Prašuma poznata kao pluća svijeta, Amazon, na svojoj površini krije različite vrste flore i faune, ali i neka od starosjedilačkih plemena koji još uvijek obitavaju na tom području. No fascinantnije od toga je ono što se dešava iznad ovog čuda prirode.

Naime, najduža ''rijeka'' na svijetu nalazi se upravo iznad prašume Amazon, ali to nije vrsta rijeke na koju smo navikli. Najduža rijeka na svijetu zapravo je leteća, i ne, to nije ništa natprirodno, već upravo djelo same prirode i njenih procesa.

O čemu je zapravo riječ?

Sav život na Zemlji ovisi o procesu kruženja vode u prirodi. Ovaj hidrološki proces sam po sebi zavisi od procesa evaporacije, odnosno isparavanja vode. Površine iznad kojih se dešava najviše evaporacije su upravo površine tropskih prašuma. Obzirom da je Amazon najveća prašuma na planeti, možete pretpostaviti da su količine isparene vode iznad tog područja najveće. Podatak da jedno veliko drvo u Amazonu može ispariti i do 1000l vode u atmosferu, a procjenjuje se da Amazonija ima oko 390 miliona pojedinačnih stabala, dovoljno govori o kojoj je količini riječ.

Voda koja je isparila u atmosferu iz Amazona procesima evapotranspiracije ( isparavanja vode sa tla i površine biljaka) iznad njenog područja formira leteću gasovitu rijeku.  Zračnim kretanjima ova rijeka ''teče'' ka jugozapadu i dolazi do Anda koje djeluju kao prirodna barijera koja usmjerava ogromnu zapreminu vlažnog zraka ka centralnom i južnom Brazilu kao i prema sjevernim dijelovima Argentine, Urugvaja i Paragvaja, gdje zatim dolazi do kondenzacije tog zraka, tj. kišnih padavina. Ostatak vlažnog zraka ide sjeverno preko Kolumbije do Venezuele, Guyane i Surinama. Rijeka u zraku djeluje kao jedan ogromni sistem prskalica na solarni pogon koji prska vodu na čitavom kontinentu Južne Amerike.

Podsjetnik

Amazonija zauzima oko 5 500 000 km2. Najveći dio prašume nalazi se unutar Brazila, sa 60% prašume, slijedi Peru sa 13%, Kolumbija sa 10%, a s manjim količinama zauzima prostor i u Venezueli, Ekvadoru, Boliviji, Gvajani, Surinamu i Francuskoj Gvajani. Procijenjeno je da ima 390 milijardi pojedinačnih stabala koja su podijeljena na 16.000 vrsta.

Recentne suše u Brazilu usljed krčenja Amazonije  upravo su dokaz koliki značaj ova prašuma i procesi koji se u njoj dešavaju ima za život svakog stanovnika Južne Amerike, ali i svijeta.  Također su dokaz kako ljudska ruka narušava prirodne procese koji su u savršenom skladu i koji svojim djelovanjem čine najveća čuda svijeta kao i samo ljudsko postojanje.