logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2023\/04\/l-336cfda00d82cdb628eb0c4de30059fc.png","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2023\/04\/preview\/l-336cfda00d82cdb628eb0c4de30059fc.png","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2023\/04\/source\/l-336cfda00d82cdb628eb0c4de30059fc.png","caption":"","dimensions":{"width":1024,"height":739}}]

Veliko pacifičko ostrvo smeća toliko naraslo da se na njemu razvio ekosistem

18.04.2023 u 11:12

  • Ekologija
  • 0

Naučnici su na plastičnom otpadu Velikog pacifičkog ostrva smeća (Great Pacific Garbage Patch, GPGB) pronašli uznapredovane zajednice obalnih stvorenja, uključujući sićušne rakove i meduze koji sada žive hiljadama kilometara od svog izvornog staništa, piše CNN. 

 

Veliko pacifičko ostrvo smeća je ogromna nakupina otpada koja pluta po okeanu između Kalifornije i Havaja. Otkriveno je 1997. godine, a obuhvata brzorastuću površinu veću od 600.000 kvadratnih kilometara.

Stručnjaci su u novom istraživanju otkrili da je na desetke vrsta obalnih beskičmenjaka uspjelo preživjeti i razmnožavati se na plastičnom smeću koje godinama pluta u okeanu.

Navode da ovo otkriće ukazuje na to da onečišćenje plastikom može omogućiti stvaranje novih plutajućih ekosistema vrsta koje inače ne mogu preživjeti na otvorenom okeanu.

Za razliku od organskog materijala koji se razgrađuje u roku od nekoliko mjeseci ili najviše nekoliko godina, plastika može plutati okeanima mnogo duže, što omogućuje nekim vrstama da se razmnožavaju na otvorenom moru.

- Iznenadili smo se kada smo vidjeli koliko tamo ima obalnih vrsta. Pronašli smo ih na 70 posto lokacija otpada - rekla je za CNN stručnjakinja za ekosisteme Linsey Haram s Nacionalnog instituta za hranu i poljoprivredu.

Haram i njene kolege su između novembra 2018. i januara 2021. godine analizirali 105 komada plastike iz Velikog pacifičkog ostrva smeća i otkrili 484 morska beskičmenjaka, od kojih se 80 posto obično nalazi u obalnim staništima.  

- Vjerojatno se međusobno bore za prostor i hranu. S tim da mogu jesti jedni druge. Teško je tačno znati šta se događa - kazala je Haram. Naučnicima još uvijek nije sasvim jasno kako ova stvorenja dolaze do otvorenog okeana i tamo preživljavaju.

Nije poznato jesu li, na primjer, završili u ovoj nakupini smeća tako što su se pričvrstili za plastiku na obali koja je kasnije dospjela u okean ili su uspjeli kolonizirati nove komade otpada nakon što su se oni već našli na otvorenom moru. 

Veliko pacifičko ostrvo smeća je najveća nakupina okeanske plastike na svijetu. 

Inicijativa za čišćenje okeana procjenjuje da se ondje nalazi oko 1.8 trilijuna komada plastike koji zajedno teže oko 80.000 tona.

Većina većih komada plastike dolazi iz ribarske industrije, dok se između 10 i 20 posto ukupne količine može pratiti unatrag do japanskog tsunamija iz 2011. godine. 

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Ecology & Evolution. 

PACIFIK OTPAD EKOSISTEM

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...