Rubina Čengić

Za jednu trećina od 500 hidroelektrana, koje bi trebale biti izgrađene na tzv. dinarskom luku na području bivše Jugoslavije i Albanije, predviđena je gradnja na području ili na rijekama u BiH, od čega pet na području Nacionalnog parka Sutjeska i nekoliko na području Nacionalnog parka Una, upozoravaju iz međunarodne organizacije WFF Global.

Za sada nema pouzdanih podataka gdje bi ili na kojim tokovima u BiH trebalo biti izgrađeno svih tih više od 150 hidroelektrana.

MAŠTA SE O 2.000 MEGAVATA

- U BiH imate 14 zakona o koncesijama i svi su samostalni i međusobno različiti i neusklađeni, tako da država nema jedinstven registar dodijeljenih koncesija, pa niko pouzdano ne zna ni za šta su sve dodijeljene i kome. Ono što znamo, na osnovu dostupnih podataka, jeste da je u FBiH izdato desetak koncesija za gradnju minihidroelektrana, a u RS 140, ali do prošle godine je bila završena jedna, ove godine mislim dvije, a pet ili šest je u gradnji. Sve ostalo je još uvijek u fazi administrativne procedure - kaže predsjednik Komisije za koncesije BiH Hamed Mešanović.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nema podatake o broju hidroelektrana čija je gradnja najavljen ili planirana.

„Mi raspolažemo listom prioritetnih projekata izgradnje energetskih objekata u BiH, takozvanih PECI-projekata, koja je upućena Sekretarijatu Energetske zajednice jugoistočne Evrope, čiji je BiH član. Na toj listi, sačinjenoj prikupljanjem prijedloga entiteta, nalaze se, između ostalih, HE Dabar, HE Dubrovnik 2, HE Buk Bijela, HE Foča, HE Sutjeska, HE Tegare“, pišu iz Ministarstva.

Državno ministarstvo zna i da je otvoren sudski spor oko dodjele koncesije na osnovu samoinicijativne ponude za izgradnju HE Tegare i HE Kozluk na rijeci Drini, koju je Elektroprivreda BiH podnijela Ministarstvu, jer je sporno koji je organ u ovom slučaju stvarno nadležan za dodjelu koncesije - komisija za koncesije RS ili BiH.

Jedini ko ima koliko-toliko ažurirane podatke za cijelu BiH jeste Nezavisni operater sistema, preduzeće koje nadgleda protok struje raznih vlasnika kroz prenosnu mrežu na teritoriji BiH i svake godine pravi izvještaj o mogućem razvoju sektora. Po njihovim podacima, u BiH je najavljena gradnja više od 100 hidroelektrana ukupne snage veće od 2.000 megavata. Ilustracije radi, postojeće hidroelektrane u BiH proizvode 3.800 megavata.

No, ekolozi očito znaju nešto više.

- Broj hidroelektrana koje se pominju u planovima za gradnju, i malih i velikih, ogroman je, a mnogi zaboravljaju da je Evropska komisija, sad već prilično davno, ocijenila da rijeke nisu obnovljivi energetski izvori ako se na njima grade velike hidroelektrane sa visokim branama i velikim akumulacijama. Sa druge strane, šta imate od rijeke na kojoj gradite 11 hidroelektrana, makar one bile i mini?- pita generalni sekretar Udruženja Neretva zeleni iz Konjica Amir Variščić.

Samo opština Konjic dodijelila je koncesije za 41 minihidroelektranu na pritokama Neretve, podsjeća on.

- Samo je Rakitnica bila izuzeta, a samo na rijeci Ljutoj je bila najavljena gradnja 11 minihidroelektrana, istina tirolskog tipa. Ali ako na nekoj rijeci od izvora do ušća sagradite 10 hidroelektrana, onda to više nije rijeka bez obzira na to što nema visokih brana ili velikih akumulacije. Ovo što planiraju za Sutjesku je strašno. To nisu male ili minihidroelektrane, nego velike, sa branama i akumulacijama. Ako to bude izgrađeno, to će biti kraj nacionalnog parka i prirode u njemu. Ne razumijem zašto hidroelektrane ne grade na zagađenim rijekama - kaže Variščić.

CENTRALA ILI PRAŠUMA

On upozorava da su elektroprivredna preduzeća ta koja bi trebala voditi računa o vodotocima, ali da u BiH to nije slučaj.

- Zna se desiti da akumulacija u Jablaničkom jezeru bude ispražnjena za tri dana, bez vođenja računa o tome jesu li ribe u mrijestu ili da li je voda potrebna za navodnjavanje Buturović polja. Zbog takvog ponašanja se u BiH pojavljuju investitori zainteresovani za hidroelektrane, jer oni prepoznaju s kakvom nonšalancijom se ovdje izdaju dozvole za gradnju i odnosi prema vodama - priča Variščić.

Iz WWF-a upozoravaju da se u želji za gradnjom spaja nespojivo.

- Resorno Ministarstvo RS je već izdalo potrebne dozvole za gradnju na Sutjesci i nevladine organizacije su tim povodom podnijele tužbe protiv Vlade RS. To je najgore rješenje od svih koje smo čuli, a posebno razočaravajuće je to da okolišna studija, koju je uradio Projekt d.d. Banjaluka, tvrdi da ta gradnja nema štetnih uticaja po okoliš i da Vlada RS nije uzela u obzir niti jednu od argumentiranih primjedbi nevladinog sektora - kaže Zoran Mateljak, koordinator WWF Globala za BiH.

WWF Global je krajem septembra upozorio javnosti u cijelom regionu da, zbog neplanske gradnje hidroenergetskih objekata, opasnost od nestanka prijeti Hutovu blatu u BiH, delti Neretve u Hrvatskoj, Morači i Tari u Crnoj Gori, te Skadarskom jezeru na granici Crne Gore i Albanije. Ugroženi su i brojni kulturno-istorijski spomenici, a to područje, u kojem se nalazi veliki broj endemskih vrsta riba i gmazova, spada među 200 najvažnijih ekoregija u svijetu i čini centar biološke raznolikosti u Evropi.

- Dinarski luk je evropski hotspot endemskih slatkovodnih biljnih i životinjskih vrsta. Rijeke i močvarna područja, od kojih je 30 posto još uvijek gotovo netaknutih i u dobrom ekološkom stanju, od ključnog su značenja za ljude i prirodu. Filtriraju vodu, nude prirodnu zaštitu od poplava, daju prirodne resurse i pružaju bogata staništa za ptice i ribe. Samo Hutovo blato u BiH i delta Neretve u Hrvatskoj su dom za 150 vrsta riba, od kojih je čak devet endemskih, a u cijelom ovom području do sada je identificirano najmanje 300 vrsta ptica. Ovo rijetko naslijeđe mora biti zaštićeno od neodrživog razvoja - pojasnili su ranije iz WWF Globala.

Bivši direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić tvrdi da BiH koristi svega 38 do 43 posto vodnih potencijala za proizvodnju električne energije.

 DOBRI PRIMJERI

- Imate studiju koja kaže da je samo na rijeci Krivaji sa pritokama moguće izgraditi 15 do 20 hidroelektrana, na Ljutoj je planirana gradnja pet ili šest, a samo na rijeci Bosni više od deset hidroelektrana - jedna ispod Semizovca, jedna pred Ilijašem, po dvije na području Visokog i Kaknja, jedna kod Janjića, pa poslije Zenice dvije... Dakle bez problema 15 hidroelektrana snage između pet i 20 megavata, ali ne većih od 20 megavata, jer to više nije zelena energije pošto gradnjom brana i akumulacija uništavate živi svijet u rijeci i okolnoj prirodi - pojašnjava Jerlagić.

I Emir Avdić, iz Intrade energije, koja je zainteresovana za gradnju hidroelektrana, tvrdi da je pogrešno ubjeđenje da hidroelektrane jedu vodu.

- Hidroelektrane samo upotrijebe vodu i vrate je u vodotok, a mi smo izmislili i tehnologiju koja omogućava da se mehanizam ne podmazuje uljem nego vodom. Pa Nikola Tesla je prvu HE napravio na Nijagari. Kasnije je napravljeno još 117 elektrana koje su dovele do toga da se razviju tri ili četiri grada koji su osnov privrede SAD, bez kojih Los Anđeles nikada ne bi bio ono što jeste i niko se nije bunio - kaže Avdić.