Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Sportsko ekološka udruga Hercegovina (SEUH) je udruga ekološko osvještenih zaljubljenika u prirodu i sport, naročito u ronjenje. Osnovana je početkom 2012. godine kao, kako sami navode, izraz potrebe za organiziranim i kontinuiranim provođenjem mikroprojekata iz oblasti sporta, te zaštite okoliša i unapređenja ekološke svijesti opšte populacije. Pored slogana “zdrav duh u zdravom tijelu” iz kojeg proizlazi redovno bavljenje sportsko-rekreativnim aktivnostima, isto podrazumjeva i boravak u zdravoj i čistoj prirodi. Kako ističu, sve to nije moguće bez aktivne zaštite prirode. U svojim aktivnostima pored onih neposredno usmjerenih na zaštitu okoliša, SEUH posebno vodi računa o edukaciji opšte populacije, prije svih njenog najmlađeg dijela, u smislu ekološke osviještenosti, kao i o inkluziji u navedene aktivnosti ranjivih populacijskih grupa, poput hendikepirane djece i odraslih.

SEUH čini tridesetak aktivnih članova, te još toliko pridruženih koji povremeno sudjeluju u SEUH-ovim aktivnostima.Svakako tu je i veliki broj simpatizera i subjekata koji pomažu njihove aktivnosti. Profil članstva je raznovrstan; brojni liječnici, sveučilišnih profesori, profesori kineziologije, pravnici, ekonomisti, djelatnici policijskih struktura i djelatnici raznih društvenih djelatnosti, su našli zajedničku ljubav i interes za  brojne aktivnosti koje implementira SEUH. Upravo ovakva raznovrsnost profesionalnih usmjerenja članova, omogućava sveobuhvatan pristup problemima, te čini SEUH izuzetno uspješnim u implementaciji svojih aktivnosti.

-Najčešće i temeljne aktivnosti koje SEUH redovito implementira su ekološke akcije čišćenja korita i obala rijeka i jezera, te podmorja i priobalja u Hercegovini, a potom, u suradnji s SEUH-ovim partnerima, kolegama i prijateljima i u cijeloj Bosni i Hercegovini, te Republici Hrvatskoj. Pored navedenog SEUH je provodio projekte edukacije instruktora vožnje u cilju inauguracije i usvajanja principa ekološke vožnje, čime se smanjuje potrošnja goriva, a time i emisija štetnih plinova u atmosferu, te projekte promocije “ekološkog ronjenja” kao načina bavljenja ronjenjem kao sportom koji znatno doprinosi i razvoju poboljšanja ekološke situacije vodotokova, a i razvoja turizma kao gospodarske grane – kaže za Start BiH, prim. doc. dr. sc. Davorin Kozomara dr. med.spec. opće i plastične kirurgije i instruktor ronjenj i predsjednik udruge.

Svake godine SEUH aktivno učestvuje u oko 15 ekoloških akcija, od kojih je desetak na stalnim lokacijama rijeka: Neretve, Bune, Rame i Trebižata, potom Buškog jezera i jezera Mandek, te Neumskog zaljeva, odnosno duž jadranske obale na lokalitetima; Župe Dubrovačke, Dubrovika, Slanog, Gradca, Zaostroga, Omiša, Splita, itd.

SEUH već osam godina zaredom (2012-2019) organizuje Ekološku akciju čišćenja korita i priobalja lijeve pritoke rijeke Neretve, rijeke Bune, koja se čisti cijelom dužinom toka od devet kilometara. Ova eko-akcija se održava tradicionalno prvu subotu u mjesecu avgustu i okuplja oko stotinjak sudionika, od kojih je pedesetak aktivnih ronilaca, a ostali su dijelovi kopnenih timova koji čiste obale korita i pomažu roniocima na prihvatu smeća prikupljenog u koritu rijeke. Akcija je međunarodnog karaktera obzirom da okuplja ronioce iz petnaestak ronilačkih klubova iz cijele BiH, te zemalja iz okruženja (Hrvatska, Srbija, Makedonija, Slovenija). S obzirom da ova aktivnost redovito izaziva veliki odjek u lokalnoj zajednici aktivno se u nju uključuje lokalno stanovništvo pojedinačno i kroz lokalne udruge.

-Obzirom na broj sudionika i rezultate EKO- Buna je najveća i najuspješnija ekološka akcija u BIH ovakvog tipa. Tijekom svake od ovih akcija je prikupljeno po nekoliko tona smeća, te sitnog i krupnog otpada. Najčešće se radi o plastičnim vrećicama, limenkama pića, staklenim bocama i automobilskim gumama, a ponekad svjedočimo i krupnom otpadu poput starih tepiha, kuhinjskih aparata (štednjaka i frižidera), a bili smo iznenađeni i nalazima kontejnera za smeće koji su u korito dospjeli vodenom bujicom ili su gurnuti u korito od strane neodgovornih pojedinaca – navodi Kozomara.

Na Bunu se vratili riječni rakovi

Zanimljivost predstavlja to što za ovako velike i teške terete posebno obučeni ronilački tim SEUH-a posjeduje podvodne padobrane za podizanje tereta i tijesno surađuje s vatrogasnom jedinicom koja vitlom na vozilu ovakav otpad izvlači na kopno.

-Naši ronioci povremeno nađu i neeksplodirana minsko-eksplozivna sredstva zaostala iz prošlog rata koja registriramo, a u nakoliko slučajeva smo ih i izvadili i predali na dalje postupanje nadležnim službama. Na žalost tijekom podvodnih ronilačkih aktivnosti se srećemo i s nedozvoljenim ribolovnim alatima (vrše, parangali), te kapitalnim primjercima ribe uginule djelovanjem agregata, što redovito prijavljujemo našim partnerima – Udruženju sportskih ribolovaca, čija je ribočuvarska služba također aktivni sudionik naših aktivnosti. U više navrata ova se suradnja odvijala i na način da su naši ronilački timovi u kortu rijeke Neretve aktivno tražili, pronalazili i odstranjivali nedozvoljene ribolovne alate (vrše) iz korita rijeke Neretve. Posebno ističem da smo nakon trogodišnje eko- akcije na rijeci Buni u njoj ponovo primjetili riječne rakove čije je prisustvo znak visoke čistoće i kvalitete riječne vode! – ističe Kozomara ne skrivajući zadovoljstvo.

Za razliku od pritoka rijeke Neretve koje se odlikuju relativno čistom vodom i vodenim svijetom bogatim koritom, naš sagovornik sa žaljenjem konstatuje da je situacija u samoj Neretvi znatno lošija. Tvrdi kako je voda zagađenija i ljeti često nepogodna za kupanje, a pored opšteg otpada povremeno se bilježe slučajevi odlaganja u korito rijeke Neretve industrijskog, tehnološkog, pa čak i medicinskog otpada. Navodi kako se do nedavnog početka funkcionisanja gradskog prečistača u korito rijeke Neretve na toku kroz grad Mostar direktno ulijevalo više desetina kanalizacijskih odvoda. Ipak, svjesni su da je, nažalost, situacija sa zagađenjem drugih vodotoka u BiH, u većini slučajeva još gora.

Ronioci uzvukli kontejner za smeće u donjem toku korita rijeke Bune s dubine od šest metara

-Ovakvo stanje, u inače vrućem podneblju Hercegovine, onemogućava potrebno i tradicionalno osvježenje u rijekama Neretvanskog sliva, odnosno izlaže lokalno stanovništvo mogućnosti oboljevanja od raznih vodom prenosivih bolesti, prije svega crijevnih infekcija, a usljed trovanja riba moguće su i posljedice po ljudsko zdravlje, konzumiranjem takvog ribljeg mesa – upozorava Kozomara.

Svjesni značaja očuvanja preostalog potencijala kraških voda i potrebe za njegovim unapređenjem, SEUH je uzeo aktivno učestvovanje u naučno-stručnoj konferenciji, na tragu Dublinske konferencije o zaštiti voda, pod nazivom Voda i život, održanoj u septembru 2018. god. u Čapljini. Cilj sudjelovanja SEUH-a na ovoj konferenciji je bio upozoravanje inače slabo zainteresiranog i najvećim dijelom neupućenog stanovništva o značaju očuvanja okoliša, čime se direktno štiti i čuva ljudsko zdravlje.

-Mišljenja smo da ovakvih aktivnosti u lokalnoj sredini treba još znatno više, te će SEUH na tome zasnivati veći dio svojih aktivnosti u budućnosti – poručuju na kraju razgovora.

Ušli i u Guinnessovu knjiga rekorda

Na kraju treba navesti i jedinstvene aktivnosti na koje su u SEUH-u naročito ponosni, a to su; organizacija naučne tribine “Turizam, zaštita okoliša i ronjenje”, projekt rehabilitacije hendikepirane djece kroz ronjenje, gledanja utakmice na svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji pod vodom, provođenjem najmasovijeg tečaja ronjenja u Hercegovini, kup – razbijanje uskršnjih pisanica pod vodom, kićenje novogodišnjeg drvca pod vodom i kao kruna obaranje Guinnessovog rekorda u disciplini “najveća zastava razmotana pod vodom” u junu  2019. godine u Gradacu (Hrvatska). Kako su nam kazali, zbog slabe prozirnosti i vidljivosti, ovakav poduhvat nije bilo moguće izvesti u jadranskom dijelu BiH.