logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4838-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2021\/04\/kacuni.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2021\/04\/preview\/kacuni.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2021\/04\/source\/kacuni.jpg","caption":"","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Zaštiti okoliš,zaštiti sebe: Ekološki fenomeni Bosne i Hercegovine

18.03.2021 u 11:00

  • Ekologija
  • 0


 Bosna i Hercegovina je država prepuna ekoloških čuda, prelijepih pejzaža, masivnih planina, modrih rijeka, najzelenijih ravnica. Država koja je prepuna i vrvi prirodnim bogatstvom, nevjerovatnim turističkim potencijalom – od mora do Save, od Drine do Une. Imamo jedinstvene bosanske brdske konje, čovječiju ribicu, jedinstvenu prašumu u Europi... Ipak, nekako slabo cijenimo naše podneblje, zagađujemo okolinu, bacamo otpatke gdje god stignemo – staklo, plastiku, metal i druge materijale u rijeke, ponore, u šume. Vrlo smo dobri u roštiljanju – znamo baratati sa ćevapima, sudžukicama, znamo ponegdje, čistom nepažnjom zapaliti djelić šume. Kao da nije dosta što su dva svjetska rata ostavila traga na prirodi, kao da nije dosta posljedenjeg rata i silnih miniranih područja – mi još dodatno, umjesto da čuvamo – miniramo smećem, uništavamo prirodu do te mjere da se u svijetu čude kada vide šta imamo, a kako to slabo „branimo“. Sva čuda bosanskohercegovačka dostupna su svima na svega pet, deset, petnaest ili stotinu kilometara i moramo ih čuvati. Kroz sliku i riječi podsjetit ćemo na neke od njih

Posljednja prašuma Europe

Bogati smo divnim mjestima, fantastičnim pejzažima. Jedan od tih pejzaža jeste i Nacionalni park „Sutjeska“, najstariji i najveći nacionalni park u Bosni i Hercegovini i dom Perućici, jednoj od posljednjih prašuma u Europi - divlja i neobuzdana džungla, oaza netaknute prirode. Smještena u srcu NP „Sutjeska“, u njedrima gorostasnog Maglića i prelijepe Snježnice, stoljećima odolijeva civilizaciji i vječitoj čovjekovoj težnji da je radi svojih sitnosopstveničkih i materijalnih interesa pokori. Nakon posjete i prolaska kroz markirane puteve Nacionalnog parka Sutjeska, uz pomoć vodiča, oni koji vole malo ekstremnije stvari, pune adrenalina – mogu otići, naravno, uz pomoć stručnih penjača, odnosno iskusnih planinara na vrh planine Maglić, to je ujedno najveći vrh u cijeloj Bosni i Hercegovini, a njegova visina je 2.386 metara.

Ljubitelji šetnje kroz prirodu, koja je čista i mjesto gdje ima vrlo malo CO2, imaju čak devet staza kojima mogu pješačiti, od kojih najduža ima 22 kilometra i da bi čovjek prošao kroz nju, potrebno je osam sati, bez odmora i nekim umjerenim tempom. Ljubitelji adrenalinske šetenje, ukoliko se to tako može nazvati, imaju priliku ići stazom dugom dva kilometra, VI Prijevor – Maglić. Ova staza je planinska, pa je za prolazak kroz „svega“ dva kilometra potrebno imati odgovarajuću opremu, kacigu, krampone i sjekiru za led. Zaista, fascinantno!

Nacionalni park pruža mogućnost ljubiteljima biciklizma. Postoji jedna staza koja je namijenjena za bicikliste, a počinje u Tjentištu. Dužina staze je 48 kilometara, a završava se na Orlovačkom jezeru.

Park prirode „Hutovo blato“    

   

Park Prirode „Hutovo blato“ se nalazi u jugoistočnoj Hercegovini, na teritorijima općina Čapljina i Stolac. Ovo područje je po mnogočemu specifično. Prije svega, smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe. Područje na kojem se prostire ovaj jedinstveni park je močvarno, ravničarsko i brdovito, odnosno teren na kojem se prostire je takav. Zbog povoljnih ekoloških uslova i utjecaja mediteranske klime, na području Parka prirode obitava više od 600 biljnih vrsta. Brda u okolini su prožeta elementima makija. Smreka, zelenika, crni jasen, crni grab samo su neke od vrsta koje obitavaju na ovom području. Rogoz, busjenasti šaš, bijeli dud, smokva – zaista šarolika lepeza, od močvarnih vrsta do samoga drveća.

Osim biljnih vrsta, Hutovo blato je prepuno i životinjskih vrsta, a već je ranije rečeno da je ovo jedno od najomiljenijih zimovališta ptica u Europi. U periodu migracija ptica, one na području Hutova blata, uz povoljne abiotičke i biotičke uslove, pronalaze hranu, tišinu i mir. U Parku su do sada zabilježene 163 vrste ptica iz 39 različitih porodica! Najveći broj pripada zimovalnim, i u tu grupu spadaju čak 53 vrste! Neke od pica su bijela čaplja, patka njorka, patka zviždarka, sova, jastreb, ždralovi, prepelica, roda i druge. Zato ovo područje spada u međunarodno značajno područje za ptice, tzv. IBA područja (Important Bird Areas). Ovakva prirodna bogatstva su prelijepa, a pejzaž koji se može vidjeti, recimo, sa ceste iznad – nevjerovatan!

No, osim divne močvare i svih životinjskih vrsta, imaju vrlo znamenit broj i riba. U vodama Hutovog blata obitavaju 22 vrste riba iz 12 porodica, od kojih su endemske vrste podustva, zubatak, neretvanski vijun. Najpoznatije vrste koje se nalaze u vodama Hutovog blata su obični šaran, linjak, itd.

Otoci kod Bihaća  

     japodski-otoci.jpg (Screenshot https://www.youtube.com/watch?v=VqnZEqy-QSA)

Još jedan prelijep lokalitet koji vrijedi posjetiti kako bi se što bolje upoznali sa našom domovinom svakako su Japodski otoci. Ovi otoci izgledaju krajnje nerealno, kao neki sci-fi film ili, pak, neka slika iz neke daleke, egzotične zemlje, gdje se piju kokteli, sjedi u hladu drveća na plus 30 stepeni.

Japodski otoci su udaljeni samo nekoliko kilometara od Bihaća te su smješteni na čak pet riječnih ada na vjerovatno najljepšoj rijeci naše zemlje, jedinoj Uni. Atrakciju i privlačnost čak im ni Nacionalni park Plitvička jezera ne može ukrasti, tako da Japodski otoci zaista izgledaju kao raj na zemlji, te privlače turiste.

Ovi otoci su i dalje očuvani, za razliku od velikog broja mjesta, nemaju velikih ekoloških problema, nema mnogo smeća, očuvana je i rijeka, čime se Jopodski otoci svrstavaju u najuži krug najljepših mjesta u BiH.

Spomenik prirode Skakavac

Sjeverno od Sarajeva nalazi se prostrana visoravan, čija se prosječna nadmorska visina kreće u rasponu od 800 do 1.000 metara i na njoj se nalazi veći broj brda sa lokalnom oznakom planine, kao što su Tvrtkovac, Tajan, Lipnica, Karasanovina, Zvijezda, te sarajevski Ozren koji obuhvata vrhove Bukovik i Crepoljsko. Na tom lokalitetu, svega 12 kilometara od centra Sarajeva, nalazi se vodopad Skakavac, jedan od najvećih i najljepših vodopada u Bosni i Hercegovini koji predstavlja važnu turističku atrakciju. Briga o očuvanju Skakavca kao hidrološkog spomenika vodi se još od davne 1954. godine kada je stavljen pod zaštitu države. Skakavac je među najimpresivnijim geomorfološkim strukturama Bosne i Hercegovine, ali i šire u Dinaridima. To je zaista rijedak spomenik prirode. Međutim, slabo je proučen i iskorišten i pored neosporne vrijednosti i šansi za razvoj turizma i planskog korištenja mineralno-sirovinskih resursa. Vodopad se nalazi u jugozapadnom dijelu planine Ozren, na sjeveroistočnoj strani vrha Bukovik (1.532 m). Visok je 98 metara i formiran na strmom rasjednom odsjeku lijeve strane Peračkog potoka. Proticaj vode varira u rasponu 10-50 l/s. Prihranjuje se iz istoimenog izvora koji se nalazi oko 300 m iznad vodopada. Površina zaštićenog područja iznosi 1.430,7 ha.

 

Zelengora – planina kojoj ime sve govori

Jedna od mnogih planina u našoj državi koje vrijedi posjetiti i koja se smatra najljepšom planinom u našoj domovini je Zelengora. Najbolje rečeno, u vrijeme pandemija, zagađenosti zraka, stresa i svega što prijeti normalnom načinu života, odlazak na planinu je jedan od najljepših poklona koje čovjek sebi može priuštiti.

Ako ćemo o ekologiji, one nam u velikom broju pomažu da dišemo, zahvaljući drveću koje pažljivo čuva, zahvaljujući enormnom broju biljnih vrsta koje nam daju kisik, u zamjenu za štetni CO2. Ipak, mi našim eko-planinama dajemo vrlo malo – uništavamo ih, slučajnostima, kao što je roštij, zapalimo neke dijelova šuma, bacamo otpatke gdje god stignemo – i na taj način, kažemo – hvala što čistiš zrak, što čist zrak udišemo i što možemo tobom da šetamo ili planinarimo!

Zelengora je još jedan eksponat koji se nalazi u okviru Nacionalnog parka Sutjeska, te pruža svima koji vole planinarenje i uživanje u prirodi jedinstven doživljaj. Ono što Zelengoru čini specifičnom jesu njena bistra glacijalna jezera. Tu se izdvajaju Gornje i Donje Bare, Kotlaničko jezero i Štirinsko jezero. Fauna i flora su vrlo šarolike, a ono što dodatno krasi ovu planinu jeste bogatstvo ljekovitim biljem. Naravno, kao i veliki dio prirodnih ljepota BiH, i Zelengora je ugrožena a razlog je – sječa drva. Sječa drva, naravno, itekako šteti planinskoj fauni i flori, jer mnoge vrste zavise od drveća – sakrivanje od grabežljivaca ili jednostavno, hladovina ljeti, zaštita od kiša i snijega zimi.

Pećina endemske vrste

U BiH postoji zaista veliki broj pećina, a naročito se izdvaja jedna koja se zove „Vjetrenica“. Ova pećina se nalazi u Hercegovini, u Popovom polju, i predstavlja jedan od jedinstvenih fenomena Bosne i Hercegovine, jedno od mjesta obitavanja endemske vrste „čovječije ribice“. Pećina je izuzetno očuvana zbog posebne brige koju vode tamošnji ljudi koji „upravljaju“ životom pećine i, nadati se, da podzemne vode ili neke druge ekološki nesvjesne situacije koje mogu proizaći iz nemara ljudi, neće ugroziti taj lokalitet.

Vjetrenica je „puna“, odnosno bogata je sa gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih je broj troglobionata, odnosno životinja potpuno prilagođenih na život u podzemlju 91, što je postavlja u sami vrh svijeta po bioraznolikosti, a njih 37 je prvi put pronađeno i opisano baš na ovome mjestu, što je zaista jedna predivna stvar koju je Bosna i Hercegovina ponudila svijetu!

Ovu pećinu karakteriziraju i jezera! U podzemlju naše zemlje, odnosno u jednoj od njenih pećina nalaze se mala i velika jezera, vodopadi i rijeke.

U samoj pećini se nalazi veliki broj arheoloških nalaza, a oni najznačaniji su svakako ostaci kostiju leoparda te medvjeda, ali i crteži koji su stari oko 10.000 godina, što govori da je ova pećina u jednom trenutku bila naseljena, a to je najvjerovatnije period kamenog doba. Dakle, Vjetrenica predstavlja svojevrsnu historijsku knjigu – mjesto u kojem se može vidjeti da je na području BiH civilizacija postojala od najranijih dana postanka, te da je fauna i flora u tom periodu bila mnogo drugačija od današnje (što potvrđuju kosti leoparda).

Ovo je još jedno predivno mjesto, koje bi čovjek mogao posjetiti za vrijeme pandemije i da ne napušta granice BiH, a pri tome upoznat će je i „iznutra“.

 

 

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...