Piše: D.N.

Branko Marinović Brada, Mostarac u najboljim godinama je cijeli život u struji , električnoj energiji, kako se to stručno kaže. I u toj oblasti, svi se slažu, za njega nema tajni! Osim jedne koja ga proganja godinama - zašto ne koristimo ono što nam je priroda dala? Zašto dopuštamo da ogromna energija koju nam daje sunce propada?

Za kratko vrijeme je zajedno sa svojim saradnicima organizirao proizvodnju FOTONAPONSKIH PANELA u Mostaru, u Bosni i Hercegovini. Ako neko od onih koji planiraju našu budućnost posluša šta ovaj vrijedni čovjek govori uskoro bi nam svima moglo biti bolje. Branko, osim volje za rad, ima ideje koje bi mogle pomoći svim žiteljima države. Kompanija NSSN postoji od 1993. godine i njen osnovni posao, odmah nakon rata,  bio je obnavljanje elektro-energetske mreže.

 NAPRAVILI 600 TRAFOSTANICA

- Naziv NSSN su inicijali moje četvero djece: Nataša, Slađan, Slađana i Nikolina. Odmah nakon rata, kad je sve bilo devastirano i porušeno, trebalo je podići mrežu. Osnovao  sam firmu, kupio opremu, okupio inžinjere, tehničare, elektromontere. Krenuli smo u obnovu i izgradnju mreže. Naša firma je jedna od najuspješnijih u BiH. Nakon rata uspješno smo završili sedam programa USAID-a, a u sklopu toga smo radili na obnovi Elektroprivrede Herceg-Bosne, Republike Srpske, BiH. Ovo je firma koja je najviše radova uradila na ovim prostorima nakon zagrebačkog Dalekovoda i jedina firma u privatnom vlasništvu, mala kompanija, koja je dobila priliku i opravdala je, da napravi elektrane po sistemu ključ u ruku u Glamoču, Buni, Ivanici. Radili smo s najnovijom tehnologijom. Preko 600 trafo stanica smo napravili i pustili u rad. Radi se o hiljadama kilometara mrežnog kabla, betonskih stubova...- objašnjava Marinović.

No, elektro-energetska mreža je obnovljena, posla je bivalo manje. Nije bilo potrebe za kapacitetima kojima raspolaže firma NSSN. Stoga su pratili razvoj nove tehnologije i prije pet godina podnijeli zahtjev da naprave probnu, eksperimentalnu elektranu od 8,16 KW na svom objektu. Trebalo im je 70 dokumenata, dosta novca za dozvolu.

- Elektrana je koštala oko 50 000 KM. Postavili smo je na krov i uspješno radi. Za 5,5 godina smo se možda dva puta popeli na krov da stakla obrišemo. Na osnovu te elektrane koju vodimo, napravili smo ekonomsku računicu da bi se elektrana od 1000 KW isplatila i bez poticaja. Imali bi pristojna primanja, s obzirom da ovi poslovi već jenjavaju i manji su. Nakon 2,5 godine smo dobili dozvolu za fotonaponsku elektranu Slipčići.  Elektrana je ušla u završnu fazu, dobili smo dozvole i sad bi trebalo da se radi. U međuvremenu, tražeći opravdanost i ekonomsku računicu, u Njemačkoj smo kupili mini tvornicu za proizvodnju panela. U rad smo je pustili prije tri godine, misleći da ćemo dozvolu dobiti odmah i krenuti sa radom. Proizveli  smo 500 probnih komada panela, izgradili 3 elektrane. Jednu od njih na našoj kući.  Sve elektrane su napravljene od domaćih proizvoda. Čekajući dozvolu morali smo ugasiti proizvodnju prije 2,5 godine, otpustiti ljude. Sad kad smo dobili dozvolu moramo ponovo ljude obučiti da bi počeli sa prozivodnjom. Uposlit ćemo 10 ljudi u tvornici. Dakle, u zastoju smo ne našom, nego voljom državnih organa - siguran je Marinović.

Elektranu od 1MW prave na referentnoj, najmanjoj mogućoj cijeni. No, sredstva koja je trebalo da dobiju, potrošena su. Misle da to nije razlog da ne krenu u izgradnju elektrane nadajući se da će moći vratiti uložena sredstva.

- Radili smo elaborat ekonomske opravdanosti. Prema projekcijama, povrat bi bio za nekih 7-8 godina. Imamo drugu ideju koja je bolja i korisnija. U Hrvatskoj su je prihvatili prije dva mjeseca. Naša namjera je da instaliramo elektranu na krovu obiteljske kuće prosječne snage 5 KW dnevno. Treba, dakle, na kuću instalirati 20 panela i dobiti energiju od 6.000 KWh godišnje. Za ovu elektranu ne trebaju dozvole i otvara se velka mogućnost  zapošljavanje  i zaradu. To smo postavili na kuću prije 2-3 mjeseca. Oborila je potrošnju struje za 50%.  Ako smo račun plaćali 200, sad ga plaćamo 100 KM. Valjda će u ministarstvu prepoznati značaj te samopotrošnje. Zamislite, imate 1000 kuća po 5 KW! To je 5MW! Za nekoliko miliona KM imate elektranu od 5MW, što je znatno jeftinije od vjetro elektrana i hidroelektrana.  Životni vijek ovih elektrana je 30 godina - objašnjava Marinović.  

Elektrana za četveročlanu porodicu, postavljena na njihovu kuću, košta oko 12000 KM. Cijena, zapravo, zavisi od lokacije kuće, nagiba krova. Ako bi se država upustila u taj posao, pomogla otvaranje tvornice, povećala bi kapacitete.

UPORNOST

- Repromaterijal se uzima vani i samo pet država u svijetu ga proizvodi! Što više materijala uzmeš, jeftinije je. Ako bi to zaživjelo, moglo bi se pomoći penzionerima i socijalno ugroženim. Da država napravi 1000 kuća, počelo bi se raditi na tome, moglo bi se zaposliti ljudi. Sunce je naša nafta – cijeni Marinović.

Postali su vodeći u proizvodnji fotonaponskih panela u BiH. Na razgovorima koje su nedavno imali na Elektrotehničkom fakultetu, vidjeli su da ono što su oni imali prije pet godina, ovi tek sada imaju.

- Ovim se niko nije bavio i nikoga nije interesovalo. Istina, Hrvatska se time bavila jer ju je uvjetovala Europska unija. Jedna  njemačka tvrtka  nam je ponudila  uređaje za samopotrošnju, jer smo bili uporni i ja mislim da će to funkcionirati - nada se  Marinović.

POMOĆ RODITELJSKOJ KUĆI

Kompanija NSSN se smatra društveno odgovornom kompanijom te će uskoro u suradnji sa Operatorom za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK), Roditeljskoj kući u Sarajevu donirati kompletan sistem solarnih panela te tako  umanjiti troškove za električnu energiju.

KAKO PRESTIĆI NJEMAČKU?

Bosna i Hercegovina godišnje u prosjeku ima 1.800 sunčanih sati,  južna regija i više, do 2.300 sunčanih sati. S druge strane, Njemačka ima duplo manje sunčanih dana od BiH, a jedna je od najvećih proizvođača solarne energije u Evropi. Na svakom kvadratnom metru planete zemlje u prosjeku se može proizvesti 1700 KWh električne energije godišnje.

POTICAJ ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je donijela Odluku o utvrđivanju potrebnog iznosa naknade za podsticanje i jediničnog iznosa naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK za 2018. godinu. Ukupan iznos sredstava, odnosno naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u ovoj godini utvrđen je u visini od 16.418.467,05 KM, dok je jedinični iznos 0,002128 KM/kWh, bez PDV-a.

Dinamička kvota je maksimalni nivo instalisane snage postrojenja OIEiEK za svaki primarni izvor, čija se proizvodnja električne energije potiče u jednoj kalendarskoj godini. Dinamičke kvote se određuju na osnovu člana 2. tč. j) i k) te, člana 5. Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (”Službene novine Federacije BiH”, br. 70/13 i 5/14).
Dinamičke kvote se određuju u ukupnom planiranom iznosu podsticajne proizvodnje za svaki primarni izvor, bez podjele na tipove postrojenja, a iskazuju se u kWh.

KAKO DO ELEKTRANE

Ako želite da gradite solarnu elektranu da biste proizvedenu električnu energiju prodavali, potrebno je da pribavite potrebnu dokumentaciju koja će vam omogućiti priključak na javnu elektroenergetsku mrežu.Prvi dokument u cijelokupnom postupku je idejni projekat.

Idejni projekat detaljno opisuje potencijal i pogodnost mikrolokacije te kao rezultat provedenih ispitivanja i analiza precizira moguću snagu buduće elektrane. Ishođenje neophodnih dokumenata kod lokalne uprave i nadležne elektrodistribucije je naredni korak u postupku. Potreban je glavni elektro projekat, arhiktetonski projekat, građevinski projekat, mašinski projekat, elaborati (zaštita od požara, gromobranska zaštita, itd.) Sa pribavljenom dokumentacijom od lokalne uprave, podnosite zahtjev za energetsku saglasnost kod Federalnog minstarstva za energiju, rudarstvo i industriju. Dokumenta koja uređuju oblast obnovljivih izvora u Federaciji BiH su Zakon o električnoj enegiji u Federaciji BiH, Uredba o poticanju proizvodnje iz OI i efikasne kogeneracije, Pravilnik za izdavanje dozvola (FERK), Nadležni subjekti, lokalna elektrodistribucija, resorno kantonalno ministarstvo, Federalno Ministarstvo za energiju, rudarstvo i indsutriju.