Projektna dokumentacija za deponije u Bihaću i Bosanskoj Krupi, u okviru projekta "Tehničke pomoći za unapređenje integrisanog upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini“, prezentirana je na današnjem sastanku predstavnika Svjetske banke, gradova Bihaća i Cazina, općina Bosanske Krupe i Bužima, te Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona. 

Ovaj projekt realizira Svjetska banka uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA).

Predstavljenom dokumentacijom je predviđena sanacija i prilagođavanje nesanitarnih odlagališta, odnosno pretvaranja u lokacije sa sanitarnim načelima odlaganja otpada.

-Projektnim zadatkom je bilo predviđeno razmatranje mogućnosti daljeg korištenja postojećih deponija u Bihaću i Bosanskoj Krupi. Svjesni smo činjenice da oba ova rješenja nisu u skladu s postojećim planovima, s obzirom da ne poštuju regionalni pristup, pa ovo možemo okarakterisati planom B ukoliko se ne donesu nove odluke. Tako je izvršena sveobuhvatna procjena mogućnosti korištenja ovih deponija, odnosno troškovi i uticaj na okoliš - rekla je Melina Džajić-Valjevac iz konsultantskog tima za izradu projektne dokumentacije deponija u Bihaću i Bosanskoj Krupi.

Resorno kantonalno ministarstvo podržava aktivnosti Svjetske banke, jer Unsko-sanski kanton trenutno nema nijednu sanitarnu deponiju.

-Naš put je bio regionalni princip, odnosno regionalna deponija za osam gradova i općina USK, međutim to nije realizirano i u ovom trenutku o tome uopšte ne možemo ni govoriti. Zato podržavamo ovaj projekt, jer bismo barem uredili neke postojeće nesanitarne deponije. Deponija u Bosanskoj Krupi je u interesu i grada Cazina i općine Bužim, jer one imaju dogovor i zainteresirane su za uređenje zajedničke deponije. U Bihaću smo već riješili problem otpadnih voda i postoji veliki interes i za rješavanje pitanja sanitarne deponije - naglasio je ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK Adnan Alagić.

Istaknuto je da bi za uređenje deponija u Bihaću i Bosanskoj Krupi bilo neophodno oko 10 miliona KM. Još uvijek nije prezentiran i plan financiranja, ali je sasvim jasno da lokalne zajednice same ne bi mogle snositi te troškove.