Ljudi i kompanije širom svijeta svjesni su da klimatske promjene zaista jesu problem današnjice koji pogađa sve. Zbog toga mnogi čine sve kako bi pomogli u rješavanju ovog problema. Jedna od stvari koju rade je primjena brojnih održivih, ekološki prihvatljivih tehnologija ili projekata, kao što je upotreba aplikacija za pohranu u „oblaku“ npr. ICloud i slični servisi za olakšavanje rada na daljinu (rad od kuće ili negdje drugdje), zajedničko korištenje automobila, prelazak na LED i CFL sijalice, poboljšanje energetske efikasnosti u zgradarstvu i slično. Direktivom Evropske unije o promicanju upotrebe energije iz obnovljivih izvora nastoji se osigurati da će do 2030. obnovljiva energija, kao što su energija iz sunca, vjetra, vode i biomase, činiti barem 32% ukupne potrošnje energije u EU-u u području proizvodnje električne energije, prometa, grijanja i hlađenja.

Rezervoari za kišnicu spojeni direktno na vodovod

Opskrba vodom koja dolazi do većine kompanija je stabilna, sigurna i čista, ali također košta i zbog količine energije koja je potrebna za premještanje vode od izvora do prerađivačkog postrojenja i od prerađivačkog pogona do miliona domova. Energija koja se koristi u fazama prerade i distribucije također dolazi iz fosilnih goriva i drugih izvora koji nisu idealni, te zbog toga ovakav način korištenja vode nije baš ekološki prihvatljiv.

Tu dolazi sakupljanje kišnice, kiše usmjerene u rezervoar pomoću sliva i određenog broja cijevi. Budući da je kiša sama po sebi čista, ne bi trebalo puno da se pročisti od čestica prljavštine, bakterija i virusa; sve što je potrebno je postaviti nekoliko filtera u cijevima gdje kiša pada i trebali biste dobiti i vodu koja se može koristiti za brojne poslove. Mnogi filteri koji su potrebni za ovakav sistem prečišćavanja ne trebaju energiju za rad, tako da se sa sigurnošću može reći da sistemom za sakupljanje kišnice dobijate vodu koja je sigurna za upotrebu bez utroška energije.

Graywater tehnologija recikliranja vode

Sistemi za reciklažu vode sakupljaju iskorištenu vodu. Ovakav sistem može smanjiti potrošnju vode za oko 50%. Za razliku od sistema za sakupljanje kišnice, koji se oslanja na kiše, vode za recikliranje svakodnevno ima u izobilju - što više čiste vode koristite, više ćete vode moći reciklirati. No, dok ovakve sisteme možete pronaći u hotelima, hostelima u univerzitetima širom svijeta, rijetko možete pronaći vlasnika kuće koji ga koristi ili čak proizvođača koji opskrbljuje ovo tržište. Razlog je to što je ovakav sistem trenutno jako skup, a problem je taj što morate skladištiti kontaminiranu vodu - vodu koja se možda koristila za pranje mesa, rana ili ko zna čega. To znači da će se bakterije početi razmnožavati. Kao rezultat toga, prečišćavanje ovakve vode bi uključivalo hemijsku obradu, filtriranje ili upotrebu ultraljubičastog svjetla. Sve ove opcije povećavaju potrošnju energije, uz dodatne troškove bilo koje energije koja bi se koristila za pumpanje vode u cijevi i vraćanje u kuću.

Solarne i tehnologije sakupljanja vjetra

Sat za planet Zemlju (Earth Hour) pokrenut je u Sydneyu 2007. godine kao građanska inicijativa u znak protesta protiv klimatskih promjena i kao poziv na hitnu akciju. Na jedan sat svake posljednje subote u martu, milioni ljudi širom svijeta isključuju svjetla kako bi izrazili simbolički čin podrške planeti.
Činjenica da se od sudionika traži da na jedan sat isključe sve kućanske aparate i svjetla dokaz je da električna energija koju koristimo dolazi iz izvora koji nisu idealni i koji su štetni za okoliš. Dobro je što brojne međunarodne kompanije danas prelaze na tehnologiju sakupljanja energije sunca i vjetra. Solarna energija i vjetar su obnovljivi, čisti izvori energije.

U Bosni i Hercegovini trenutno imamo tri vjetroelektrane vrijedne više od 400 miliona maraka koje godišnje proizvedu električne energije kao više od 150 malih hidroelektrana. Dvije vjetroelektrane rade više od godinu dana na području Tomislav-Grada, a treća, koja je na platou Podveležja iznad Mostara, uskoro kreće sa radom. Elektroprivreda BiH investirala je 83 miliona eura u izgradnju svog prvog vjetroparka. VE Podveležje prva je takva investicija Elektroprivrede BiH, a procijenjena godišnja proizvodnja je 120 GWh. I Kanton Sarajevo planira izgradnju vjetroelektrane. U februaru je ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić potpisao aneks ugovora o koncesiji za izgradnju i korištenje vjetroelektrane Ivan-sedlo - Hadžići sa Samirom Džaferbegovićem, direktorom kompanije Suzlon Wind Energy BH. Bit će to prva vjetroelektana koja će se graditi na području ovog kantona, investicione vrijednosti oko 30 miliona eura. Njenom izgradnjom KS će se priključiti zajednici proizvođača energije iz obnovljivih izvora. Kako je navedeno, na gradnji vjetroelektrane bit će angažirane domaće firme, dok će vjetroelektarnu održavati 20 radnika.

Biorazgradiva plastika

Statističari su izračunali da je do danas u svijetu proizvedeno više od osamnaest triliona kilograma plastike, a osamnaest milijardi kilograma plastike svake godine završi u okeanu. Utiče ona na morske životinje i ribu i plodove mora koje konzumiramo, pojavljuje se u kuhinjskoj soli koju koristimo, a nalazi se čak i u našim tijelima. Naša i prethodne generacije su toliko koristile plastiku da se njene čestice pronalaze svuda oko nas, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani.

Zato je sve više u upotrebi bioplastika ili biorazgradiva plastika - to su termini koji se odnose na plastiku napravljenu od biljnog ili drugog biološkog materijala umjesto nafte. Često se naziva i plastikom na biološkoj osnovi. Iako nije baš nova tehnologija, mnoge se kompanije još uvijek bore sa prelaskom na ovu birazgradivu vrstu plastike. Sigurnija je za okoliš jer se vremenom raspada, ali i dalje postoje određeni problemi s ovom vrstom plastike. Ekolozi nisu optimistični, i dalje smatraju da bioplastika neće učiniti mnogo na suzbijanju količine plastike koja ulazi u vodene tokove planete.

Procjene kažu da se u cijeloj Bosni i Hercegovini mjesečno potroši čak oko 100 miliona plastičnih vrećica. Uredbu o naknadama za plastične kese Vlada Federacije BiH donijela je 2014. godine kako bi stimulirali građane da koriste kese koje ne zagađuju okolinu. U Republici Srpskoj ovakvih propisa još uvijek nema. Srećom, većina trgovačkih lanaca uvela je vrećice koje su biorazgradive u roku od nekoliko godina. Bar tako piše na njima. Najveći problem ustvari jeste njihovo nepravilno odlaganje, odnosno bacanje a viđamo ih svuda: po putevima, rijekama, jezerima, na granama drveća.

- Ako nastavimo ovim tempom, plastični će otpad 2050. godine u okeanima biti prisutan u većoj količini od same ribe. Procjene su da je u svjetskim okeanima preko 150 miliona tona plastike. Radi se o problemu koji se samo dijelom može riješiti zakonima i zabranama, no ako svako od nas ne odluči biti odgovorniji sa plastikom, naši unuci će nas jednog dana pitati gdje nam je bila pamet - komentirala je europarlamentarka Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane EP.

 Hibridna i električna vozila

Hibridni i električni automobili primjer su uobičajenijih ekološki prihvatljivih tehnologija - štede energiju i znatno smanjuju količinu emisija stakleničkih plinova. Hibridni automobili koriste kombinaciju motora sa normalnim sagorijevanjem i električnog motora kako bi stvorili vrlo štedljiv automobil. Električni automobili su potpuno električni i ne proizvode nikakve emisije stakleničkih plinova. Iako su hibridni automobili danas vrlo česti u SAD, električne automobile napokon počinju da koriste i mnoge druge države. Kalifornija, naprimjer, radi na implementiranju infrastrukture koja je potrebna da bi električni automobili postali uobičajeni.

LED sijalice

LED sijalice su na tri načina bolje od starih sijalica: svjetlije su, troše manje energije da bi funkcionirale i traju mnogo duže. Sijalice koje koriste LED tehnologiju ne samo da smanjuju račune za električnu energiju već su i ekološki prihvatljivije u poređenju sa svim drugim alternativama. I proizvodnja i upotreba LED sijalica nanosi manju štetu okolišu od ostalih.