logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/03\/fauna-u-zdravom-okollisu-zdrav-zivot-baner-1.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/03\/preview\/fauna-u-zdravom-okollisu-zdrav-zivot-baner-1.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/03\/source\/fauna-u-zdravom-okollisu-zdrav-zivot-baner-1.jpg","caption":"","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

U zdravom okolišu zdrav život: Čuvajmo naše carstvo životinja

04.03.2020 u 13:04

  • Ekologija
  • 0

Položaj Bosne i Hercegovine na centralnom dijelu Balkanskog poluotoka, na kojem se razaznaju tri razdvojene geografske cjeline, sjeverno panonsko područje, centralno montano područje i južno submediteransko i mediteransko područje, omogućava razvoj izuzetno različite faune. U poređenju sa podacima susjednih zemalja gdje je ustanovljeno postojanje preko 50.000 životinjskih vrsta, poput recimo Hrvatske gdje je ustanovljeno više od 55.000 vrsta, uspoređujući površine teritorija i raznovrsnost ekoloških sistema na njima, moglo bi se pretpostaviti da fauna BiH sadrži oko 40.000 vrsta višećelijskih životinja.

Bez koridora su sve životinje ugrožene

 

Kako za magazin Start BiH navodi prof.dr Suvad Lelo sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, odsjek za biologiju, u ovom momentu raspolažemo dokazima da je u BiH evidentirano više od 12.000 vrsta iz carstva životinja.

Prof. Lelo upozorava kako intenzivna devastacija urbanih i suburbanih područja ukazuje da su najugroženije životinje u neposrednoj blizini čovjeka.

 

 

Foto: Facebook

-Za primjer mogu navesti da na Igmanu žive predstavnici 127 vrsta dnevnih leptira dok je u samom Sarajevu taj broj sveden na 20-tak vrsta sa vrlo malim brojem individua, a njihov broj se počinje povećavati tek višekilometarskim udaljavanjem od centralnih dijelova grada. Mi se brinemo za vrste koje su usko prilagođene na neka staništa poput pećina, kamenjara visokih planina ili izvora, smatrajući da im prijeti direktan nestanak u vrlo kratkom periodu, ako takva staništa budu devastirana. Međutim istina je da i velike individue u prostranim staništima, na primjer glavatica i mekousna pastrmka mogu biti na rubu izumiranja – kaže Lelo uz napomenu da su sve vrste životinja jako ugrožene ako im se ne ostavljaju koridori, nakon namjenskih aktivnosti čovjeka, poput parkova u urbanim sredinama ili traka sa očuvanom travom ili šibljem na prostranim oranicama, gdje bi se životinje mogle povući tokom i nakon djelovanja čovjeka.

-Smatram da su najugroženije one grupe životinja koje uopće nisu istražene. U BiH su recimo potvrđene individue 1.648 vrsta leptira, a očekivani broj je oko 3.000 – ističe on.

Ono što svakako zabrinjava jeste to što u BiH još uvijek nema organizovane aktivnosti inventarisanja faune BiH ni u jednom dijelu države. Naš sagovornik navodi kako entuzijasti prate određene skupine kvalitetno uz velike napore, ali je problem što je broj stručnjaka iz oblasti zoologije mali, te da su uglavnom vezani za manji broj grupa.

Zbog svega toga u BiH nema adekvatan monitoring faune, ali na bazi  dosadašnjeg iskustva i istraživanja, prof. Lelo navodi kako se zasigurno može reći da predstavnike određenih vrsta vrlo rijetko susreću.

-Pouzdan nestanak svih individua određene vrste nakon desetogodišnje potrage na poznatim staništima kod nas je skoro nemoguće potvrditi (i time je proglasiti lokalno izumrlom). S druge strane pojavljuje se veliki broj do sada nepoznatih (alohtonih) vrsta u BiH:  stjenica sjemena četinjača, plavi rak ili atlantska kraba, leptir grčki plavac, leptir monarh, leptir šimširov moljac, leptir moljac paradaiza, kineska mekooklopna kornjača, crvenouha kornjača, žaba češnjača koja je važila kao sporna vrsta, a sada je zastupljena sa velikiom brojem populacija, kurtmilerova žaba, želva morske kornjače i mnoge druge – nabraja naš sagovornik.

 

Dobro je, ali nije za pohvalu

Prof. Lelo potvrđuje da je krivolov uobičajena pojava u BiH i da će tako ostati  sve dok nadležna ministarstva ne odluče da tu pojavu zaustave.

-Za nas, Bosance i Hercegovce koji želimo proučavati životinje, veliki je problem izuzetno malo novca koji možemo obezbijediti, za razliku od kolega iz susjednih zemalja koji vrlo ozbiljno istražuju po BiH. Smatram da to nije loše u situaciji kada mi skoro da ne istražujemo ogroman broj skupina, ali svakako nije za pohvalu – kaže on.

Čovjek toleriše samo sluge i robove

Prof. Lelo sa žaljenjem konstatuje kako praksa pokazuje da gdje god se naseli čovjek tu životinjama nema mjesta.

Izrada stambenih objekata i saobraćajnica bez koridora za životinje koje tu žive znače njihov skoro potpuni nestanak, a one koje preostanu proglašavamo štetočinama ili smetnjom. Čovjek kao vrsta tek toleriše one životinje koje su „sluge ili robovi“, uz stalno sadističko ponašanje gdje su izuzetak ljubitelji životinja čiji je broj uvijek nedovoljan da bi realno uspješno pomogli većem broju životinja, što se posebno ogleda u odnosu spram pasa – smatra on.

 

Naše ptice nadgledaju „Naše ptice“

Naš sagovornik, koji važi za jednog od najboljih poznavalaca faune u BiH, ističe i dugogodišnji rad i aktivnost dr. Dražena Kotrošana, koji kako kaže, kroz niz projekata radi jedini klasičan ekološki monitoring životinjske skupine u BiH.

Foto: https://ptice.ba/

-Dr. Kotrošan drži pod paskom sve vrste ptica koje se pojavljuju u BiH, kako vrši stalna posmatranja i okuplja veliki broj zaljubljenika i stručnjaka ornitologa tako kontinuirano prezentira dopune od zabilježenih novih vrsta, novih gniježđenja, fluktuacije broja ptica na pojedinim terenima do njihovog objedinjavanja za cijelu BiH. On je ustanovio povećani broj vrsta u migracijama, time i veći broj vrsta za faunu ptica BiH, smanjenje broja ptica vezanih za vodotokove i močvare, veliki antropogeni pritisak na ptice od urbanih sredina do lovnih područja, tj. krilov, ubijanje određenih ptica poput kormorana zbog nikada dokazanog ubjeđenja da prave velike štete ribolovnom fondu. Dražen je dosegao vrhunac aktivnosti prošle godine početkom prstenovanja ptica u BiH. Sve navedene aktivnosti prezentira putem web stranice Udruženja „Naše ptice“ te naučnog časopisa kojeg izdaje navedeno Udruženje, a do sada je objavljeno 15 sveski u kojima je nekoliko stotina hvale vrijednih ornitoloških radova – navodi prof. Lelo.

Uprkos cijelom nizu problema i nezainteresovanosti vlasti za životinjski svijet, on zaključuje kako ipak  ima pozitivnih aktivnosti od strane državnih organa u odnosu prema bh. fauni nakon 1996. godine, ali uz napomenu da su sve aktivnosti političara kvantitativno malobrojna, sa malim efektom. Uzrok tome, prema njegovom mišljenju, je to što ocjene o stanju faune rijetko daju specijalisti koji su stvarno procjenjivali stanje lokalnih populacija pojedinih skupina.

-Posebno treba naglasiti da je stručnjak osoba koja se specijalizirala kroz izradu magistarske i doktorske teze za određenu skupinu te publicirala niz radova i monografija o toj skupini. Naravno da treba poštovati određene interese kroz koje je stručnjak „osuđen“ da radi više skupina što svakako ne opravdava formiranje komisija čiji članovi nisu u stanju prepoznati životinje koje je kandidat istraživao. Kod nas je normalno da istaknuti stručnjak u zoologiji bude specijalista botaničar, elektrotehnički inženjer, filozof, odnosno osoba bez bilo kakvog ekološko-biosistematskog predznanja u zoologiji nakon čega se u radovima pojave spektakularni navodi o „nomenklaturi“ i specijalnoj taksonomiji, očigledno izvan svakog naučnog konteksta. Smatram da isticanje osoba kao vodećih bh. zoologa vrše upravo rukovodioci u ministarstvima koji svjesno usmjeravaju projekte, a nakon 25 godina vidimo gdje nas je to dovelo – konstatuje prof. Lelo na kraju razgovora.

 

POGLEDAJTE: (VIDEO) Zavirite sa nama u fascinantan svijet pećina u BiH

 

priroda zivotinje okoliš nase ptice Suvad Lelo

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...