Na listi za izbor Šampiona zaštite prirode 2018. godine, koju drugu godinu zaredom organizuje Centar za razvoj i podršku, iz Tuzle, našlo se i udruženje „Čovjek i prirodni resursi“, iz Bihaća. Privredna komora USK Bihać procijenila je da je zbog izuzetno dobrih aktivnosti koje je udruženje provodilo u prošloj godini zaslužilo da ga prijavi za ovu prestižnu nagradu. Radi se o mladom udruženju koje djeluje od 2013. godine, a od tada do danas njegovi aktivisti ne samo da promovišu nego i poduzimaju aktivne mjere na zaštiti okoliša, odnosno prirodnih resursa. Svoje zaključke u kojima učešće uzimaju kako domaći tako i strani eksperti iz oblasti zaštite prirodnih resursa i klimatskih promjena, redovno dostavljaju na adrese nadležnih. Zaključke o šumskim požarima iz 2017. dostavili su svim vladama zemalja Mediterana kao polazni osnov za naredno djelovanje na saniranju opožarenih površina. Zaključke o onečišćenju vazduha u sklopu najave da će se u BiH izgraditi još 10 termoelektrana dostavili su svim relevantnim subjektima u BiH, pa i parlamentarcima, uz molbu da se napokon donese strategija razvoja energetskog sektora u BiH iz čega će proizlaziti budući planovi, šta i kako raditi na ovom planu. Nažalost, iz udruženja kažu da ni danas nema ništa od toga, da su im neki naši eksperti doslovno rekli da bi, vjerovatno, samo dvije termoelektrane, i ako bi se gradile, mogle biti rentabilne. Sugerisali su i da se, zbog interesa za zdravu okolinu i pravilno korištenje prirodnih resursa koji nisu neiscrpni, stvori jedan inicijalni blok zastupnika pozicije i opozicije koji će inicirati izradu i usvajanje strategije energetskog sektora, kao i svih drugih podzakonskih akata koji trebaju u potpunosti da regulišu ovu oblast. O aktivnostima ovog udruženja, stanju okoliša u BiH i svijetu razgovarali smo sa profesorom Ljubomirom Samardžijom, predsjednikom udruženja.

NA PRAVOM PUTU

• Pojasnite nam šta znači 1. međunarodna online konferencija o šumskim i poljoprivrednim požarima, kao jednom od bitnih uzročnika klimatskih promjena koju je organiziralo Vaše udruženje ?
- Ova konferencija nastala je kao nasušna potreba da se problemu šumskih požara pristupi sveobuhvatno, sa posebnim akcentom na preventivno djelovanje. Znatan broj domaćih i inostranih naučnih i stručnih radnika izložio je svoje naučne radove u ovoj oblasti, što do sada nije bilo organizovano. Pored preventivnih mjera i aktivnosti koje se trebaju izvršavati na ovom planu akcenat je dat na korištenju biomase kao obnovljivom izvoru energije. Isticali smo da se i u ovom segmentu mora voditi računa jer se ne smije dozvoliti da se pokupi sva biomasa iz šuma. U protivnom, šumama se oduzima prirodni proces truhljenja što osiromašuje šumsko tlo. Nadalje, klimatske promjene nepovoljno utiču na zdravlje šuma zbog čega su one podložne bolestima i šumskim požarima. Također je zaključeno da je najveći dio šumskih požara, čak i do 80 %, uzrokovan namjernom paljevinom ili zbog krajnjeg nemara čovjeka prema ovom resursu. Po održavanju konferencije dobili smo izrazito pozitivne sugestije od UN-ova ureda za klimatske promjene UNFCCC i poziv da kao udruženje prisustvujemo Samitu o klimi, koji se te 2015. godine održavao u Parizu. Slijedio je poziv od Fondacije princa Alberta 2, iz Monaka, da prisustvujemo projekciji njihovog filma koji se te godine premijerno prikazivao u Monaku. Bili su nam to pokazatelji da smo na pravom putu. Putem skype su se u rad konferencije uključivali naučnici iz SAD, Australije, Ukrajine i Srbije. To je bio jedan od razloga zbog čega nas je UNFCCC na navedeni način tretirao kao udruženje koje se ciljano bori na ublažavanju klimatskih promjena. Iako je naša www.forestfires.ba namijenjena naučnim i stručnim radnicima iz ove oblasti i onima koji se trebaju baviti ovim problemom, nju je do sada otvorio 82.291 posjetilac, što je izuzetno dobra posjeta. Upravo se nalazimo u fazi priprema za održavanje 2. Online međunarodne konferencije sa sličnom temom, s akcentom na zaštitu šuma, šumske požare i klimatske promjene.

• I Evropska komisija je dala podršku inicijativi o zaštititi šuma od požara!
- Tačno. Mi smo 30. augusta 2017. održali konferenciju za medije na kojoj su učestvovali naši i inostrani eksperti. Zašto konferencija za medije? Razlog je jednostavan - mora se stvoriti kontinuiran pritisak javnosti na dosadašnji način ophođenja prema šumama i šumskim požarima koji su u prošloj godini poprimili požarnu eksploziju i neophodno je zauzeti potpuno dragačiji stav od dosadašnjih. Samo u Hrvatskoj izgorjelo je 86.576 hektara površina, što je više za 369,62 % u odnosu na prethodni petogodišnji period (izvor Jutarnji list), u Portugalu, neprovjereno, oko 400.000 hektara sa većim brojem smrtno stradalih, a također i u Italiji. U BiH ne postoji statistika ni koliko je požara bilo ni da li ima poginulih. Sa konferencije su proistekli zaključci koji su dostavljeni nadležnim institucijama BiH i zemalja Mediterana. Sa zaključcima i pismom obratili smo se predsjedniku EK, gospodinu Junckeru, koji nas je uputio na Direkciju za okoliš. Njihovo pismo podrške može se vidjeti na našoj već navedenoj web-stranici. Intencija nam je da iskoristimo pozitivne aspekte pravne i okolinske stečevine EU u cilju saniranja opožarenih površina u posljednjih 10 godina i, najkraće, da u narednom periodu sve zemlje Mediterana zajedno sa nama i Direkcijom poduzmu odgovarajuće, planske i sveobuhvatne mjere na saniranju dosadašnjih opožarenih površina i pošumljavanje ovog priobalnog područja Mediterana koje je klimatološki sve bliže tipu klime Bliskog Istoka. Intencija nam je vratiti biodiverzitet i prirodan režim voda u šumama Mediterana, koliko je to moguće, pojačati u većoj mjeri proizvodnju O2 i deponovanje CO2 na prirodna način u drvenu masu, kao što je to bio slučaj prije 30-40 godina.

 ČUJ, NELEGALNA SJEČA

• Kakvo je danas stanje naših šuma?
- Nedvojbeno, nije dobro. Šume se u pravilu posmatraju, uz časne izuzetke kojih je ipak nedovoljno, prevashodno s ekonomskog aspekta. Opštekorisne funkcije šuma se u pravilu ne uzimaju u obzir. Bespravna sječa šuma, u manjem ili većem obimu, prisutna je na cijelom području BiH. Samo da istaknemo jednu objavljenu informaciju u dnevnim novinama sa područja srednje Bosne. Neki načelnici općina / opština su izjavili da razmišljaju o onemogućavanju prevoza šumskih sortimenata na njihovom području s obzirom da se, kako su istakli, 50% sveukupne sječe obavlja na nelegalan način. Ako je to i približno tačno onda se postavlja pitanje zar je moguće na nelegalan način u šume uvesti takav obim mehanizacije i radnika koji u tom obimu nelagalno eksploatiraju ovaj prirodni resurs, a da ŠPD to ne znaju? Ili još gore, zar je moguće da neko na nelagalan način koristi infrastrukturu ŠPD u cilju ostvarivanja nelegalne dobiti? U ovom kontekstu treba sagledavati i činjenicu da od 2009. godine FBiH nema zakon o šumama. Mi smo kao udruženje pravovremeno uputili primjedbe i prijedloge na Nacrt zakona o šumama FBiH, a također i USK. Između ostalog, tražili smo da se uvede novi instrument - vanredne inventure šuma koje bi se vršile periodično i ad hoc, a predsjednik komisije za vanrednu inventuru šuma bio bi inostrani ekspert. Tek na taj način bi se utvrdilo kakvo je stanje šuma na pojedinim područjima. Također smo tražili da se u zakonu o šumama ili nekom podzakonskom aktu tačno definira termin trajnost gospodarenje šumama. Pored navedenog, tražili smo da se u zakonu odmah istakne šta i kako vršiti obnovu šuma nakon nepogode. Posebno poglavlje je zaštita šuma od požara, uvođenje obaveze izrade inspekcijskog lista u odnosu na opasnost od izbijanja požara svake dvije godine od strane ŠPD koje upravlja šumom, da se u šumu ne smiju unositi invazivne vrste bilja i životinja, potpuna zabrana mototrka. Poseban akcent na izmjene odredbi zakona o šumama u pogledu sankcionisanja prekršajnih i krivičnih djela izazivanja šumskih požara namjerno ili iz krajnjeg nemara te da se svaki požar koji zahvati površinu veću od 1000 metara kvadratnih smatra krivičnim djelom. Obaveza izricanja mjere rada za opšte dobro na pošumljavanju površina od strane onih koji su prouzrokovali šumski požar. Raduje činjenica da je Kanton Sarajevo svojim Zakonom o šumama, nedavno, propisao daleko strožije kazne za one koji lože vatru u šumama. Kazna ide od 200 do 1.500 KM. Posebno se apelira na izletnike i vlasnike zemljišnih parcela koje graniče sa šumom da vode računa o svojim aktivnostima kako ne bi izazvali požar.

• Promovišete vrijednosti u oblasti zaštite prirode i životne sredine. Šta ste do sada uradili, kakve rezultate postigli, kako motivišete druge?
- Svake godine, barem dva-tri puta godišnje, izborom tema organizujemo okrugle stolove, konferencije za štampu u saradnji s organima uprave Grada / Opštine, Unsko-sanskog kantona. Pravovremeno smo reagovali u vrijeme Samita o klimi, koji je održavan u Parizu 2015. godine. U sklopu navedenog, u saradnji sa Ministarstvom za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, organizovali smo okrugli stol na temu „Klimatske promjene - ovdje i sad“, s akcentom na ono šta mi u lokalnoj zajednici moramo i trebamo činiti po pitanju ublažavanja klimatskih promjena. Također smo organizovali javnu tribinu na temu „Hidropotencijal sliva rijek Une - izazovi budućnosti“. Što je posebno bitno, pred javnost su pozvani svi oni koji imaju skrivene i ine namjere za nelegalno i nekorektno korištenje prirodnih resursa sliva rijeke Une. Uzeli smo aktivnu ulogu u javnoj raspravi o kvaliteti zraka koju je vodilo Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK. Tu je i okrugli sto na temu „Od planova za gradnjom novih termoelektrana u BiH, sve izraženijeg onečišćenja okoliša, nedonošenja strategije razvoja energetskog sektora, do obaveza koje proističu iz sporazuma o klimi koji je potpisan u Parizu 2015. godine“. Promptno smo, tokom prošle godine, reagovali na pokušaj opstrukcija na donošenje zakona o šumama. Što je najvažnije, u našem radu je metod djelovanja da obavezno donosimo zaključke i upućujemo na relevantne adrese u cilju njihovog izjašnjavanja. Također uvijek potenciramo prisustvo medija s obzirom da bez pravovremene informacije koja će doći do običnih ljudi nije učinjeno neophodno i u onom obimu koje je potrebno.

 PONOSNI NA UNU

• Šta vas najviše brine kada je okoliš u pitanju?
- Posebno nas brinu uznapredovale klimatske promjene. To je područje djelovanja koje će u budućnosti biti u žiži djelovanja svih posvećenih ljudi. Klimatske promjene nemaju jasnu granicu razdvajanja. Mi smo pravilno procijenili da se ovom pitanju moramo posvetiti jasno, nedvosmisleno i u cijelosti. Nema nedodirljivih. Svi smo krivi, manje ili više. Koliko i na koji način koristimo svoje automobile?! Da li koristimo bicikl ili jednostavan odlazak na posao gradskim prevozom ili pješačenjem?! Da li i koliko palimo vatru u okolišu?! Da li učestvujemo u akcijama pošumljavanja?! Da li smo svjesni da razni dezodoransi, sprejevi, parfemi i slični proizvodi za ličnu higijenu dvostruko više doprinose aerozagađenju u urbanim sredinama od automobila (časopis Science, od 16. 2. 2018)?! Koliko i kako koristimo deterdžente za pranje posuđa i druga hemijska sredstva te koliko i kako koristimo vodu u svom domaćinstvu?! Posebno smo usmjereni na razvoj gradova kao pametnih gradova imajući u vidu već postignute rezultate u nekim evropskim zemljama (Oslo, Kopenhagen i dr.). U odnosu na klimatske promjene, profesor dr. sc. Branko Grisogono, fizičar sa Geofizičkog odsjeka na zagrebačkom PMF, stručnjak za planinsku i obalnu meteorologiju, istakao je, povodom prošlogodišnjih šumskih požara u Hrvatskoj, „da se klimatske promjene doista događaju brže nego smo mislili. Klimatski sistem je prekompliciran, vrlo ga je teško razumjeti. Za meteorologiju, klimatologiju... možemo reći da su velikim dijelom čista znanost, no klimatsko modeliranje nije. Previše je, naime, nepoznanica da bi se mogao napraviti precizniji klimatski model za budućnost, ne znamo, naprimjer, šta će političari, vlade, multinacionalne kompanije, itd. odlučiti u vezi sa smanjenjem emisije stakleničkih plinova, koliko će se površina urbanizirati i prekriti betonom i asfaltom, koliko će se šuma posjeći, koliko će se šumskih površina zapaliti i koliko u atmosferu odaslati pepela koji ima jak uticaj na zagrijavanje atmosfere, kao da ste između Zemlje i Sunca stavili deku“. Poznato nam je da je predsjednik SAD Donald Tramp najavio povlačenje iz Sporazuma o klimi, ali raduje činjenica da su mnoge države SAD istakle da će se bez obzira na njegovu odluku aktivno boriti za ublažavanje klimatskih promjena i podržati zelenu tehnologiju. Na drugoj strani, nama, običnim ljudima, ostaje jako puno prostora da se aktivno uključimo na već navedeni način u proces ublažavanja klimatskih promjena.

• Krajišnici vole svoju Unu - jednu i jedinu. Je li to recept za očuvanje čistoće rijeka, planina, prirodnog okoliša...
- Već više desetina godina Bihać se aktivno uključuje u očuvanje svoje rijeke Une, na koju je iznimno ponosan. Već više od 35 godina egzistira udruženje „Unski smaragdi“, koje je prije rata bilo dobitnik UN-ove nagrade „Global 500“. Pored našeg udruženja, Portal ABC kao i druga udruženja vrlo su aktivna na promociji zaštite prirodnih vrijednosti, sa posebnim akcentom na zaštitu i promovisanje vrijednosti rijeke Une. U posljednje vrijeme značajan doprinos očuvanju ne samo Une nego i šireg prostora koje gravitira rijeci Uni dalo je i JP Nacionalni park „Una“. Zajedničkim naporima spriječena je inicijativa za gradnju hidroelektrane na rijeci Unac, što je bilo karakteristično za 2015. godinu, kao i jedna mala HE koja se planirala izgraditi na području Martinbroda od strane privatnih investitora. Iz tog razloga s ovog područja ima ne mali broj pozitivnih primjera u okviru zaštite i promovisanja očuvanja okoliša.

AKCENAT NA PREVENTIVI

  
• Burno ljeto je iza nas, požari su nanijeli veliku štetu našim šumama. Kako se zaštititi, ima li nekih planova za preventivu?
- Ako pogledate medijske izvještaje sa požarišta, izjave se kreću samo u okviru sljedećeg: „Nema nastradalih i od šumskih požara nisu ugrožene kuće i drugi objekti, zbog opasnosti od mina nije moguć pristup vatragasaca požarištu.“ Šta je sa florom i faunom, kolika količina CO2 je otišla u atmosferu - o tome nema ni pomena. Šta je s opštekorisnim funkcijama šuma koje su uništene. O tome se ne vodi računa. Tokom ove godine moramo proučiti djelokrug i dinamiku rada Direkcije za okoliš EK i sagledati naš način rada po ovom pitanju u sklopu dobijenih materijala. Sigurno je da je to značajno pitanje koje će dominirati u našoj budućoj aktivnosti na ovom planu. Ovu 2018. ćemo posvetiti organizacionim pitanjima i izabrati način našeg djelovanja da bismo u narednom periodu od 2019. do 2029. godine pokušali vratiti značajke biodiverziteta koji će u znatnom obliku ublažiti već uznapredovale klimatske promjene na ovom makro području. Poseban akcenat treba dati preventivi, izgradnji protivpožarnih puteva, protivpožarnih prepreka sadnjom drveća koje sporije gori, kontroli ispravnosti opreme, nabavci novih sredstava i opreme, velikoj količini preventivnih radova koja se mora uraditi ručno uz već odavno poznatu činjenicu. Samo se požar neće pojaviti u ekstremnom obimu na području koje periodično ili stalno kontrolira čovjek. Kako i ko će smanjiti procenat biomase koja omogućuje brzo širenje požara sa sektora na sektor? U planovima su i mogućnosti za nabavku bespilotnih letjelica za nadzor i pravovremenu dojavu požara od momenta njegovog nastanka. Sve su to aktivnosti koje se moraju uraditi nakon sveubuhvatne analize prošlih požarnih sezona.

SEDAM INOVACIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

• Autor ste nekoliko značajnih patenata za koje ste dobili i mnogobrojna vrijedna svjetska priznanja. Koliko su te inovacije prepoznate u Vašoj lokalnoj sredini i BiH?
- Od devet inovacija sedam ih je iz oblasti zaštite prirodnog okoliša. Posebno bih naveo „Brodsku platformu za prikupljanje i obradu plastičnog plutajućeg otpada i istekle nafte u more“, koja je nagrađena zlatnom medaljom na Sajmu inovacija u Štokholmu 2011. godine. Tek u posljednjih 2-3 godine svjetska javnost je u znatnijoj mjeri upoznata sa problemima i obimom povezanim sa plutajućim plastičnim otpadom. U svjetskim oceanima egzistiraju otoci smeća. Pacifički je veći od površine Teksasa. I u Jadranskom moru se dešavaju problemi sa plastičnim i drugim smećem kao što je bio nedavni slučaj zatrpavanja plaža Dubrovnika sa velikim količinama otpada. Najgora posljedica je što plastične krhotine ulaze u prehrambeni lanac morskih životinja i ptica zbog čega iste ugibaju, posebno mladunci. Ovaj način sakupljanja, osim još jednog, jedini su načini da se plastični otpad počne sistematski sakupljati i prerađivati ili ćemo doživjeti već najavljenu istinu da će do 2050. godine biti više plastičnog otpada nego riba. Druga inovacija na koju sam također ponosan je „Ekološki tip hidroelektrane“, koja objedinjuje dvije osnovne osobine da se na jednoj strani proizvodi električna energija, a na drugoj da sve prirodne vrijednosti vodotoka ostaju nepromijenjene, a bile su karakteristične za vodotok prije gradnje hidroelektrane. Također bih izdvojio kao upotrebljivu inovaciju mobilnu kamionsku presu za sakupljanje metalnog otpada. Više na www.ecoinventions.ba