[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/04\/jasminko-2.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/04\/preview\/jasminko-2.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/04\/jasminko-2.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/04\/krsmeka.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/04\/preview\/krsmeka.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/04\/source\/krsmeka.jpg","caption":"","dimensions":{"width":2000,"height":1334}}]

OSMA PRIČA: Čuvari krša

26.04.2018 u 11:37

Ekologija
0

Po bogatstvu i raznolikosti krša naša zemlja spada u najistaknutije u svijetu. Vjerovatno će se mnogi ironično nasmijati na ovu konstataciju, ali većina od nas ne zna šta je zapravo njegov pravi značaj. Ne zna da se da se na njemu, kršu, nalaze brojne biološke, geomorfološke, hidrološke i kulturno-historijske vrijednosti naše zemlje. Krš najčešće povezujemo za nešto nepristupačno, zaostalo, bezvodno i neprohodno. A on je, po brojnim ocjenama struke, jedna od najzagonetnijih prirodnih pojava i jedna od naših najvećih prirodnih vrijednosti.

KRŠ (NI)JE SKRŠEN

U kakvom je stanju danas i jesmo li u tom našem neznanju skršili naš krš pitali smo Jasminka Mulaomerovića iz Centra za krš i speleologiju iz Sarajeva. Mulaomerović prirodu krša dobro poznaje, jer često zalazi u njegovu unutrašnjost, objavljivao je više publikacija na temu krša i pećina u BiH, aktivan je na njihovoj promociji ,očuvanju, zaštiti i istraživanju.

- Krš još uvijek nije skršen, ali je to kompleksno pitanje. Prema nekim izvorima, 60 posto BiH se nalazi pod kršom. Ali krš je vrlo specifičan. Ako nešto bacite u jamu recimo na Blidinju to će se pojavi u Jablanici, Sovićima...Smeće sa Nevesinjskog polja ode u Biogradski ponor, a izađe na vrelu Bune. Autopurifikacijom se nešto pročisti, ali hemija se ne čisti na taj način. Posebna priča su projekat Gornji Horizonti Trebišnjice. Tu se već pojavljuje manje slatke vode u Stonskom zaljevu i već imate poremećaje kod rađanja novih školjki- objašnjava nam Mulaomerović . Reći će nam i da Hutovo blato također dobija manje vode jer voda ide prema hidrocentralama, ali da je toga bilo i prije ovog posljednjeg rata i da se ni tada nije vodilo računa. Tako se betoniralo korito Trebišnjice da se voda ne gubi, a kao rezultat toga je nastradala „Marifugia cavatica“, puž koji je formirao ko zna koliko siga (kalcitne tvorevine koje nastaju u kraškom podzemlju). Kaže naš sagovornik da za jedan cm sige treba 100 godina, a da se to kod nas uništava bez razmišljanja. Posljedice takvog odnosa osjetile su i čovječije ribice kojih više nema u mnogim vrelima duž Popovog polja jer nema vode, a u jame se svašta baca.

Cijeli tekst sa našim zanimljivim sagovornikom na temu krša, pećina i slijepih miševa i njihovom značaju možete pročitati u novom JUBILARNOM 500. broju magazina Start BiH.

Od petka u prodaji !

(startbih.ba/magazin Start BiH/bhputovanja.ba; Foto: krš i voda: Mevludin Mekić)