Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) Adria, Arhus centar BiH i Centar za promociju civilnog društva (CPCD) podnijeli su komentare na Nacrt plana upravljanja Zaštićenim pejzažem (ZP) "Bijambare", a jedan od glavnih zahtjeva je da se u budućim procesima koji se tiču upravljanja ovim zaštićenim područjem uključi što više sudionika, prije svega predstavnika lokalne zajednice, ali i drugih zainteresiranih strana.

Organizacije smatraju da je neophodno pravovremeno i u potpunosti informirati građane o strateškim dokumentima koja se tiču odlučivanja o "Bijambarama", omogućiti javni uvid i prisutnost javnim raspravama, kako bi ispunili svoje građansko pravo da daju konstruktivne komentare, prijedloge i mišljenja, priopćeno je iz WWF Adria.

Dodaju kako je u slučaju ovog procesa Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo prvobitno dalo kraći rok od zakonskog minimuma od 30 dana za dostavljanje komentara, koji je naknadno produžen zbog reakcija organizacija civilnog društva i okončan je 18. lipnja.

"Uoči isteka roka, WWF Adria, Aarhus centar BiH i CPCD organizirali su radionicu na kojoj su okupili zainteresirane strane s područja općine Ilijaš, kako bi im približili ovaj značajni dokument za dalji razvoj Bijambara. Organizacije su u komentarima, među ostalim, istaknule i bespravnu i ilegalnu sječu šuma u ZP 'Bijambare', te smatraju da je u novom Planu upravljanja neophodno predložiti konkretne mjere suzbijanja navedenih aktivnosti", ističu iz ove organizacije.

Osvrnuli su se i na nejasan plan uključivanja predstavnika lokalne zajednice u primjenu plana upravljanja zaštićenim područjem te da je potrebno izraditi analizu posjetitelja područja, od socijalne, dobne te analize njihovih potreba, kako bi se napravio jasan plan monitoringa i upravljanja posjetiteljima kao i unaprijediti zastarjeli koncept službene internetske stranice područja koja trenutno pruža nedovoljno informacija posjetiteljima i lokalnoj zajednici.

Novi plan upravljanja Bijambarama donosi se za period od 10 godina, a komentari su dostavljeni navedenom ministarstvu Kantona Sarajevo.

Zaštićeni pejzaž "Bijambare" obuhvaća površinu od 497 hektara i sastoji se od tri zaštitne zone. Prva zaštitna zona ima 137, druga 308, a treća 52 hektara. Područje se odlikuje velikom biološkom raznovrsnošću, konstatirane su 133 različite životne zajednice, a njihovu strukturu čini preko 800 vrsta viših biljaka. Posebno je bogato vrstama koje spadaju u grupu medicinske flore, ljekovitih, jestivih, aromatičnih i vitaminskih biljaka.

Također, zastupljeno je i različito medonosno bilje. Prisutni su i brojni predstavnici faune - sisavci, ptice, gmizavci, vodozemci, mekušci, insekti i druge grupe životinja na nižem stupnju razvoja.

S obzirom da se nalazi u kraškoj regiji, ovo područje obiluje kraškim pojavama, kao što su kraški ponori, vrtače i pećine. Ipak, Bijambare su najpoznatije po pećinama kojih na ovom području ima osam, a u Gornjoj pećini nađeni su tragovi ljudske prisutnosti - oruđa i oružja iz kamenog doba, koja se nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, navode iz WWF Adria.