logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4838-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2021\/01\/covid-otpad.png","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2021\/01\/preview\/covid-otpad.png","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2021\/01\/covid-otpad.png","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}}]

Šta se dešava sa covid-19 otpadom

09.01.2021 u 16:36

  • Ekologija
  • 0

Izbijanje i širenje covid-19 pandemije, među ostalim izazovima, pokrenulo je i pitanje postupanja s otpadom nastalim uslijed pandemije iz domaćinstava i zdravstvenih ustanova, te njegovog sigurnog uklanjanja. Krenuli smo u potragu za odgovorima - kako se to radi kod nas


 


Problem odlaganja medicinskog otpada je posebno pitanje unutar svih drugih problema sa kojima se susreću komunalna preduzeća zadužena za gradsku čistoću. Ovo pitanje je naročito aktualizirano u vremenu pandemije koronavirusa, koji je prouzrokovao velike štete kako zdravstvene, tako i ekonomske, ali i zahtijeva dodatne mjere koje se moraju poduzeti zbog specifičnosti nastale situacije i kontaminiranosti materijala. Kako se rukuje, kako se upravlja ovim otpadom, zanimalo nas je.

Prema dokumentu, koji je dostupan na stranici Federalnog ministarsva za okoliš i turizam, piše kako „problem kod zbrinjavanja medicinskog otpada nastaje zbog toga što medicinski radnici često ne znaju dovoljno o medicinskom otpadu, ne znaju šta je infektivni otpad i kako postupati sa njim, kako pravilno razdvajati i označavati otpad, slabo se poznaju vrsta otpada koji se šalju na dezinfekciju ili sterilizaciju, itd.“ Dakle, prema napisanom, medicinski radnici ne znaju šta je otpad koji sami, tokom svog rada proizvode - pa kako onda da to znaju radnici koji su zaduženi za čisto i lijepo, naprimjer, Sarajevo?!

Smjernice vlasti

Rukovanje otpadom u Republici Srpskoj je zakonska obaveza regulisana Zakonom o upravljanju otpadom i pravilnicima koji ga prate. Tako je članom 5. Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom propisano da su zdravstvene ustanove dužne donijeti planove upravljanja medicinskim otpadom i da u skladu sa tim planom zaključe posebne ugovore sa preduzećem ili ustanovom za zbrinjavanje medicinskog otpada, koje ima dozvolu za upravljanje otpadom. Zbrinjavanje medicinskog otpada u Federaciji BiH definirano je Zakonom o upravljanju otpadom FBiH i Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom. Upravljanje otpadom regulirano je i kantonalnim propisima, a poslove u upravljanju otpadom vrše Federalno i kantonalna ministarstva okoliša te kantonalna ministarstva zdravstva, sa tim da je za odlaganje medicinskog otpada zadužen vlasnik medicinskog otpada, odnosno zdravstvena ustanova.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZZJZFBiH) je zbog pandemije koronavirusa izdao i smjernice kako postupati sa otpadom koji je potencijalno kontaminiran sa covid-19 virusom. Oni su na svojoj službenoj stranici objavili mnoge upute i detalje vezane za pacijente, opremu, izolaciju, itd., a između ostalog tu se nalaze i Smjernice za upravljanje infektivnim otpadom u zdravstvenim ustanovama - covid-19 (coronavirus). U smjernicama, koje se nalaze na tri stranice, detaljno je pojašnjeno kako se ponašati prema otpadu koji su koristile osobe koje su imale ili su u kontaktu sa pošasti koja je, nažalost, dio našeg društva još od marta 2020. godine. Zanimljiv detalj predstavlja dio u kojem se piše kako, prema članu 10. Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 77/08), veoma infektivni otkad zahtijeva toplotnu ili hemijsku sterilizaciju. Taj dio se odnosi na one gdje se taj otpad proizvodi, a to se radi zbog kasnijeg miješanja s ostalim infektivnim otpadom.

Covid-19 otpad se karakteriše u otpad kategorije B, odnosno biomedicinski i medicinski otpad koji zahtijeva poseban tretman. 

U navedenim smjernicama, jasno piše: „Medicinski otpad koji se stvara u zdravstvenim ustanovama prevozi se na unaprijed utvrđenu lokaciju u sklopu zdravstvene ustanove prije odlaganja, transporta ili prenosa do ovlaštene osobe za navedene aktivnosti. To mora biti zatvorena prostorija koja ispunjava sljedeće uvjete: da je pod nadzorom referenta za upravljanje otpadom; da je dovoljno prostrana za prijem maksimalno predviđene količine otpada različitih kategorija koje moraju biti razdvojeno skladištene; da je onemogućen fizički pristup neovlaštenim licima i štetočinama; da ima obezbijeđen odgovarajući rashladni odjel za otpad koji zahtijeva skladištenje u hladnim prostorijama; da je opremljena uređajima za gašenje požara i inertnim absorbirajućim materijalom za lokaliziranje eventualno prosutih tečnosti (hemikalija).“

Ono što se jasno može vidjeti u njihovim smjernicama jeste i to da je sve detaljno razrađeno, šta i kada, ko i na koji način zbrinjava otpad, da se slijede metode zbrinjavanja koji se koriste za većinu drugih zaraznih medicinskih otpadnih materijala, uz dodatne mjere koje uključuju primjenu „dvostrukog pakiranja“ otpada koji potiče od pacijenata za koje je potvrđeno da su zaraženi covid-19. To znači da se svi predmeti, stvari i slično što je bilo u kontaktu sa ljudima koji imaju covid-19 infekciju prilikom pakiranja u ambalažu za otpad uduplava, odnosno koriste se dva sloja PVC vrećica, dvije kartonske kutije te da se moraju posebno dezinficirati, sterilizirati, itd.

U dokumentu dostupnom na stranici Federalnog ministarstva za okoliš i turizam piše kako su Zakonom o upravljanju otpadom propisane sankcije kako za operatere postrojenja za upravljanjem otpadom - u slučaju Kantona Sarajevo, KJKP „Rad“, te za proizvođače otpada, s obzirom da govorimo o medicinskom otpadu, mislimo na bolnice, klinike, privatne bolnice i klinike, domove zdravlja, stomatološke ordinacije, apoteke itd. Ali kako kada u istom dokumentu piše kako problem zbrinjavanja ovog otpada nastaje zbog toga što medicinski radnici ne znaju previše o ovom otpadu?! 

Članom 15. Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom definirano je da „nadzor nad provođenjem odredaba ovog pravilnika vrši nadležni inspektor zdravlja“.

U istom, navode se i načini kako bi se moglo unaprijediti upravljanje medicinskim otpadom i to kroz aktivnosti: povećanjem količina i preciznijom klasifikacijom otpada na mjestu nastanka kako bi što manju količinu otpada trebalo tretirati i plaćati za njegovo zbrinjavanje; nabavkom uređaja za sterilizaciju (autoklava) za sve veće medicinske ustanove, posebno kad se radi o veoma infektivnom otpadu, infektivnom patološkom otpadu i drugim vrstama infektivnog otpada i potencijalno infektivnog otpada kod kojih je potrebno hitno reagovanje; edukacijom osoblja koje dolazi u kontakt sa medicinskim otpadom; značajnijim uključivanjem ministarstava zdravstva (na federalnom i kantonalnom nivou) u ovu problematiku; pojačanim inspekcijskim nadzorom i strožijim sankcijama.

Ono što naglašavaju i što je prioritetno ovom ministarstvu jeste zaštita samih radnika. „Zaštita radnika koji upravljaju otpadom i zadržavanje širenja covid-19 su od najvećeg prioriteta.“

U Ministarstvu su kazali i kako bi procesuiranje otpada trebale vršiti zdravstvene institucije u prostorijama namijenjenim za tretman istoga ili neke od ovlaštenih firmi za te poslove.

„Infektivni i potencijalno infektivni otpad se obrađuje u zdravstvenim ustanovama koje imaju uređaje / postrojenje za njegovu obradu ili ga preuzimaju firme koje se bave zbrinjavanjem opasnog otpada“, navode iz Ministarstva.

Komunalci u akciji

Ono što je sigurno jeste da smjernice postoje, ali ko je u glavnom gradu BiH preuzeo nadležnost za odlaganje otpada koji može vrlo lako biti kontaminiran virusom? S obzirom na opasnost koja dolazi od toga otpada, postoji još jedno, sasvim logično pitanje – šta je sa onima koji rade na zbrinjavanju i imaju direktan kontakt s ovim otpadom, odnosno brine li se za njihovo zdravlje? Zatim, ukoliko se takav otpad odlaže na gradsku deponiju, postoji li zaštita stanovništva koje, nažalost, živi u blizini iste – ukoliko dođe do propadanja ambalaže u koju se takav otpad pakuje. Šta se radi sa tim otpadom, kako se prevozi, da li su radnici adekvatno zaštićeni, ali i ostale pojedinosti reći će nam u Komunalnom javnom kantonalnom preduzeću „Rad“.

Ono što su prije svega naglasili jeste to da su „zdravstvene ustanove nadležne da infektivni otpad zbrinjavaju u skladu sa Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom“. To znači da su one dužne da izvrše sve potrebne mjere koje uključuju zbrinjavanje ove vrste otpada, dezinfekciju i hemijsku sterilizaciju, a nakon toga se mora izvršiti drobljenje, odnosno pretvaranje te vrste otpada u prah, odnosno u njegovo inertno stanje.

„Kao takav se smatra komunalnim otpadom i može biti odložen od strane našeg preduzeća. Mora se napomenuti da se takav otpad odlaže u posebne, zatvorene kontejnere, koji su namijenjeni samo za taj vid otpada, gdje radnici nemaju dodira s odloženim sadržajem“, pojašnjavaju iz ovog komunalnog preduzeća. Jasno je onda, radnici su zaštićeni prilikom obavljanja svojih dužnosti, što je za svaku pohvalu.

„Komunalni radnici svoje zadatke obavljaju u obaveznoj zaštitnoj opremi koja je propisana u skladu sa Pravilnikom zaštite na radu KJKP 'Rad' d.o.o. Sarajevo, a koji je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu FBiH.“

Također, iz ovog preduzeća naglašavaju da se otpad ne odlaže niti preuzima ukoliko se ne sprovede potreban tretman prema navedenom pravilniku, što znači da njegovo odlaganje na bilo koju deponiju bez tretmana nije moguće.

„Infektivni otpad bez prethodnog propisanog tretmana ne može biti preuzet i odložen, nego je prethodno potrebno da vlasnik istog na osnovu Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom izvrši dezinfekciju i hemijsku sterilizaciju, drobljenje i dovede u netoksično stanje i tek onda se može vršiti njegovo daljne zbrinjavanje“, naglašavaju iz KJKP „Rad“. Dakle, ako ništa, stanovnici iz ulica u neposrednoj blizini Regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevići mogu biti makar sigurni od ovog otpada koji im, kako nam rekoše, ne predstavlja zdravstvenu prijetnju, no njihov problem se nastavlja samim prisustvom otpada koji se nalazi u njihovoj neposrednoj blizini.

Kako to rade zdravstvene ustanove

Kontaktirali smo i Opću bolnicu „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, koja se nalazi u općini Centar u Sarajevu. Iz ove ustanove su kazali kako poštuju sve propise koje su zakonski propisane, ali i sve smjernice koje dobiju od nadležnih institucija. Odbor za upravljanje otpadom je nadležan za efikasno i pravovremeno odlaganje infektivnog otpada u njihovoj ustanovi. Kada je u pitanju izmiještanje, odnosno transport covid-19 infektivnog otpada, za to se u ovoj bolnici brine posebno odjeljenje.

„Izmještanje, tj. transport covid-19 infektivnog otpada vrše radnice na održavanju higijene posebno uspostavljenim putevima kako ne bi došlo do ukrštanja (cross-kontaminacije). Transport se vrši posebnim vozilom određenim za tu namjenu“, kazali su iz ove bolnice. Lokacija na kojoj se prije obrade čuva otpad je sigurna za takvu vrstu otpada. Naime, oni prije obrade covid-19 infektivnog otpada, skladište isti u centralno skladište Pogona za zbrinjavanje otpada. Dakle, postoji tačno definirano mjesto odlaganja i čuvanja, te su dodali da je uspostavljen sistem zbrinjavanja otpada proizveden od pacijenata pozitivnih na covid-19 na propisan način.

S obzirom da uvijek postoji opcija koja bi, nažalost, dovela do kontakta osoblja, odnosno radnika s infektivnim covid-19 otpadom, iz Opće bolnice su kazali kako su preduzete sve mjere zaštite radnika u smislu nošenja zaštitne opreme, tako da su rizici da se ugrozi njihovo zdravlje svedeni na minimum. Naravno, rizik se može dogoditi ukoliko otpad nije adekvatno odložen, no o tome se itekako vodi računa.

Kako su kazali, s obzirom da posjeduju pogon za zbrinjavanje otpada, obrada otpada se vrši u njihovoj ustanovi. Glavni cilj te obrade, kao što je i propisano, jeste sterilizacija, putem koje se medicinski otpad pretvara u bezopasni komunalni otpad. Kako su dalje naveli, nakon sterilizacije, također prema propisima, slijedi usitnjavanje do onog trenutka kada se otpad ne može prepoznati kao onaj medicinskog porijekla.

„Tek tada se on može transportovati i odložiti na deponiju, koji obavlja KJKP 'Rad' sa kojima imamo sklopljen ugovor“, kazuju iz ove bolnice.

Kada je u pitanju Univerzitetski klinički centar Tuzla, prof. dr. med. sci. Amer Čustović, načelnik Sektora za higijensko-epidemiološki nadzor, kazao je da su količine medicinskog otpada (maski, rukavica i druge zaštitne opreme) znatno povećane i u toj zdravstvenoj ustanovi sa povećanjem broja hospitaliziranih pacijenata pozitivnih na covid-19. Čustović ističe da se u UKC Tuzla sav medicinski otpad na mjestu nastanka odlaže u odgovarajuću ambalažu i to zaštitna odijela se odlažu u crvene vreće za infektivni otpad koje dostavlja firma koja vrši krajnje zbrinjavanje infektivnog otpada.

Maske i rukavice na mjestu nastanka se odlažu u kante od čvrste plastike za infektivni otpad u kojima je postavljena crvena vreća a koje također dostavlja firma koja na osnovu ugovora vrši krajnje zbrinjavanje infektivnog otpada - kazao je dr. Čustović.

Stanje na terenu, maske po cesti

Zdravstvene institucije imaju zakonske norme i pravilnike o odlaganju otpada, naročito infektivnog otpada, a poštujući ih doprinose poboljšanju situacije zaštite okoliša i ljudi od eventualnih zaraza koje se mogu upravo slabim vođenjem komunalne higijene početi širiti među stanovništvom.

Šta je sa građanima i građankama, kako oni postupaju s ovim otpadom? Ono što vrlo često „krasi“ glavni grad Bosne i Hercegovine jesu otpaci na njegovim ulicama. Za to nisu krive institucije (dijelom jesu jer ne kažnjavaju) već nesavjesni građani, koji svoj otpad bacaju gdje god stignu. Stvaraju se „divlje“ deponije, papirići i opušci od cigareta su na svakom ćošku, a ponekada se na proljeće mogu vidjeti i prvi znaci „beharanja“ plastičnih, odnosno PVC kesa, koje vise na granama drveća. Neki građani čak i u kante za smeće nastoje „ugurati“ velike PVC vreće namijenjene za kontejnere, jer su „lijeni“ da odu do istih, a nerijetko se desi i bacanje otpadaka kroz prozore stanova i automobila. Problem je dalekosežniji od nečega što se može prosto regulirati – bacanje smeća gdje kome padne na pamet je postala stvar navike.

Sada, sa pojavom ovog koronavirusa, na cesti često možemo vidjeti i maske. Ljudi, stanovnici ili građani/ke ovog grada, osim što bacaju standardni otpad, bace ili im slučajno padne maska (koju, u najboljom slučaju ne vide da je pala – ali postavlja se pitanje zašto je ne nose kako je propisano?) i ne žele da je podignu i odlože u najbližu kantu za smeće. A možda je ta osoba asimptomatski prijenosnik infekcije covid-19 a da to ona i ne zna! Kako pravilno odložiti masku, pitanje je. Još važnije je ono kakvo je to adekvatno postupanje, prikupljanje, tretiranje i obrada otpada iz domaćinstava sa registriranim slučajevima covid-19, a koje predstavlja opasnost po zdravlje ljudi i okoliš?

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH te Ministarstavo zdravlja i socijalne zaštite i za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske objavili su preporuke za rukovanje s otpadom nastalim uslijed covid-19 pandemije u domaćinstvima koje su dostupne na njihovim web-stranama. Između ostalog, u preporukama stoji da se „obavezno odvaja otpad nastao uslijed covid-19 pandemije od komunalnog otpada, da domaćinstva koja imaju potvrđen slučaj covid-19 ili sumnju na covid-19, sav covid-19 otpad treba da odlažu u dvostruke vreće koje treba dobro zavezati, poprskati dezinfekcionim sredstvom, odvojiti na sigurno mjesto van domašaja (npr. podrum, balkon i sl.) i odložiti u komunalni otpad. U slučaju sumnje na covid-19, upotrijebljena maska odmah se stavlja u duplu vrećicu koju treba dobro zavezati, poprskati dezinfekcionim sredstvom i odložiti s ostalim potencijalno infektivnim otpadom“.

Covid-19 otpad se odnosi na maske za jednokratnu upotrebu, rukavice, maramice i drugu opremu za ličnu zaštitu. Pošto su istraživanja pokazala da covid-19 može opstati na materijalima kao što je plastika i nekoliko sati, odnosno dana, te se stoga može prenijeti u kontaktu sa površinama ili predmetima na kojim se nalazi virus i dodirivanjem usta, nosa ili očiju, u navedenim preporukama su i mjere za domaćinstva koje je neophodno poduzeti.

Medicinski otpad je toksičan i ako se sa njim ne postupa ispravno, zagađuje okolinu i utiče na zdravlje ljudi. Zato je pravilno upravljanje otpadom od suštinske važnosti kako bi se minimizirao potencijalni sekundarni uticaj covid-19 na zdravlje i okoliš.

U UKCRS gotovo uduplana produkcija infektivnog otpada

U Banjoj Luci, epicentru svih dešavanja u entitetu Republika Srpska, također se vodi računa o infektivnom otpadu. Kako su kazali iz Odjeljenje za kabinetske poslove i poslove informisanja Univerzitetsko kliničkog centra (UKC) RS, sav medicinski otpad se tretira na zakonom regulisan i ekološki prihvatljiv način.

„Važno je dodati da u našoj ustanovi postoji plan, pravilnik i procedure u vezi s upravljanjem medicinskog otpada, kao i procedure u vezi s infektivnim medicinskim otpadom nastalim prilikom liječenja pacijenata oboljelih od covid-19“, kažu iz UKCRS naglašavajući da sav infektivni otpad predaju njihovom ovlaštenom operateru, ,,d.o.o. ECO GROUP“, sa kojim imaju sklopljen ugovor o preuzimanju i tretmanu infektivnog medicinskog otpada. Kako su kazali, covid-19 otpadom se tretira i lična zaštitna oprema u radu sa pacijentima oboljelim od covid-19, a njegova količina za vrijeme pandemije je skoro uduplana - ranije su producirali oko 7.000 kg mjesečno, dok je sada povećana na oko 13.000 kg.

Iz ove zdravstvene institucije ističu kako se infektivni medicinski otpad predaje ovlaštenom operateru svaki dan, tako da nemaju potrebe da ga odlažu u centralno skladište do predaje ovlaštenom operateru.

 Zid šutnje zdravstvenih i političkih institucija u Mostaru

 

Otpad iz medicinskih institucija u Mostaru pod povećalom je javnosti nakon događanja sa blokadama i (ne)odvozom smeća u JP Deponiju, koja ne posjeduje uslove za primanje ove vrste otpada. Mostarci i Mostarke već dvije godine vode bitku za čist grad i rješavanje problema. Svoje viđenje kompletne situacije za Start je dao Marin Bago, predsjednik i osnivač Udruge za unapređenje kvalitete življenja „Fortuna“ Mostar. On je kazao kako se uvijek, prilikom upita institucija, što medicinskih što političkih, dođe do „zida šutnje“.

- Deponija u Mostaru izgubila je dozvolu zbog toga što su deponirali sve - od medicinskog, industrijskog, kemijskog otpada, itd. Istraga je u tijeku i ono što nama smeta je to što ta istraga traje već dvije godine, a to je veliki problem za Mostarce i sve one stanovnike koji žive u dolini rijeke Neretve - kazao je Bago.

Presude i tužilaštvo moraju biti brzi, što je zahtjev modernog „zapadnog“ svijeta, no to kod nas, po ko zna koji put - nije slučaj.

- Nije normalno da čekamo dvije godine na reakciju tužiteljstva - razočarano je rekao Bago.

Ono što naglašava za covid-19 otpad, kao i drugi medicinski otpad, nije nimalo ohrabrujuće:

- Mi ne možemo dobiti informaciju gdje ide medicinski otpad. Kada to upitate dođete pred zid šutnje institucija, kako zdravstvenih tako i ostalih, jednostavno, u Hercegovini pogotovo, pravosuđe je strašno zakazalo i tu će se nešto morati mijenjati ili će naše društvo nastaviti propadati.

 

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_________________________________________________________________

 

Ovaj sadržaj je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost portala bhputovanja.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.

                       

 

covid 19 otpad #ekoljublja

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...