o značaju i negativnom utjecaju toplinskog otoka koji su dosta izraženi u naselju Centru 2, ali i kod škola koje smo odabrali za uređenje. Te zone su nužne za ozelenjavanje jer predstavljaju najtoplije zone, a nalaze se i na udaru vjetra – rekao je Bojan Spasojević, viši stručni suradnik za zelene površine Službe za komunalne poslove pri Gradskoj upravi.

Dalje ističe da se na tim područjima u budućnosti planira nastaviti sa sadnjom, formirati vjetrozaštitne pojaseve i slično. Još jedan problem u gradu ogleda se kroz veliko opterećenje stabala u urbanim sredinama.

- Riječ je o stablima koja su sađena 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća i koja potječu iz kontinentalnih zona. Opterećenja se ogledaju kroz mnoge aspekte, a prvenstveno kroz oštećenja zbog visokih temperatura, prolaza automobila, zatim zbog ispušnih plinova, štetnih prašina na listovima itd. Sve češće se izražava i kroz odsustvo padalina. Sve to dovodi do sušenja i propadanja stabala – objasnio je on.

Spasojević napominje kako su zbog takvih razloga tijekom godine izgubili oko 40 stabala kojima nisu mogli pomoći. Jedino mogu, kaže on, promijeniti kulture i posaditi ona stabla koja su pogodna za klimatsko područje.

Još je naglasio kako je u tijeku jesenja sadnja.

- Sada ćemo ići s popunom gradskih dvorišta. Imat ćemo zamjenu stabala na Musali, popunu svih drvoreda u gradu, planiramo vađenje panjeva, njih otprilike 480. U ovom trenutku planiramo zasaditi oko 200 stabala na površini grada. Imamo u planu nastavak popune razdjelnih pojaseva. Ove godine popunili smo preko 4 kilometra s dekorativnim grmovima i slično – rekao je on.

Vahagn Muradyan, zamjenik šefice ureda Vijeća Europe u Sarajevu izrazio je zadovoljstvo što se provode preporuke građana te naglasio kako će Vijeće Europe nastaviti podržavati provođenje i ostalih preporuka.

- Iduće godine nastavljamo pružati potporu Gradu Mostaru u realizaciji druge Skupštine građana. Namjera nam je da ovo pozitivno iskustvo repliciramo u drugim lokalnim samoupravama u BiH. Trenutni primjer Mostara promovira se kao pozitivan primjer i izvan granica BiH – zaključio je on.

Inače, Gradsko vijeće Grada Mostara je u cilju uključivanja građana u procese donošenja odluka, u suradnji s Kongresom lokalnih i regionalnih vlasti i Vijeća Europe organiziralo prvu Skupštinu građana u Mostaru na kojoj su donesene preporuke i smjernice kako Mostar može poboljšati čistoću javnog prostora i učiniti ga ugodnijim.

Na temelju tih preporuka, izrađen je od Gradskog vijeća i usvojen detaljan Akcijski plan za implementaciju 32 preporuke koje su podijeljene u pet tematskih cjelina. Zatim je potpisan ugovor s Vijećem Europe o sufinanciranju aktivnosti iz tematske cjeline Uređenje zelenih površina, upotreba javnih prostora i stvaranje novih.